{"id":49545,"date":"2025-11-12T19:50:35","date_gmt":"2025-11-12T19:50:35","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49545"},"modified":"2025-11-12T20:34:33","modified_gmt":"2025-11-12T20:34:33","slug":"ii-medunarodni-simpozij-o-evliji-celebiji-kulturno-historijski-tokovi-u-bosni-i-hercegovini-od-15-do-19-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49545","title":{"rendered":"II. Me\u0111unarodni simpozij o Evliji \u010celebiji: Kulturno-historijski tokovi u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stolje\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu&nbsp;i Centar za istra\u017eivanje Evlija \u010celebi pri Univerzitetu Fatih Sultan Mehmet Vak\u0131f iz Istanbula organiziraju II. ME\u0110UNARODNI SIMPOZIJ O EVLIJI \u010cELEBIJI pod naslovom KULTURNO-HISTORIJSKI TOKOVI U BOSNI I HERCEGOVINI OD 15. DO 19. STOLJE\u0106A.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jedan od velikih putnika koji je, obilaze\u0107i svijet korak po korak, pisao i oblikovao historiju, jeste Evlija \u010celebi, koji sebe opisuje kao \u201cseyy\u00e2h-\u0131 \u00e2lem ve ned\u00eem-i \u00e2dem\u201d \u2013 svjetskog putnika i prijatelja \u010dovje\u010danstva. Pri\u010de koje je slu\u0161ao u mladosti o svijetu i udaljenim zemljama probudile su u njemu neuta\u017eivu \u017eelju za putovanjem. Nadahnut snom koji je usnio, posvetio je \u017eivot putovanjima, a svoja putovanja, koja su trajala vi\u0161e od pedeset godina, sabrao je u desetotomno djelo pod nazivom Seyahatname-Putopis. Obi\u0161ao je tri kontinenta, 46 zemalja i 225 gradova, prikazuju\u0107i jedinstvenu sliku politi\u010dkog, dru\u0161tvenog, kulturnog i ekonomskog \u017eivota 17. stolje\u0107a, ostavljaju\u0107i za sobom jedno od najva\u017enijih djela za prou\u010davanje historije gradova.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Centar za istra\u017eivanje Evlija \u010celebi, osnovan 2021. godine pri Univerzitetu Fatih Sultan Mehmet Vak\u0131f, prou\u010dava spomenuto naslije\u0111e savremenim istra\u017eiva\u010dkim metodama te organizuje me\u0111unarodne skupove koji povezuju razli\u010dite discipline. Cilj centra je da vi\u0161eslojno naslije\u0111e koje je ostavio Evlija \u010celebi sagleda u kontekstu kako osmanske historije tako i svjetske putopisne tradicije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U tom kontekstu, Drugi me\u0111unarodni simpozij \u201eEvlija \u010celebi\u201c, koji se odr\u017eava od 13. do 14. novembra 2025. godine u organizaciji Univerziteta u Sarajevu &#8211; Orijentalnog instituta, u povodu 75. godi\u0161njice postojanja i rada ove institucije (1950-2025), fokusira se na \u201eKulturno-historijske tokove u Bosni i Hercegovini od 15. do 19. stolje\u0107a\u201c. Simpozij raspravlja o institucionalnim, dru\u0161tvenim i kulturnim odrazima osmanske vladavine kroz aspekte urbanizacije, arhitekture, religijskog \u017eivota, umjetnosti, obrazovanja i tradicije rukopisne djelatnosti, te analizira dugoro\u010dne historijske transformacije regije interdisciplinarnim pristupom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovaj nau\u010dni skup u Sarajevu ne samo da ponovo razmatra Evlijina zapa\u017eanja o Bosni, ve\u0107 i pru\u017ea mogu\u0107nost da se kulturni i historijski procesi regije izme\u0111u 15. i 19. stolje\u0107a sagledaju iz \u0161ire perspektive osmanskog prostora. Vjerujemo da \u0107e ovaj simpozij osvijetliti historijsko naslije\u0111e Bosne i Hercegovine i nadahnuti nova istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na skupu \u0107e sudjelovati veliki broj nau\u010dnika iz Bosne i Hercegovine i inozemstva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Skup \u0107e se odr\u017eati 13-14. novembar 2025 u Sarajevu, a detaljan program mo\u017eete pogledati <a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/assets\/documents\/Program-orijentalni-25.pdf\">ovdje<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Preneseno s portala <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/historija-u-javnosti\/naucne-manifestacije\/kulturno-historijski-tokovi-u-bosni-i-hercegovini-od-15-do-19-stoljeca\">https:\/\/historiografija.ba\/historija-u-javnosti\/naucne-manifestacije\/kulturno-historijski-tokovi-u-bosni-i-hercegovini-od-15-do-19-stoljeca<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49546,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-49545","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/pozivnica-za-skup.jpg?fit=450%2C637&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":49545,"position":0},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54673,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54673","url_meta":{"origin":49545,"position":1},"title":"Novi broj \u010dasopisa &#8220;Tokovi istorije&#8221; (br. 1, 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za noviju istoriju Srbije u Beogradu objavljen je novi broj \u010dasopisa \"Tokovi istorije\" (br. 1, 2026), koji donosi temu broja \"Evropski horizonti Ervina \u0160inka: egzil, emigracija i kulturno posredovanje\" te druge \u010dlanke i priloge. Op\u0161irnije: https:\/\/inis.bg.ac.rs\/lat\/aktuelno\/9\/1515\/novi-broj-tokova-istorije---12026.html https:\/\/tokovi.istorije.rs\/cir\/arhiva\/13\/1563\/12026.html","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Tokovi-istorije-br-1-2026.png?fit=552%2C283&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Tokovi-istorije-br-1-2026.png?fit=552%2C283&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Tokovi-istorije-br-1-2026.png?fit=552%2C283&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54545,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54545","url_meta":{"origin":49545,"position":2},"title":"Viktoria Ko\u0161ak, &#8220;Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Viktoria Ko\u0161ak u knjizi \"Povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove u Bosni i Hercegovini (1880. \u2013 1945.)\u201c analizira povijest \u0161kola sestara Klanjateljica Krvi Kristove na podru\u010dju Bosne i Hercegovine nagla\u0161avaju\u0107i njihovu va\u017enu ulogu u obrazovanju, promicanju pismenosti i dru\u0161tvu.\u00a0 O knjizi\u00a0 Monografija dr. sc. Viktorije Ko\u0161ak pod naslovom \u201ePovijest \u0161kola\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Kosak.jpg?fit=1028%2C812&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55801,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55801","url_meta":{"origin":49545,"position":3},"title":"Odr\u017ean me\u0111unarodni skup Hispanski svijet onkraj svojih granica: doticaji, prijenosi i dosezi. Me\u0111unarodni simpozij u \u010dast profesorici emeriti Mirjani Poli\u0107 Bobi\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu u petak 9. listopada 2026., u organizaciji Odsjeka za romanistiku, odnosno Katedre za \u0161panjolski jezik i Katedre za hispanske knji\u017eevnosti, odr\u017ean je me\u0111unarodni skup Hispanski svijet onkraj svojih granica: doticaji prijenosi i dosezi. Me\u0111unarodni simpozij u \u010dast profesorici emeriti Mirjani Poli\u0107 Bobi\u0107. Na skupu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-15.png?fit=600%2C864&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-15.png?fit=600%2C864&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-15.png?fit=600%2C864&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54364,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54364","url_meta":{"origin":49545,"position":4},"title":"Zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U nakladi Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru i HKD Napredak Glavna podru\u017enica Mostar, uz partnersko sudjelovanje HKD Napredak Dubrovnik i HKD Napredak Split, ovih dana iz tiska je izi\u0161ao zbornik radova \u201ePosljedice nestanka Bosanskoga Kraljevstva\u201c. Ovo izdanje predstavlja jedno od najzna\u010dajnijih novijih djela posve\u0107enih tom va\u017enom prijelomnom razdoblju povijesti Bosne i Hercegovine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Naslovnica-i-korica-Zbornik.jpg?fit=1200%2C782&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54692","url_meta":{"origin":49545,"position":5},"title":"Polemi\u010dke reakcije na knjigu \u201eNadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa\u201c (2)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu preno\u0161enja polemi\u010dkih reakcija na knjigu Nadila\u017eenje nacionalne paradigme. Od historiografskog nacionalizma do transnacionalnih pristupa, nakon kriti\u010dkih sada upu\u0107ujemo na afirmativne priloge o njoj. Stefan Gu\u017evica \"Naravno, svojevrsni \u201cizvorni grijeh\u201d historiografije je metodolo\u0161ki nacionalizam i etnocentrizam, jer je povijest i nastala kao znanost koja je trebala legitimizirati novonastale nacije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/Nadilazenje-nacionalne-paradigme.webp?fit=713%2C928&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49545","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49545"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49545\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49549,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49545\/revisions\/49549"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49546"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49545"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49545"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49545"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}