{"id":49534,"date":"2025-11-12T19:28:34","date_gmt":"2025-11-12T19:28:34","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49534"},"modified":"2025-11-12T19:28:34","modified_gmt":"2025-11-12T19:28:34","slug":"zlatan-mrakuzic-popularna-kultura-20-stoljeca-izabrane-teme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49534","title":{"rendered":"Zlatan Mraku\u017ei\u0107, \u201ePopularna kultura 20. stolje\u0107a. Izabrane teme\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga sadr\u017ei eseje iz podru\u010dja engleske, francuske, ameri\u010dke, meksi\u010dke i hrvatske popularne kulture koji govore o tome kako je znanstvena revolucija druge polovice devetnaestoga stolje\u0107a i po\u010detka dvadesetoga utjecala na europsku kulturu, u gotovo svim njezinim podru\u010djima, od knji\u017eevnosti i teatra do slikarstva i glazbe. Postavlja pitanje je li Veliki rat ili Prvi svjetski rat, kako ga se kasnije stalo nazivati, duboko utjecao ne samo na tijek moderne historije ve\u0107 i na \u010dovjekov pogled na svijet?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odgovara na tezu za\u0161to su kulturalne promjene u Velikoj Britaniji neizbje\u017eiv nusprodukt Drugoga svjetskog rata i koje su historijske tenzije u ameri\u010dkom povijesnom svijetu i kulturi obilje\u017eile period zvan \u201cPedesete\u201d te za\u0161to su neobi\u010dno bu\u010dna zbivanja koja su potresala ameri\u010dki \u017eivot u 1960-ima na naki na\u010din iznimno zanimljiv primjer kulturalnih i socijalnih promjena?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U svijetu dvadesetoga stolje\u0107a kasne 1960-e i 1970-e su godine u kojima se dogodilo mnogo od onoga \u0161to danas prepoznajemo kao suvremenu kulturu. \u0160to su u (popularnoj) kulturi donijele 1980-e i 1990-e?<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O svemu tome, i vi\u0161e, u svojoj novoj knjizi pi\u0161e Zlatan Mraku\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/popularna-kultura-20-stoljeca-izabrane-teme\">https:\/\/srednja-europa.hr\/proizvod\/popularna-kultura-20-stoljeca-izabrane-teme<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Obavijest je objavljena i na portalu <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/popularna-kultura-20-stoljeca\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/popularna-kultura-20-stoljeca<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49535,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-49534","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/mrakuzic-popularna-kultura.jpg?fit=450%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":19614,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19614","url_meta":{"origin":49534,"position":0},"title":"Filip \u0160imunjak &#8211; prikaz knjige &#8211; Anthony Kaldellis, &#8220;Byzantium Unbound&#8221;, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2020.","format":false,"excerpt":"Anthony Kaldellis, Byzantium Unbound, Arc Humanities Press, Leeds 2019, 128 str. \u00a0 \u201eBizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stolje\u0107a\u2026 \u201eBizantium\u201c je izmi\u0161ljen u poku\u0161aju da se rimsku povijest podijeli na manje, lak\u0161e izvodljive dijelove postuliranjem (krive) premise da je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55903,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55903","url_meta":{"origin":49534,"position":1},"title":"Me\u0111unarodna konferencija &#8220;Pravo na stan: Projekti, politike i razmjena znanja nakon Drugog svjetskog rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodna konferencija Right to Housing: Projects, Policies, and Knowledge Exchange after the Second World War Zagreb, 22.\u201324. listopada 2026.Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zagreb(Ulica grada Vukovara 68, prizemlje)OrganizatoriInstitut za povijest umjetnosti, ZagrebCKPIS, Sveu\u010dili\u0161te Juraj Dobrila, Pula U vremenu rastu\u0107ih cijena nekretnina i najamnina, sve slabije dostupnosti stanovanja i sve izra\u017eenije nesigurnosti povezane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/HYU_Right_to_Housing_202610_conference_cover.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55939","url_meta":{"origin":49534,"position":2},"title":"\u201eKako nahraniti diktatora\u201c \u2013 Witold Szab\u0142owski","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Autor u knjizi prikazuje povijest diktatura 20. stolje\u0107a iz perspektive osobnih kuhara Fidela Castra, Pol Pota, Sadama Huseina i drugih autoritarnih vo\u0111a. O knjizi: \u0160to o povijesti mogu ispri\u010dati oni koji su kuhali u njezinim klju\u010dnim trenucima? \u0160to je kr\u010dkalo u loncima dok se krojila sudbina svijeta? \u0160to su kraji\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kako-nahraniti-diktatora.webp?fit=360%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55751,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55751","url_meta":{"origin":49534,"position":3},"title":"Du\u0161ko Jelavi\u0107, &#8220;ME\u0110UNARODNE BRIGADE U \u0160PANJOLSKOM GRA\u0110ANSKOM RATU (1936. \u2013 1939.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Priredili: Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107 U knjizi se donosi kriti\u010dko izdanje nedovr\u0161enog rukopisa hrvatskog emigranta dr. Du\u0161ka Jelavi\u0107a (1923. \u2013 2014.) o \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu koji je ostao neobjavljen nakon njegove smrti u Madridu, a koji su priredili Frano Bili\u0107 i Stipe Kljai\u0107. Fokus Jelavi\u0107eve studije je stavljen na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-8.png?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":49534,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55089,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55089","url_meta":{"origin":49534,"position":5},"title":"Filip \u0160imunjak: Je li vrijeme da historiografija napusti naziv \u201eBizant\u201c?","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Bizantologija (ili bizantistika), kao disciplina koja prou\u010dava razne aspekte tzv. Bizantskoga Carstva,[1] na\u0161la se u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, a napose godina, u neobi\u010dnom polo\u017eaju \u2013 sam naziv pod kojim se ustalila i po kojemu je prepoznatljiva postao je jednim od glavnih predmeta njezina vlastitog propitivanja. Premda dvojbe o smislenosti pojma\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49534","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49534"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49534\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49536,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49534\/revisions\/49536"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49535"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49534"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49534"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49534"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}