{"id":49585,"date":"2025-11-13T22:37:59","date_gmt":"2025-11-13T22:37:59","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49585"},"modified":"2025-11-13T22:37:59","modified_gmt":"2025-11-13T22:37:59","slug":"slobodan-uzelac-na-strani-svojih-pola-stoljeca-u-hrvatskoj-i-srpskoj-politici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49585","title":{"rendered":"Slobodan Uzelac, \u201eNa strani svojih: pola stolje\u0107a u hrvatskoj i srpskoj politici\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Profesor Uzelac iskreno iznosi vlastite poglede i sje\u0107anja, svjestan da, koliko god bili subjektivni, mogu pridonijeti razumijevanju su\u0161tine politi\u010dkih i dru\u0161tvenih procesa i doga\u0111anja u proteklih pedeset godina. Pritom iznosi i neke dosad nepoznate \u010dinjenice o za javnost vjerojatno zanimljivim doga\u0111anjima.<br><strong>\u2014 Ilija Rani\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Osnovni ton knjige sadr\u017ean je u sustavnom razmatranju \u017eivotopisa Slobodana Uzelca koje se prote\u017ee na mnogobrojna i nadasve plodna i stvarala\u010dka razdoblja njegova \u017eivota. Vi\u0161estrana biografija Slobodana Uzelca u knjizi podijeljena je na \u0161est dijelova: o njegovu obiteljskom porijeklu i \u0161kolovanju, politi\u010dkom usponu, kompleksnoj problematici kako to politi\u010dki izgleda biti Srbin u Hrvatskoj, o tome \u0161to je zna\u010dilo djelovati na visokim dr\u017eavnim du\u017enostima, o tome je li sve to vrijedilo i na zaklju\u010dak da su nakon svega dobri ljudi ipak najva\u017eniji. Ako bi se njegov \u017eivot mogao opisati jednom jedinom re\u010denicom, ona bi glasila: ono \u0161to je rodno po\u010delo u Kakmi, u Kakmi se duhovno i zavr\u0161ilo. <strong>\u2014 Danko Plevnik<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Radi se o te\u017enji da se prije svega smanje tenzije, izbjegne rat ili saniraju tragi\u010dne posljedice i pobolj\u0161aju \u017eivotni uvjeti. Spajali smo polupane \u010da\u0161e koje su nam ostavili neki osobito grlati svatovi, i mladini i mlado\u017eenjini. Sanirali smo ostatke ostataka jednoga naroda. Nadam se da smo dobro shvatili da svoju ku\u0107u trebamo urednom odr\u017eavati sami, po mogu\u0107nosti i bez tutora, u dobrim odnosima sa susjedima. Kako nas je ukupno Hrvata i Srba u Hrvatskoj sve manje, stvorena je bolno uvjerljiva pretpostavka za spoznaju da \u0107emo, ne opametimo li se, biti jo\u0161 manji. Zato se zala\u017eem za slobodan i kvalitetan \u017eivot svakoga malog \u010dovjeka u tako maloj, a tako lijepoj zemlji. Kako? Radom u slobodi i zdravlju, za \u0161to jo\u0161 uvijek, kao rijetko koja zemlja, imamo silno povoljne objektivne pretpostavke. Neka postoje i neka se i sva\u0111aju i razli\u010diti ljudi i njihove zajednice, neka \u017eivi nemir u stvaranju i traganju za nepoznatim. Ukratko, parafrazirao bih daleku 1968.: \u201eBudimo kona\u010dno nerealni, tra\u017eimo mogu\u0107e.\u201d Rat se ovdje nije morao dogoditi. A kad se ve\u0107 dogodio, trebalo je u\u010diniti sve da \u017ertava i \u0161tete bude \u0161to manje.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Slobodan Uzelac (1947.), ro\u0111en je u Kakmi, op\u0107ina Pola\u010da u Zadarskoj \u017eupaniji. Diplomirao je na Visokoj defektolo\u0161koj \u0161koli Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (1973.), a magistrirao na Medicinskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (1976.). Doktorsku disertaciju iz podru\u010dja socijalne patologije obranio je na Defektolo\u0161kom fakultetu Univerziteta u Beogradu (1981.). Od 1973. do umirovljenja 2012. godine radio je na Fakultetu za defektologiju (Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu). Paralelno sa znanstvenim i visoko\u0161kolskim anga\u017emanom obna\u0161ao je odgovorne dr\u017eavne i dru\u0161tvene du\u017enosti. Me\u0111u ostalim bio je zamjenik sekretara Sveu\u010dili\u0161nog komiteta SKH Zagreb (1976. \u2013 1978.), izvr\u0161ni sekretar Gradskog komiteta SKH Zagreb (1974. \u2013 1976.), sekretar Gradskog komiteta SKH Zagreb (1986. \u2013 1990.). Jedan je od osniva\u010da Srpskog demokratskog foruma i Srpskog narodnog vije\u0107a, predsjednik SKD-a Prosvjeta (1996. \u2013 2002.), dr\u017eavni tajnik za znanost i visoko obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (2003. \u2013 2007.), potpredsjednik Vlade RH zadu\u017een za regionalni razvoj, povratak izbjeglica, dru\u0161tvene djelatnosti i ljudska prava (2007. \u2013 2011.), \u010dlan Skup\u0161tine i Patronata SPD-a Privrednik (od 2008 do danas). Autor je monodrame Ku\u0107i, kao i nekoliko scenarija za dokumentarne filmove.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 352<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2023<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/slobodan-uzelac\/30754-na-strani-svojih.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/slobodan-uzelac\/30754-na-strani-svojih.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Obavijest je objavljena i na portalu <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/do-rusenja-jugoslavije-ne-bi-doslo-da-je-nisu-rusili-oni-koji-su-je-toboze-branili\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/do-rusenja-jugoslavije-ne-bi-doslo-da-je-nisu-rusili-oni-koji-su-je-toboze-branili<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49586,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-49585","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Uzelac.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53369,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53369","url_meta":{"origin":49585,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige Ljiljane Dobrov\u0161ak &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige dr. sc. Ljiljane Dobrov\u0161ak Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla u utorak 19. svibnja 2026. u 17 sati u Multimedijalnoj dvorani Instituta Pilar u Zagrebu. Nakladnici knjige su \u017didovska vjerska zajednica BET ISRAEL u Hrvatskoj i STAJER-GRAF iz Zagreba, a glavna urednica Jasminka Doma\u0161. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak_promocija.jpg?fit=939%2C704&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":49585,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":49585,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53378,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53378","url_meta":{"origin":49585,"position":3},"title":"&#8220;Kali Sara&#8221;: Poziv za sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Savez Roma u Republici Hrvatskoj \u201cKALI SARA\u201d poziva na sudjelovanje u 5. ljetnoj \u0161koli suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u koja se odr\u017eava u sklopu me\u0111unarodnog projekta \"Osna\u017eivanje mladih kroz povijest\", usmjerenog na dublje razumijevanje triju mra\u010dnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a: Holokausta, ratnog genocida nad Romima (Samudaripena) i genocida u Srebrenici. Ljetna \u0161kola -\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-NDH.jpg?fit=784%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52185,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52185","url_meta":{"origin":49585,"position":4},"title":"Centar za nenasilnu akciju, \u201cDogovorena pravda &#8211; sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem 2025. godine objavljena je knjiga Dogovorena pravda - sporazumi o priznanju ratnih zlo\u010dina na prostoru biv\u0161e Jugoslavije u izdanju Centra za nenasilnu akciju (Sarajevo - Beograd), regionalne mirovne organizacije koja se bavi izgradnjom trajnog mira u regiji kroz promociju kulture nenasilja, dijaloga i izgradnje povjerenja te radom na konstruktivnom\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/CNA_Dogovorena-pravda.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":49585,"position":5},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49585","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49585"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49585\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49587,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49585\/revisions\/49587"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49586"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49585"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49585"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49585"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}