{"id":49528,"date":"2025-11-12T19:08:27","date_gmt":"2025-11-12T19:08:27","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49528"},"modified":"2025-11-12T19:08:27","modified_gmt":"2025-11-12T19:08:27","slug":"katarina-nina-simoncic-moda-povijest-odijevanja-mode-i-modnog-dizajna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49528","title":{"rendered":"Katarina Nina Simon\u010di\u010d, \u201eModa &#8211; Povijest odijevanja, mode i modnog dizajna\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Cjelovit i sistemati\u010dan pregled povijesti odijevanja, mode i modnoga dizajna prvo je takvo izvorno izdanje na hrvatskome jeziku. Polaze\u0107i od ideje odje\u0107e kao \u201ematerijalizirane granice izme\u0111u pojedinca (nositelja) i zajednice (dru\u0161tva), izme\u0111u osobnog i javnog prostora\u201d koja \u201epoput lakmus-papira apsorbira i zrcali sva kulturolo\u0161ka, ali i individualna htijenja i promjene\u201d, dr. sc. Katarina Nina Simon\u010di\u010d u kulturno-antropolo\u0161kom diskursu daje pregled povijesti odijevanja, mode i modnoga dizajna zapadnog svijeta od pretpovijesti do kraja 20. stolje\u0107a. Kronolo\u0161ki pregled povijesnih razdoblja podijeljen je na tri pojmovne i vremenske faze. Prva, Povijest odijevanja, promatra se unutar vremenskih okosnica od prapovijesti do 14. stolje\u0107a. Drugi dio knjige \u2013 Povijest mode \u2013 prati odjevne forme i modne fenomene od kasne gotike i rane renesanse do sredine 19. stolje\u0107a, kada industrijska ali i dru\u0161tvena revolucija nadogra\u0111uju i pro\u0161iruju zna\u010denje mode. Tre\u0107a etapa i tre\u0107i dio knjige posve\u0107en je povijesti modnog dizajna, a zapo\u010dinje pojavom prvog modnog dizajnera Charlesa Fredericka Wortha (1825. &#8211; 1895.) te zavr\u0161ava posljednjim desetlje\u0107em 20. stolje\u0107a.<br><br>Dok se pregled razdoblja povijesti odijevanja do 14. stolje\u0107a temelji na likovnim, pisanim te osobito tekstilnim fragmentima i odjevnim artefaktima, modni fenomeni od 14. stolje\u0107a promatraju se kroz dru\u0161tveno-politi\u010dku te ekonomsku uvjetovanost. U povijesnom pregledu modnog dizajna, osim predstavljanja pojedinih modnih dizajnera, mapiraju se promjene zna\u010denja odjevnog proizvoda, tematizira se odnos mode i medija, umjetnosti i politike, kao i uvjetovanost modne produkcije novim tehnologijama u posljednjim desetlje\u0107ima 20. stolje\u0107a i u novom mileniju.<br><br>Modi se pristupa kao zrcalu vremena te najosjetljivijem pokazatelju dru\u0161tvene dinamike. Osim promatranja transformacije odjevne siluete, sagledava se i transformaciju zna\u010denja fenomena mode: od sredstva klasnog razlikovanja tijekom povijesti do njezine utkanosti u sve pore svakodnevice dru\u0161tva i pojedinca tijekom 20. stolje\u0107a, kada uloga medija modu pretvara u vizualnu impresiju slojevitih zna\u010denja i me\u0111uodnosa tijela, odjevne ovojnice i identiteta.<br><br>Knjiga je bogato opremljena s vi\u0161e od petsto fotografija i ilustracija. Iako je prvenstveno namijenjena studentima modnog i tekstilnog dizajna, povijesti umjetnosti i kulturne antropologije, knjiga je pisana pripovjednim tonom i sadr\u017eava mnogobrojne primjere i anegdote izvjesne \u017eivotnosti. Osim u rukama studenata i stru\u010dnjaka, knjiga \u0107e se zasigurno na\u0107i i u rukama zaljubljenika u modu, umjetnika, dizajnera i svih onih koji modu i odijevanje shva\u0107aju kao kompleksan proces razmjene izme\u0111u pojedinca i dru\u0161tva, ali i modalitet izra\u017eavanja vlastite osobnosti, stajali\u0161ta i interesa.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>O autoru:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dr. sc. Katarina Nina Simon\u010di\u010d (Ljubljana, 1975.) redovita je profesorica na Zavodu za dizajn tekstila i odje\u0107e na Tekstilno-tehnolo\u0161kom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, gdje nositeljica i izvoditeljica vi\u0161e kolegija posve\u0107enih povijesti mode i odijevanja na preddiplomskom i diplomskom studiju. Diplomirala je 1998. na Tekstilno-tehnolo\u0161kom fakultetu u Zagrebu te 2002. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dvopredmetni studij povijesti umjetnosti i etnologije. Doktorirala je 2010. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu temom \u201eKultura odijevanja na prijelazu iz 19. u 20 stolje\u0107e u Zagrebu\u201d, na temelju koje je napisala prvu knjigu o povijesti mode na tlu Hrvatske. Njezin je znanstveni rad usmjeren na prou\u010davanje poveznica izme\u0111u povijesti odijevanja i dru\u0161tveno-kulturalne reprezentacije odje\u0107e u vizualnim izvorima kao \u0161to su slikarstvo, grafika i fotografija. Bavi se povijesno-modnim zaokretima te razvojem marginalnih odjevnih diskursa tijekom pojedinih stilskih razdoblja.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Nakladnik: \u0160kolska knjiga<\/p>\n\n\n\n<p>Godina izdanja: 2025<\/p>\n\n\n\n<p>Vrsta proizvoda: sveu\u010dili\u0161ni ud\u017ebenik<\/p>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 448<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/moda-povijest-odijevanja-mode-i-modnog-dizajna\">https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/moda-povijest-odijevanja-mode-i-modnog-dizajna<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49529,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-49528","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Moda.jpg?fit=997%2C1280&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":49528,"position":0},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, &#8220;Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":49528,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":49528,"position":2},"title":"Milan Suboti\u0107, &#8220;Istori\u010dari u svom vremenu&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":49528,"position":3},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":49528,"position":4},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53161,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53161","url_meta":{"origin":49528,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Neuzeit mit Versp\u00e4tung&#8221; i godi\u0161njaka &#8220;Secularisation between the Adriatic and the Carpathians&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odsjek za povijest umjetnosti i Odsjek za povijest pozivaju sve zainteresirane na predstavljanje nove knjige Haralda Heppnera, profesora emeritusa sa Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, Neuzeit mit Versp\u00e4tung\u00a0(2026.) te novog sveska godi\u0161njaka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje 18. stolje\u0107a u jugoisto\u010dnoj Europi, SOG18 Secularisation between the Adriatic and the Carpathians\u00a0(2025.). Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-20.-svibnja-2026.-Harald-Heppner.png?fit=1200%2C926&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49528","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49528"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49528\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49530,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49528\/revisions\/49530"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49529"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49528"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49528"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49528"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}