{"id":49443,"date":"2025-11-10T12:38:35","date_gmt":"2025-11-10T12:38:35","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49443"},"modified":"2025-11-10T12:43:29","modified_gmt":"2025-11-10T12:43:29","slug":"javno-priopcenje-centra-za-istrazivanje-holokausta-i-genocida-u-jugoistocnoj-europi-sveuciliste-u-rijeci-o-povijesnom-podrijetlu-pozdrava-za-dom-spremni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49443","title":{"rendered":"Javno priop\u0107enje Centra za istra\u017eivanje holokausta i genocida u jugoisto\u010dnoj Europi (Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci) o povijesnom podrijetlu pozdrava Za dom spremni"},"content":{"rendered":"\n<p>Kao odgovor na nedavne javne i pravne rasprave koje se odnose na upotrebu pozdrava Za dom spremni, Centar za istra\u017eivanje holokausta i genocida u jugoisto\u010dnoj Europi pri Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci izdaje sljede\u0107e stru\u010dno priop\u0107enje, utemeljeno na utvr\u0111enim povijesnim znanstvenim spoznajama.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema dostupnim povijesnim izvorima i znanstvenom konsenzusu hrvatskih i me\u0111unarodnih povjesni\u010dara, pozdrav Za dom spremni u upotrebu je uveo usta\u0161ki pokret te je postao slu\u017ebeni pozdrav Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (NDH) od njezina osnutka 1941. godine. Arhivska gra\u0111a iz razdoblja NDH pokazuje da se pozdrav koristio u vojnim zapovijedima, u administrativnim dokumentima i propagandi, gdje je imao funkciju slu\u017ebenog pozdrava oblikovanog po uzoru na fa\u0161isti\u010dke i nacisti\u010dke pozdrave sila Osovine.<\/p>\n\n\n\n<p>Postoje i dokazi da je usta\u0161ki pokret taj pozdrav po\u010deo koristiti po\u010detkom 1930-ih godina kao dio svog revolucionarno-simboli\u010dkog rje\u010dnika. Pod vodstvom Ante Paveli\u0107a pozdrav je formaliziran i populariziran kao sastavni dio identiteta re\u017eima NDH. Iako je to\u010dan datum njegove prve upotrebe i dalje predmet rasprave, najraniji vjerodostojni dokumentirani primjeri potje\u010du iz usta\u0161kog miljea 1930-ih godina, a ne iz dugotrajnije hrvatske tradicije.<\/p>\n\n\n\n<p>Neki nedavni medijski istupi i neakademske publikacije sugeriraju da se pozdrav Za dom spremni mo\u017eda pojavio ranije, primjerice krajem 19. ili po\u010detkom 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim, te tvrdnje nisu potkrijepljene provjerljivim arhivskim izvorima i nisu u skladu sa \u0161irim povijesnim istra\u017eivanjima. Do danas nije iznesen nijedan vjerodostojan dokaz koji bi promijenio znanstveni konsenzus o podrijetlu pozdrava iz razdoblja fa\u0161izma; cjelovita formulacija pozdrava potje\u010de iz ideolo\u0161kog i dr\u017eavno-institucionalnog okvira usta\u0161kog re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n<p>S obzirom na ova saznanja, pozdrav Za dom spremni mora se razumjeti kao eksplicitno ideolo\u0161ki simbol usta\u0161kog re\u017eima NDH \u2013 dr\u017eave odgovorne za genocid nad \u017didovima, Srbima i Romima u NDH, kao i za masovne zlo\u010dine nad antifa\u0161isti\u010dkim, nepo\u0107udnim Hrvatima i drugim skupinama tijekom Drugoga svjetskog rata. \u010cak i kada bi se u izvorima koji su prethodili pojavi usta\u0161a ustanovile reference na pozdrav Za dom spremni, njegova sustavna upotreba od strane usta\u0161kog re\u017eima i njegova genocidnog aparata neizbrisivo ga je \u2013 bilo u punom ili skra\u0107enom obliku \u2013 povezala s hrvatskim fa\u0161izmom. Kasnije upotrebe usta\u0161kog pozdrava, naj\u010de\u0161\u0107e prepoznatljive upravo kroz izraz Za dom spremni, nisu mogle, niti mogu ukloniti tu povezanost; naprotiv, one neizbje\u017eno prizivaju zlo\u010dina\u010dko naslje\u0111e usta\u0161kog pokreta, bez obzira na namjeru onoga tko pozdrav koristi. Njegova suvremena javna upotreba stoga neizbje\u017eno normalizira simbole usta\u0161kog genocidnog sustava i stoji u izravnoj suprotnosti s ustavnim i moralnim temeljima Republike Hrvatske<\/p>\n\n\n\n<p>Popis odabranih radova i institucionalnih publikacija kori\u0161tenih pri izradi ove izjave nalazi se u prilogu.<\/p>\n\n\n\n<p>Rijeka, 10. studenoga 2025.<br>Centar za istra\u017eivanje holokausta i genocida u jugoisto\u010dnoj Europi, Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Prilog: Konzultirani izvori i institucionalna ekspertiza<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol start=\"1\" class=\"wp-block-list\">\n<li>Bogdan Krizman, <em>Paveli\u0107 i Usta\u0161e <\/em>(Zagreb: Globus, 1978)<\/li>\n\n\n\n<li>Bogdan Krizman, <em>Usta\u0161e i Tre\u0107i Reich<\/em> (Zagreb: Globus, 1986)<\/li>\n\n\n\n<li>Ivo Goldstein, <em>Jasenovac <\/em>(Zagreb: Fraktura, 2018)<\/li>\n\n\n\n<li>Marko Sinov\u010di\u0107, <em>NDH u svietlu dokumenata <\/em>(Zagreb: Vratna gora, 1998)<\/li>\n\n\n\n<li>Velimir Veselinovi\u0107, <em>Hrvatska stranka prava od 1990. do 2011. Na izvoru desnoga radikalizma i populizma <\/em>(Zagreb: Despot Infinitus, 2019).&nbsp;<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p><strong>Dodatni konzultirani izvori:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol start=\"1\" class=\"wp-block-list\">\n<li>Leon \u0106evani\u0107. \u201c\u0160to govore \u010dinjenice o porijeklu pozdrava \u2018Za dom \u2013 spremni\u2019,\u201d <em>P-fakti <\/em>21. srpnja 2025. <a href=\"https:\/\/p-portal.net\/sto-govore-cinjenice-o-porijeklu-pozdrava-za-dom-spremni\">https:\/\/p-portal.net\/sto-govore-cinjenice-o-porijeklu-pozdrava-za-dom-spremni<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>Leon \u0106evani\u0107. \u201cPokli\u010d \u2018Za dom \u2013 spremni\u2019 ne potje\u010de iz Austro-Ugarske, ve\u0107 iz usta\u0161kog pokreta.\u201d <em>P-fakti <\/em>29. rujna 2025. <a href=\"https:\/\/p-portal.net\/poklic-za-dom-spremni-ne-potjece-iz-austro-ugarske-vec-iz-ustaskog-pokreta\">https:\/\/p-portal.net\/poklic-za-dom-spremni-ne-potjece-iz-austro-ugarske-vec-iz-ustaskog-pokreta<\/a>&nbsp;<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p><strong>Rezultati rada Centra:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Istra\u017eiva\u010dke publikacije:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol start=\"1\" class=\"wp-block-list\">\n<li>Katarina Dam\u010devi\u0107, 2021. \u201cCultural texts, enemies, and taboos: Autocommunicative meaning-making surrounding the \u2018Ready for the Homeland\u2019 Usta\u0161a salute in Croatia.\u201d <em>Social Semiotics. <\/em>(Advance online publication): <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1080\/10350330.2021.1883404\">https:\/\/doi.org\/10.1080\/10350330.2021.1883404<\/a>&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Katarina Dam\u010devi\u0107, 2023. \u201c\u201cReady for the Homeland\u201d in Croatian media: Commemorations, victory, and foundation.\u201d <em>Sign Systems Studies. <\/em>Vol. 51 No. 1.<\/li>\n\n\n\n<li>Katarina Dam\u010devi\u0107, 2023. Case study: Between Danger and Meaning: The \u201cReady for the Homeland\u201d Salute in Croatia. Dangerous Speech Project: <a href=\"https:\/\/www.dangerousspeech.org\/library\">https:\/\/www.dangerousspeech.org\/library<\/a>&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Katarina Dam\u010devi\u0107, 2023. Research report: Ready for Memory Wars: The Case of the HOS Memorial Plaque in Croatia. Belgrade, Humanitarian Law Center Foundation: <a href=\"https:\/\/www.hlc-rdc.org\/en\/publications\/ready-for-memory-wars-the-case-of-the-hos-memorial-plaque-in-croatia\/\">https:\/\/www.hlc-rdc.org\/en\/publications\/ready-for-memory-wars-the-case-of-the-hos-memorial-plaque-in-croatia\/<\/a>&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Katarina Dam\u010devi\u0107. \u201c\u2019Ready for the Homeland\u2019: The Semiotics of Hate Speech and Memory in Post-Conflict Croatia.\u201d ANNALES. Series Historia et Sociologia (forthcoming).<\/li>\n\n\n\n<li>Vjeran Pavlakovi\u0107. \u201cOpet <em>Za dom spremni<\/em>: desetotravanjske komemoracije u Hrvatskoj nakon 1990. godine,\u201d in Tihomir Cipek, Olivera Milosavljevi\u0107, and Suljeman Bosto, eds., <em>Kultura sje\u0107anja 1941<\/em> (Zagreb: Disput, 2008): 113-129<\/li>\n\n\n\n<li>Vjeran Pavlakovi\u0107. \u201cFlirting with Fascism: The Usta\u0161a Legacy and Croatian Politics in the 1990s\u201d in Darko Gavrilovi\u0107, ed. <em>The Shared History and The Second World War and National Question in ex-Yugoslavia<\/em> (Novi Sad: CHDR, 2008): 115-143<\/li>\n\n\n\n<li>Vjeran Pavlakovi\u0107. \u201cMemory Politics in the Former Yugoslavia,\u201d <em>Yearbook of the Institute of East-Central Europe<\/em>, vol. 18, no. 2 (2020): 9-32<\/li>\n\n\n\n<li>Vjeran Pavlakovi\u0107. \u201cSymbolic Nation-building and Collective Identities in Post-Yugoslav States,\u201d in <em>Politi\u010dka misao<\/em>, vol. 51, no. 5 (2015): 7-12.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p><strong>Javna komunikacija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol start=\"1\" class=\"wp-block-list\">\n<li>Katarina Dam\u010devi\u0107. \u201cPaving the Way to Denial.\u201d <em>ostBLOG<\/em> 29. srpnja 2024. <a href=\"https:\/\/ostblog.hypotheses.org\/6762\">https:\/\/ostblog.hypotheses.org\/6762<\/a>&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Katarina Dam\u010devi\u0107. \u201cOd govora mr\u017enje do semiocida.\u201d <em>Portal Novosti.<\/em> 24. rujna 2024. <a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/od-govora-mrznje-do-semiocida\/\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/od-govora-mrznje-do-semiocida\/<\/a>&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Katarina Dam\u010devi\u0107. \u201cHalf a Million Voices: Mainstreaming the Usta\u0161a Legacy at Thompson\u2019s Zagreb Concert.\u201d <em>ostBLOG <\/em>9. srpnja 2025. <a href=\"https:\/\/ostblog.hypotheses.org\/7963\">https:\/\/ostblog.hypotheses.org\/7963<\/a>&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Lovro Kralj, Emil Kjerte. \u201cNepodno\u0161ljiva lako\u0107a distorzije Holokausta i genocida u hrvatskom javnom prostoru.\u201d <em>Faktograf <\/em>23. kolovoza 2021. <a href=\"https:\/\/faktograf.hr\/2021\/08\/23\/nepodnosljiva-lakoca-distorzije-holokausta-i-genocida-u-hrvatskom-javnom-prostoru\/\">https:\/\/faktograf.hr\/2021\/08\/23\/nepodnosljiva-lakoca-distorzije-holokausta-i-genocida-u-hrvatskom-javnom-prostoru\/<\/a><\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-location wp-block-embed-location\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"aplwsZIzW8\"><a href=\"https:\/\/chgrse.wordpress.com\/javno-priopcenje-centra-za-istrazivanje-holokausta-i-genocida-u-jugoistocnojeuropi-sveuciliste-u-rijeci-o-povijesnom-podrijetlu-pozdrava-za-dom-spremni\/\">Javno  priop\u0107enje Centra za istra\u017eivanje holokausta i genocida u jugoisto\u010dnojEuropi (Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci) o povijesnom podrijetlu pozdrava Za dom&nbsp;spremni<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Javno  priop\u0107enje Centra za istra\u017eivanje holokausta i genocida u jugoisto\u010dnojEuropi (Sveu\u010dili\u0161te u Rijeci) o povijesnom podrijetlu pozdrava Za dom&nbsp;spremni&#8221; &#8212; Location\" src=\"https:\/\/chgrse.wordpress.com\/javno-priopcenje-centra-za-istrazivanje-holokausta-i-genocida-u-jugoistocnojeuropi-sveuciliste-u-rijeci-o-povijesnom-podrijetlu-pozdrava-za-dom-spremni\/embed\/#?secret=F47cWlMIlQ#?secret=aplwsZIzW8\" data-secret=\"aplwsZIzW8\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Public Statement of the Center for Holocaust and Genocide Research in Southeast Europe (University of Rijeka) on the Historical Origins of the Za dom spremni salute<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>In response to recent public and legal discussions concerning the use of the salute Za dom spremni (\u201cReady for the Homeland\u201d), the Center for Holocaust and Genocide Research in Southeast Europe at the University of Rijeka issues the following expert statement based on established historical scholarship.<br>According to the available historical sources and the scholarly consensus of Croatian and international historians, the Za dom spremni salute was introduced by the Usta\u0161a movement and became the official salute of the Independent State of Croatia (Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska, NDH), from its establishment in 1941. Archival records from the NDH show the salute in military orders, administrative documents, and propaganda, functioning as a formal salute, modeled on the fascist and Nazi salutes of the Axis powers.<br>There is also evidence that the Usta\u0161a movement had begun using the salute in the early 1930s as part of its revolutionary-symbolic vocabulary. Under Ante Paveli\u0107, the salute was formalized and disseminated as part of the identity of the NDH regime. While the exact date of first use remains contested, the earliest credible documented instances date to the 1930s Usta\u0161a milieu, rather than to a longer-standing Croatian tradition.<br>Recent media appearances and non-academic publications have suggested that Za dom spremni may have appeared earlier, for example in late-19th or early-20th-century contexts. However, these claims remain unsupported by verifiable archival sources and are inconsistent with the broader historical literature. To date, no credible evidence has been produced that would alter the scholarly consensus regarding the salute\u2019s fascist-era origin; the full formulation of the salute originates within the Usta\u0161a regime\u2019s ideological and state-institutional framework.<br>Given these findings, the Za dom spremni salute must be understood as an explicitly ideological symbol of the NDH Usta\u0161a regime \u2013 a state responsible for genocide against NDH\u2019s Jews, Serbs and Roma, as well as mass crimes against anti-fascist and non-conformist Croats and others during the Second World War. Even if references to the Za dom spremni salute were to be found in pre-Usta\u0161a sources, its systematic use by the Usta\u0161a regime and its genocidal machinery has left the salute\u2014whether in full or partial form\u2014with an indelible association with Croatian fascism. Subsequent uses of the Usta\u0161a salute, most recognized today through the phrase Za dom spremni, could not and cannot remove this association; rather, they inevitably evoke the criminal legacy of the Usta\u0161a, regardless of the user\u2019s intent. Its contemporary public use therefore inevitably normalizes the symbols of the Usta\u0161a genocidal system and stands in direct contradiction to the constitutional and moral foundations of the Republic of Croatia.<\/p>\n\n\n\n<p><br>A list of selected works and institutional publications consulted in preparing this statement is provided in the annex.<\/p>\n\n\n\n<p>Rijeka, 10 November 2025<br>Center for Holocaust and Genocide Research in Southeast Europe, University of<br>Rijeka<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Annex: Sources and Institutional Expertise<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Key scholarly work consulted:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol start=\"1\" class=\"wp-block-list\">\n<li>Bogdan Krizman, <em>Paveli\u0107 i Usta\u0161e <\/em>(Zagreb: Globus, 1978)<\/li>\n\n\n\n<li>Bogdan Krizman, <em>Usta\u0161e i Tre\u0107i Reich<\/em> (Zagreb: Globus, 1986)<\/li>\n\n\n\n<li>Ivo Goldstein, <em>Jasenovac <\/em>(Zagreb: Fraktura, 2018)<\/li>\n\n\n\n<li>Marko Sinov\u010di\u0107, <em>NDH u svietlu dokumenata <\/em>(Zagreb: Vratna gora, 1998)<\/li>\n\n\n\n<li>Velimir Veselinovi\u0107, <em>Hrvatska stranka prava od 1990. do 2011. Na izvoru desnoga radikalizma i populizma <\/em>(Zagreb: Despot Infinitus, 2019).&nbsp;<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p><strong>Additional sources consulted:&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol start=\"1\" class=\"wp-block-list\">\n<li>Leon \u0106evani\u0107. \u201c\u0160to govore \u010dinjenice o porijeklu pozdrava \u2018Za dom \u2013 spremni\u2019,\u201d <em>P-fakti <\/em>21 July 2025. <a href=\"https:\/\/p-portal.net\/sto-govore-cinjenice-o-porijeklu-pozdrava-za-dom-spremni\">https:\/\/p-portal.net\/sto-govore-cinjenice-o-porijeklu-pozdrava-za-dom-spremni<\/a><\/li>\n\n\n\n<li>Leon \u0106evani\u0107. \u201cPokli\u010d \u2018Za dom \u2013 spremni\u2019 ne potje\u010de iz Austro-Ugarske, ve\u0107 iz usta\u0161kog pokreta.\u201d <em>P-fakti <\/em>29 September 2025. <a href=\"https:\/\/p-portal.net\/poklic-za-dom-spremni-ne-potjece-iz-austro-ugarske-vec-iz-ustaskog-pokreta\">https:\/\/p-portal.net\/poklic-za-dom-spremni-ne-potjece-iz-austro-ugarske-vec-iz-ustaskog-pokreta<\/a>&nbsp;<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p><strong>Outputs of the Center:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Research publications:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol start=\"1\" class=\"wp-block-list\">\n<li>Katarina Dam\u010devi\u0107, 2021. \u201cCultural texts, enemies, and taboos: Autocommunicative meaning-making surrounding the \u2018Ready for the Homeland\u2019 Usta\u0161a salute in Croatia.\u201d <em>Social Semiotics. <\/em>(Advance online publication): <a href=\"https:\/\/doi.org\/10.1080\/10350330.2021.1883404\">https:\/\/doi.org\/10.1080\/10350330.2021.1883404<\/a>&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Katarina Dam\u010devi\u0107, 2023. \u201c\u201cReady for the Homeland\u201d in Croatian media: Commemorations, victory, and foundation.\u201d <em>Sign Systems Studies. <\/em>Vol. 51 No. 1.<\/li>\n\n\n\n<li>Katarina Dam\u010devi\u0107, 2023. Case study: Between Danger and Meaning: The \u201cReady for the Homeland\u201d Salute in Croatia. Dangerous Speech Project: <a href=\"https:\/\/www.dangerousspeech.org\/library\">https:\/\/www.dangerousspeech.org\/library<\/a>&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Katarina Dam\u010devi\u0107, 2023. Research report: Ready for Memory Wars: The Case of the HOS Memorial Plaque in Croatia. Belgrade, Humanitarian Law Center Foundation: <a href=\"https:\/\/www.hlc-rdc.org\/en\/publications\/ready-for-memory-wars-the-case-of-the-hos-memorial-plaque-in-croatia\/\">https:\/\/www.hlc-rdc.org\/en\/publications\/ready-for-memory-wars-the-case-of-the-hos-memorial-plaque-in-croatia\/<\/a>&nbsp;<\/li>\n\n\n\n<li>Katarina Dam\u010devi\u0107. \u201c\u2019Ready for the Homeland\u2019: The Semiotics of Hate Speech and Memory in Post-Conflict Croatia.\u201d ANNALES. Series Historia et Sociologia (forthcoming).<\/li>\n\n\n\n<li>Vjeran Pavlakovi\u0107. \u201cOpet <em>Za dom spremni<\/em>: desetotravanjske komemoracije u Hrvatskoj nakon 1990. godine,\u201d in Tihomir Cipek, Olivera Milosavljevi\u0107, and Suljeman Bosto, eds., <em>Kultura sje\u0107anja 1941<\/em> (Zagreb: Disput, 2008): 113-129<\/li>\n\n\n\n<li>Vjeran Pavlakovi\u0107. \u201cFlirting with Fascism: The Usta\u0161a Legacy and Croatian Politics in the 1990s\u201d in Darko Gavrilovi\u0107, ed. <em>The Shared History and The Second World War and National Question in ex-Yugoslavia<\/em> (Novi Sad: CHDR, 2008): 115-143<\/li>\n\n\n\n<li>Vjeran Pavlakovi\u0107. \u201cMemory Politics in the Former Yugoslavia,\u201d <em>Yearbook of the Institute of East-Central Europe<\/em>, vol. 18, no. 2 (2020): 9-32<\/li>\n\n\n\n<li>Vjeran Pavlakovi\u0107. \u201cSymbolic Nation-building and Collective Identities in Post-Yugoslav States,\u201d in <em>Politi\u010dka misao<\/em>, vol. 51, no. 5 (2015): 7-12.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p><strong>Public outreach:&nbsp;<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>1. Katarina Dam\u010devi\u0107. \u201cPaving the Way to Denial.\u201d <em>ostBLOG<\/em> 29 July 2024. <a href=\"https:\/\/ostblog.hypotheses.org\/6762\">https:\/\/ostblog.hypotheses.org\/6762<\/a>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>2. Katarina Dam\u010devi\u0107. \u201cOd govora mr\u017enje do semiocida.\u201d <em>Portal Novosti.<\/em> 24 September 2024. <a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/od-govora-mrznje-do-semiocida\/\">https:\/\/www.portalnovosti.com\/od-govora-mrznje-do-semiocida\/<\/a>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>3. Katarina Dam\u010devi\u0107. \u201cHalf a Million Voices: Mainstreaming the Usta\u0161a Legacy at Thompson\u2019s Zagreb Concert.\u201d <em>ostBLOG <\/em>9 July 2025. <a href=\"https:\/\/ostblog.hypotheses.org\/7963\">https:\/\/ostblog.hypotheses.org\/7963<\/a>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>4. Lovro Kralj, Emil Kjerte. \u201cNepodno\u0161ljiva lako\u0107a distorzije Holokausta i genocida u hrvatskom javnom prostoru.\u201d <em>Faktograf <\/em>23 August 2021. <a href=\"https:\/\/faktograf.hr\/2021\/08\/23\/nepodnosljiva-lakoca-distorzije-holokausta-i-genocida-u-hrvatskom-javnom-prostoru\/\">https:\/\/faktograf.hr\/2021\/08\/23\/nepodnosljiva-lakoca-distorzije-holokausta-i-genocida-u-hrvatskom-javnom-prostoru\/<\/a>&nbsp;<a href=\"https:\/\/faktograf.hr\/2021\/08\/23\/nepodnosljiva-lakoca-distorzije-holokausta-i-genocida-u-hrvatskom-javnom-prostoru\/\">.hr\/2021\/08\/23\/nepodnosljiva-lakoca-distorzije-holokausta-i-genocida-u-hrvatskom-javnom-prostoru\/<\/a>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-location wp-block-embed-location\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"SNsl80JiT9\"><a href=\"https:\/\/chgrse.wordpress.com\/public-statement-of-the-center-for-holocaust-and-genocide-research-in-southeast-europe-university-of-rijeka-on-the-historical-origins-of-the-za-dom-spremni-salute\/\">Public Statement of the Center for Holocaust and Genocide Research in Southeast Europe (University of Rijeka) on the Historical Origins of the Za dom spremni&nbsp;salute<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Public Statement of the Center for Holocaust and Genocide Research in Southeast Europe (University of Rijeka) on the Historical Origins of the Za dom spremni&nbsp;salute&#8221; &#8212; Location\" src=\"https:\/\/chgrse.wordpress.com\/public-statement-of-the-center-for-holocaust-and-genocide-research-in-southeast-europe-university-of-rijeka-on-the-historical-origins-of-the-za-dom-spremni-salute\/embed\/#?secret=UsVZA4ci0x#?secret=SNsl80JiT9\" data-secret=\"SNsl80JiT9\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49444,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-49443","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/CHGR.png?fit=225%2C224&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":49443,"position":0},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":49443,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":49443,"position":2},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":49443,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":49443,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":49443,"position":5},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49443","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49443"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49443\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49449,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49443\/revisions\/49449"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49444"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49443"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49443"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49443"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}