{"id":49525,"date":"2025-11-12T19:00:33","date_gmt":"2025-11-12T19:00:33","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49525"},"modified":"2025-11-12T19:00:33","modified_gmt":"2025-11-12T19:00:33","slug":"vlaho-bukovac-moj-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49525","title":{"rendered":"Vlaho Bukovac, \u201eMOJ \u017dIVOT\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u017divotna pri\u010da Vlaha Bukovca, jednog od najzna\u010dajnijih slikara sa ovih prostora, jedino se mo\u017ee uporediti sa sudbinama Dikensonovih junaka. Ro\u0111en u me\u0161ovitoj porodici, kao Bja\u0111o Fa\u0111oni, Bukovac se u ranom detinjstvu otisnuo na sudbonosni put u Ameriku. Idila nije trajala dugo. Nakon iznenadne stri\u010deve smrti, bio je poslat u popravni dom. Re\u0161en da uzme sudbinu u svoje ruke, Vlaho je postao pomorac, proputovav\u0161i tri kontinenta. Ipak, mesto ga nije dr\u017ealo nakon \u0161to je otkrio svoj slikarski talenat. Vra\u0107a se u Evropu i upisuje se na studije slikarstva u Parizu. Daroviti umetnik je odmah privukao pa\u017enju, nakon \u010dega su do\u0161le porud\u017ebine od evropskih dvorova. Vlaho Bukovac je portretisao cara Franca Jozefa, knjaza Nikolu, kraljicu Nataliju, kralja Aleksandra Obrenovi\u0107a, biskupa \u0160trosmajera, ali i niz li\u010dnosti iz tada\u0161njeg kulturnog i politi\u010dkog \u017eivota.<br>Svoj uzbudljivi \u017eivot Bukovac je preto\u010dio u knjigu <em>Moj \u017eivo<\/em>t, objavljenu 1918. Pisana kao najuzbudljiviji avanturisti\u010dki roman, ona donosi istinsko u\u017eivanje u \u010ditanju, ali i daje prikaz ne samo jednog nesvakida\u0161njeg \u017eivota, ve\u0107 i veli\u010danstvene umetni\u010dke karijere.<br>Nakon smrti Vlaha Bukovca izdanja njegove autobiografije su do\u017eivela velike prepravke, a pojedini delovi nisu bili objavljivani. U ovom izdanju donosimo knjigu u obliku u kakvom je ona bila objavljena za njegovog \u017eivota, kao i delove koji nisu bili \u0161tampani u potonjim izdanjima. Tako se, nakon vi\u0161e od jednog veka, potpuno autenti\u010dni Bukov\u010devi memoari, koje prati mno\u0161tvo arhivskih fotografija i reprodukcija njegovih dela, ponovo nalaze pred na\u0161om publikom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center wp-block-paragraph\">*<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eNa \u017eelju kraljevskog para, latih se i portraita nasljednika Aleksandra. Bilo mu je 7 godina, a izradih ga u vrtu. Za te slike bijah odlikovan krstom Takovskog reda i oprostih se s Beogradom nakon 40 dana, koji su bili najljep\u0161i u mom \u017eivotu.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><em>Vlaho Bukovac<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Vlaho Bukovac (1855\u20131922), jedan od najistaknutijih likovnih umetnika sa na\u0161ih prostora. Na ro\u0111enju je dobio ime Bja\u0111o Fa\u0111oni (Biagio Faggioni), koje \u0107e kasnije promeniti u Vlaho Bukovac. U jedanaestoj godini \u017eivota oti\u0161ao je u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave. Radio je kao pomorac, konobar, radnik na planta\u017eama\u2026 Vratio se u Evropu 1876. Studirao je slikarstvo u Parizu, a ve\u0107 tokom studija skrenuo je pa\u017enju evropske kulturne javnosti na sebe. Pored niza portreta (najve\u0107im delom istaknutih u\u010desnika politi\u010dkog i kulturnog \u017eivota), autor je mno\u0161tva slika sa predstavama iz narodne mitologije i istorije, \u017eanr scena, aktova, autoportreta&#8230; Me\u0111u njegovim radovima posebno se isti\u010du slike <em>Sultanija<\/em>, <em>Moje gnijezdo<\/em>, <em>Dubravka<\/em>, <em>Gunduli\u0107ev san<\/em>, <em>Crnogorka<\/em>, <em>\u017divio kralj<\/em>, <em>Ru\u017ei\u010dasti san<\/em>, <em>Hrvatski preporod<\/em>, <em>Portret kraljice Natalije<\/em>, <em>Fantazija<\/em>, <em>Probu\u0111ena<\/em>&#8230; Predavao je na Likovnoj akademiji u Pragu, gde je i \u017eiveo od 1903. do smrti 1922. godine. Bio je \u010dlan Srpske akademije nauka i umetnosti, \u010ce\u0161ke akademije i Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2025<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pismo: latinica<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 208 str.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pro\u010ditaj odlomak: <a href=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/moj-zivot\">https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/moj-zivot<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Obavijest je objavljena i na portalu <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/autobiografija-vlaha-bukovca\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/autobiografija-vlaha-bukovca<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49526,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-49525","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Moj-zivot-Bukovac.png?fit=600%2C900&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":49525,"position":0},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55270,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55270","url_meta":{"origin":49525,"position":1},"title":"U Splitu odr\u017ean prvi znanstveni skup o Zvonku i Julienne Bu\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Povodom pedesete obljetnice povijesnih zbivanja koja su trajno obilje\u017eila noviju hrvatsku povijest, u \u010detvrtak, 10. rujna 2026., u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017ean je znanstveni okrugli stol pod nazivom \u201e50 godina kasnije \u2013 Zvonko i Julienne Bu\u0161i\u0107: Povijesna rasprava o jednom vremenu i njegovim akterima 1976. \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Split-skup.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55047,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55047","url_meta":{"origin":49525,"position":2},"title":"Isabella (Mariam S.) Hammad, &#8220;Ulazi Duh&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to zna\u010di biti stranac u vlastitoj domovini? Kada se Sonia Nasir, britanska glumica palestinskih korijena, nakon dugog izbivanja vrati u Haifu, njezina \u0107e se pro\u0161lost sa sada\u0161njosti sudariti na na\u010din koji nije o\u010dekivala. Planirala je tek nakratko pobje\u0107i od osobnih i profesionalnih neuspjeha, no sudbina je odvodi na put bez\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":49525,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55682,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55682","url_meta":{"origin":49525,"position":4},"title":"Predstava \u201eCoprnica Dragica\u201c u Gradskom kazali\u0161tu \u017dar ptica","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U zagreba\u010dkom Gradskom kazali\u0161tu \u017dar ptica tijekom listopada, studenoga i prosinca odr\u017eava se niz izvjedbi predstave \u201eCoprnica Dragica\u201c, radnjom smje\u0161tena u srednjovjekovni Zagreb. O predstavi Pametan \u0107e vladati svojom \u0107udi, budala \u0107e joj slu\u017eiti... O, da..., promijenilo se puno toga od te davne, srednjovjekovne slike Zagreba, kakav je bio te\u2026","rel":"","context":"U &quot;Kazali\u0161ne predstave&quot;","block_context":{"text":"Kazali\u0161ne predstave","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=22"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Coprnica-Dragica.webp?fit=1000%2C618&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":49525,"position":5},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49525","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49525"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49525\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49527,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49525\/revisions\/49527"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49526"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49525"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49525"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49525"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}