{"id":49402,"date":"2025-11-07T23:48:54","date_gmt":"2025-11-07T23:48:54","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49402"},"modified":"2025-11-07T23:48:54","modified_gmt":"2025-11-07T23:48:54","slug":"mario-simunkovic-preporuka-pet-knjiga-svjedocanstava-o-koncentracijskom-logoru-jasenovac-koje-bi-svatko-trebao-procitati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49402","title":{"rendered":"Mario \u0160imunkovi\u0107 &#8211; preporuka &#8211; Pet knjiga svjedo\u010danstava o koncentracijskom logoru Jasenovac koje bi svatko trebao pro\u010ditati"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-center\"><strong>Preporuka: Pet knjiga svjedo\u010danstava o koncentracijskom logoru Jasenovac koje bi svatko trebao pro\u010ditati<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Memoarska literatura o logoru Jasenovac zauzima sredi\u0161nje mjesto u kulturi sje\u0107anja na Drugi svjetski rat. Koncentracijski logor Jasenovac sastojao se od nekoliko logorskih jedinica osnovanih u kratkim vremenskim razmacima: logor I Krapje, logor II Bro\u010dice, logor III Ciglana i radna grupa Ko\u017eara (logor IV) u Jasenovcu, logor V u Staroj Gradi\u0161ci. U vremenu u kojem se povijest \u010desto tuma\u010di selektivno, a zlo\u010dini pre\u0161u\u0107uju ili relativiziraju, memoarska djela imaju nezamjenjivu ulogu, ona nisu samo svjedo\u010danstva pro\u0161losti, nego eti\u010dki i civilizacijski dokumenti o granicama ljudske patnje i otpornosti. U njima je sa\u010duvano iskustvo onih koji su pre\u017eivjeli najte\u017ei oblik poni\u017eenja, a ipak uspjeli sa\u010duvati vjeru u ljudskost i potrebu da svjedo\u010de.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada se govori o va\u017enosti memoarskih knjiga o Jasenovcu, valja imati na umu da je rije\u010d o jedinstvenom sloju knji\u017eevnosti i povijesne gra\u0111e, u kojem se osobno sje\u0107anje prepli\u0107e s kolektivnom traumom. Za razliku od povijesnih studija, koje doga\u0111aje analiziraju s odmakom, memoari dolaze iz perspektive pojedinaca koji su pro\u017eivjeli ono o \u010demu pi\u0161u. Upravo ta neposrednost daje im posebnu vjerodostojnost. Njihova vrijednost ne le\u017ei samo u \u010dinjenicama koje se donose, nego u na\u010dinu na koji te \u010dinjenice o\u017eivljavaju kroz osje\u0107aje, slike, zvukove i strahove koji su obilje\u017eili logorsku svakodnevicu.<\/p>\n\n\n\n<p>Memoarske knjige o Jasenovcu va\u017ean su izvor zato \u0161to su ih napisali ljudi koji su logor vidjeli, pre\u017eivjeli i zapamtili. Njihovo sje\u0107anje nije posredovano naknadnim ideolo\u0161kim okvirima, nego proizlazi iz egzistencijalne potrebe da se prekinu \u0161utnja i zaborav. U tom smislu one imaju dvostruku funkciju: povijesnu jer bilje\u017ee stvarne doga\u0111aje, i moralnu jer uspostavljaju sje\u0107anje kao du\u017enost prema mrtvima.<\/p>\n\n\n\n<p>Memoarska literatura o Jasenovcu ima nezamjenjivu ulogu u vra\u0107anju ljudskog lica \u017ertvama. U slu\u017ebenim izvje\u0161tajima i povijesnim statistikama logora\u0161i su \u010desto svedeni na brojeve, dok u memoarima ponovno postaju pojedinci s imenima, licima i sudbinama. U memoarskim knjigama su upisana imena pojedinih \u017ertava, okolnosti stradanja i crtice o \u017eivotu onih su ubijeni \u010dime im se vra\u0107a identitet. Time knjige nadilaze razinu memoara i postaju svojevrsni spomenik \u017ertvama Jasenovca.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedna od najve\u0107ih vrijednosti ovih knjiga jest njihova raznolikost. Svaki autor u logor je u\u0161ao s razli\u010ditim identitetom i pozadinom, a svi su iza\u0161li s istom spoznajom: da je zlo univerzalno i da se ti\u010de svih ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p>Zajedni\u010dki nazivnik svih ovih svjedo\u010denja jest potraga za smislom nakon pre\u017eivljavanja. Svi autori pi\u0161u zato da bi se razumjelo kako je mogu\u0107e \u017eivjeti sje\u0107anje na pakao, a ne poludjeti od njega. Pisanje za njih postaje \u010din terapije, ali i moralni zavjet, poku\u0161aj da se rije\u010dju spasi ono \u0161to se vi\u0161e ne mo\u017ee spasiti djelom.<\/p>\n\n\n\n<p>Memoarske knjige o Jasenovcu va\u017ene su i zato \u0161to su protute\u017ea zaboravu. Od prvih poslijeratnih godina do danas, o Jasenovcu se u javnosti govorilo razli\u010dito, ponekad su se preuveli\u010davali brojevi ubijenih, a ponekad umanjivali. Svjedo\u010danstva logora\u0161a predstavljaju kontinuitet istine koji nad\u017eivljava promjene re\u017eima i interpretacija.<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017enost memoarskih knjiga o Jasenovcu nije samo u onome \u0161to su autori do\u017eivjeli, nego i u onome \u0161to mi, kao \u010ditatelji, s tim svjedo\u010danstvima \u010dinimo. \u010citanjem tih djela preuzimamo odgovornost da sje\u0107anje prenesemo dalje. U njima se ogleda temeljna poruka kulture pam\u0107enja: da je zaborav druga smrt, a sje\u0107anje oblik ispravljanja nepravde prema \u017ertvama.<\/p>\n\n\n\n<p>Memoari o Jasenovcu u\u010de nas i kako pristupati zlu, ne kao ne\u010demu dalekom, nego kao stvarnosti koja se mo\u017ee ponoviti kad se izgubi moralna budnost. U tom smislu, ove knjige nisu samo opisi pro\u0161losti, nego priru\u010dnici ljudskosti. Erwin Miller dobro je zaklju\u010dio: <em>\u201eJer, kamo \u0107e \u010dovje\u010danstvo sti\u0107i, ako \u0107emo i dalje \u017eivjeti s mr\u017enjom u srcu?\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Jovan Mirkovi\u0107 izbrojao je da je o koncentracijskim logorima Jasenovac i Stara Gradi\u0161ka objavljeno do 2000. godine 1188 knjiga, 1544 memoarskih zapisa i studijskih \u010dlanaka, te 108 zbirki dokumenata. Iako je broj memoarskih zapisa velik, izabrao sam pet knjiga prema vlastitom izboru koje bi svatko trebao pro\u010ditati da dobije jasnu sliku onoga \u0161to je koncentracijski logor Jasenovac bio. Redoslijed preporu\u010denih knjiga zami\u0161ljen je tako da \u010ditatelj najprije stekne cjelovit pregled povijesnog okvira i osnovnih \u010dinjenica o logoru Jasenovac, a zatim, kroz svaku narednu knjigu, produbljuje spoznaje o njegovim razli\u010ditim aspektima \u2013 od \u0161irokog pregleda logora Jasenovac prema sve detaljnijim i dubljim interpretacijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Za po\u010detak preporu\u010dujem knjigu <em>U mu\u010dili\u0161tu <\/em>\u2013<em> paklu Jasenovac<\/em> \u0110or\u0111a Mili\u0161e koja je izdana u autorovoj nakladi 1945. godine. Knjiga nije bila po volji novim vlastima nakon objavljivanja jer osim zlo\u010dina opisuje i svakodnevicu koja je autoru ponekad bila podno\u0161ljiva, a zbog toga ju negacionisti Jasenovca \u010desto koriste i selektivno citiraju koriste\u0107i samo te dijelove ignoriraju\u0107i ono \u0161to im ne odgovara. Zbog toga ovu knjigu treba pro\u010ditati kao cjelinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Druga po redu \u010ditanja je knjiga <em>Grad mrtvih: Jasenovac 1943. <\/em>Milka Riffera, koja se danas tako\u0111er opisuje kao kontroverzna jer je prvo izdanje iz 1946. godine cenzurirano zbog toga \u0161to se neki doga\u0111aji nisu uklapali u tada\u0161nji narativ. Svakako treba pro\u010ditati izdanje iz 2011. godine da bi se vidjele sve nijanse u logora\u0161kom \u017eivotu i vidjelo kako izba\u010deni dijelovi knjige ne umanjuju strahote jasenova\u010dkih logora. Negacionisti Jasenovca tako\u0111er i ovu knjigu \u010desto koriste i selektivno citiraju koriste\u0107i samo te dijelove i nagla\u0161avaju\u0107i cenzuru prvog izdanja.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Tre\u0107a knjiga po redu \u010ditanja je <em>44 mjeseca u Jasenovcu<\/em> Egona Bergera koja prikazuje \u017eivot zato\u010denika koji je u jasenova\u010dkom sustavu logora bio gotovo od samog po\u010detka do proboja koji je pre\u017eivio.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cetvrta po redu \u010ditanja je knjiga <em>Konclogor na Savi<\/em> Ilije Jakovljevi\u0107a koja opisuje njegov boravak u Staroj Gradi\u0161ki. Svjedok je mnogih odvo\u0111enja u smrt logora\u0161a s kojima je dijelio \u0107eliju ili koji su se nalazili u susjednim \u0107elijama, a zanimljiv je i njegov opis razgovora s \u010duvarima s kojima je dijelio zavi\u010dajno podrijetlo zbog \u010dega su mu \u010desto ispri\u010dali ono \u0161to nisu trebali.<\/p>\n\n\n\n<p>Peta po redu knjiga je <em>Izabran za umiranje,<\/em> Erwina Millera koja je druga\u010dija od prethodne \u010detiri po surovosti opisa. Ta knjiga sigurno je jedno od najautenti\u010dnijih i najpotresnijih svjedo\u010danstava o logoru Jasenovac zbog \u010dega, iako je na mene ostavila najsna\u017eniji dojam, preporu\u010dujem da se \u010dita nakon prethodno navedenih.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>\u0110or\u0111e Mili\u0161a, <em>U mu\u010dili\u0161tu <\/em>\u2013<em> paklu Jasenovac<\/em>, Zagreb 1945., 325 str. \/ Zagreb 2011., 352 str.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>\u0110or\u0111e Mili\u0161a bio je novinar i publicist iz \u0160ibenika, koji je tijekom Drugog svjetskog rata bio zato\u010den u logoru Jasenovac. Knjigu <em>U mu\u010dili\u0161tu \u2013 paklu Jasenovac<\/em> napisao je odmah nakon oslobo\u0111enja 1945. godine, a objavio ju je vlastitoj nakladi u Zagrebu, \u0161to je \u010dini jednim od najranijih svjedo\u010danstava o Jasenovcu.<\/p>\n\n\n\n<p>Mili\u0161a je ve\u0107 pri uhi\u0107enju bio brutalno mu\u010den, \u0161to se vidi i na naslovnoj fotografiji knjige \u2013 na njoj su tragovi ozljeda zadobivenih prilikom ispitivanja u Zagrebu. Njegov rukopis, pisan izravno nakon oslobo\u0111enja, nosi svje\u017einu neposrednog iskustva i emocionalnu snagu svjedoka koji jo\u0161 uvijek \u017eivi u sjeni pre\u017eivljenog u\u017easa.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga po\u010dinje opisom uhi\u0107enja u Zagrebu 1941. godine, mu\u010denja u policiji i deportacije u Jasenovac. Autor se ne ograni\u010dava samo na vlastitu patnju, on dokumentira i kolektivno iskustvo zato\u010denika, atmosferu logora, sadizam stra\u017eara i potpunu dehumanizaciju.<\/p>\n\n\n\n<p>Mili\u0161a detaljno opisuje preslu\u0161avanja, premla\u0107ivanja, glad, prisilni rad i svakodnevna smaknu\u0107a, te realisti\u010dki i bez uljep\u0161avanja opisuje scene nasilja, otkrivaju\u0107i brutalne metode islje\u0111ivanja i potpunu be\u0161\u0107utnost usta\u0161ke policije.<\/p>\n\n\n\n<p>Logor Jasenovac kao simbol pakla prikazuje i kao ponor i bezdan. Za Mili\u0161u, Jasenovac je istodobno stvarno mjesto i metafizi\u010dki simbol zla. Postavlja si pitanje \u201eZa\u0161to je Jasenovac pakao?\u201c na koje daje odgovor: \u201eZato, jer nema bola, muke i patnje, koju u njem nije iskusio \u010dovjek&#8230; Pakao je i zato, \u0161to se u njem gubi sve od sebe i \u010dovjek nije ono \u0161to jest, ve\u0107 samo broj&#8230; Pakao je i zato, \u0161to se u njem ne \u017eivi, ve\u0107 samo te\u0161ko umire&#8230;\u201c<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Milko Riffer, <em>Grad mrtvih: Jasenovac 1943.<\/em>, Zagreb 1946., 191 str. \/ Zagreb 2011., 320 str.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Milko Riffer bio je Hrvat njema\u010dkog podrijetla koji je kao zato\u010denik pre\u017eivio logor Jasenovac. Knjigu <em>Grad mrtvih: Jasenovac 1943.<\/em> napisao je odmah po izlasku iz logora, te je objavljena 1946. godine, \u010dime postaje jedno od prvih svjedo\u010danstava o logoru iz pera pre\u017eivjelog.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga opisuje autorovo zatvaranje u Zagrebu, boravak u istra\u017enim zatvorima u Zagrebu, a zatim deportaciju u logor Jasenovac, gdje provodi godinu dana, od listopada 1942. do listopada 1943. godine. Opisuje dolazak u logor, susrete s usta\u0161kim zapovjednicima, \u017eivot pod stalnim terorom, prisilni rad, glad, bolesti, te svakodnevno umiranje logora\u0161a. Njegov prikaz po\u010dinje iluzijom \u2013 \u010dlankom iz \u201eHrvatskog naroda\u201c koji Jasenovac prikazuje kao \u201eradni logor\u201c i zavr\u0161ava potpunim razotkrivanjem zlo\u010dina\u010dke stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>U sredi\u0161tu pripovijesti nalazi se logor III C, poznat po nehumanim uvjetima, gladi, lancima i prisilnom radu na nasipu uz Savu. Riffer prikazuje logor kao \u201egrad mrtvih\u201c \u2013 mjesto u kojem se ne \u017eivi, nego \u201esamo te\u0161ko umire\u201c. Atmosfera knjige je izrazito mra\u010dna, ali ne i bez tragova nade: Riffer svjedo\u010di da su \u010dak i u \u201egradu mrtvih\u201c postojali trenuci solidarnosti i moralne snage koji su spa\u0161avali duh zato\u010denika. Za razliku od kasnijih memoara, Rifferovo djelo nastalo je neposredno nakon doga\u0111aja, pa zadr\u017eava autenti\u010dnost jezika, emocije i pogleda svjedoka.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Grad mrtvih: Jasenovac 1943.<\/em> predstavlja jedno od temeljnih svjedo\u010danstava o logoru Jasenovac u kojem autor ostaje miran promatra\u010d i svjedok nepojmljivog zla, svjestan da \u201egrad mrtvih\u201c nije samo mjesto smrti, nego i metafora ljudskog pada. Njegova knjiga, posve\u0107ena ubijenim prijateljima, ostaje eti\u010dki spomenik \u017ertvama i neizbrisiv dokument o tome kako je, u srcu Europe, civilizacija mogla pasti do dna.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Egon Berger, <em>44 mjeseca u Jasenovcu<\/em>, Zagreb 1966., 93 str.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Egon Berger bio je jedan od rijetkih pre\u017eivjelih zato\u010denika logora Jasenovac, u kojem je proveo puna 44 mjeseca, od rujna 1941. do travnja 1945. godine. Kao Zagrep\u010danin \u017eidovskog podrijetla, Berger je pro\u0161ao gotovo sve logorske faze, od ranog sustava \u201cprivremenih radnih logora\u201d do organiziranih logora smrti. Njegova knjiga, prvi put objavljena 1966. godine, jedno je od najautenti\u010dnijih svjedo\u010danstava o logoru Jasenovac i jedno od najva\u017enijih memoarskih djela \u0161to se odnosi na ratno razdoblje.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga je napisana u obliku kronolo\u0161kog zapisa, a autor jednostavno i precizno opisuje ono \u0161to je vidio i do\u017eivio. Bergerova pripovijest zapo\u010dinje uhi\u0107enjem u Zagrebu i deportacijom u logor Jasenovac 11. rujna 1941. godine. Od tog trenutka pa do kona\u010dnog oslobo\u0111enja, \u010ditatelj prati njegovu borbu za pre\u017eivljavanje kroz iscrpljuju\u0107e radove, gladi, bolesti, torture i stalne masovne likvidacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor opisuje logor kao samodostatni sustav zla, ure\u0111en do najsitnijih detalja, u kojem su se ubijanja odvijala planski, ali i stihijski. Sredi\u0161nji motiv knjige jest glad kao temeljni oblik mu\u010denja i razaranja ljudskog dostojanstva. U logoru, kako pi\u0161e Berger, \u201enajve\u0107a \u017eelja bila je samo najesti se\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Opisi velikog nasipa, malog nasipa i ciglane prikazuju kako je rad bio sredstvo uni\u0161tavanja. Zato\u010denici su pod prisilom radili u vodi, blatu i snijegu, a stotine ih je svakodnevno umiralo od iscrpljenosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Bergerov <em>44 mjeseca u Jasenovcu<\/em> nije samo memoarski zapis, nego dokument o granicama ljudske patnje i o snazi pre\u017eivjelog svjedoka. To je knjiga koja ne dopu\u0161ta zaborav i koja ostaje jedno od najva\u017enijih svjedo\u010danstava o usta\u0161kom logorskom sustavu.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Ilija Jakovljevi\u0107, <em>Konclogor na Savi<\/em>, Zagreb 1999., 346 str.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Knjiga <em>Konclogor na Savi<\/em> jedno je od najva\u017enijih svjedo\u010danstava o \u017eivotu u usta\u0161kom logoru tijekom Drugog svjetskog rata, koje je napisao hrvatski intelektualac Ilija Jakovljevi\u0107. Rukopis je dovr\u0161en 1943. godine, a predstavlja izuzetno rijedak primjer literarne, introspektivne i dokumentarne proze o logorskom iskustvu iz pera samog zato\u010denika koji je bio svjedok sustavne represije u NDH. Autor je bio zato\u010den u logoru u Staroj Gradi\u0161ki te nakratko u kaznionici na Savskoj cesti u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p>Djelo se sastoji od autobiografskih zapisa u kojima Jakovljevi\u0107 kronolo\u0161ki i refleksivno opisuje svoje uhi\u0107enje, boravak u zatvorima i logorima, odnose me\u0111u zato\u010denicima te psiholo\u0161ke promjene koje zato\u010deni\u0161tvo donosi. Iako je pisan kao memoarsko svjedo\u010danstvo, tekst ima sna\u017ean literarni karakter.<\/p>\n\n\n\n<p>Jakovljevi\u0107 opisuje slo\u017een i paradoksalan odnos prema usta\u0161ama koji su upravljali logorom, a s kojima je dijelio zavi\u010dajno podrijetlo, mnogi su kao i on bili Hercegovci. Upravo ta zemlja\u010dka povezanost stvorila je odre\u0111enu, iako krhku, razinu me\u0111usobnog razumijevanja i povjerenja. Za razliku od zato\u010denika srpske nacionalnosti ili \u017didova, Jakovljevi\u0107, kao Hrvat i katolik, nije do\u017eivljavan kao \u201cneprijatelj dr\u017eave\u201d, ve\u0107 prije kao \u201ezabludjeli Hrvat\u201c ili \u201eintelektualac koji se mo\u017ee popraviti\u201c. Ta okolnost mu je, kako sam svjedo\u010di, omogu\u0107ila da povremeno razgovara s pojedinim usta\u0161ama, pa \u010dak i da od njih sazna podatke o logoru, naredbama, transportima i zbivanjima iza \u017eice. U tim razgovorima uo\u010dava dvostruku prirodu svojih \u010duvara: s jedne strane, okrutne izvr\u0161itelje, a s druge, primitivne, \u010desto zbunjene ljude koji ne razumiju razmjere vlastitih djela. Neki su prema njemu pokazivali stanovitu dozu simpatije, ili barem suzdr\u017eanosti, upravo zato \u0161to su ga osje\u0107ali kao \u201esvog \u010dovjeka\u201c iz istog kraja. Jakovljevi\u0107 tu ambivalentnost ne koristi za osobnu korist, nego kao psiholo\u0161ko ogledalo re\u017eima: pokazuje kako je bliskost po porijeklu i jeziku mogla ubla\u017eiti nasilje, ali ne i promijeniti njegovu bit.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga ima i va\u017enu eti\u010dku i historiografsku vrijednost: ona demistificira propagandne slike NDH, prikazuju\u0107i njezinu unutarnju brutalnost kroz osobnu sudbinu obrazovanog, gra\u0111anskog intelektualca koji je postao \u201eunutarnji neprijatelj\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Konclogor na Savi<\/em> dugo je bio neobjavljen. Rukopis je prona\u0111en i objavljen tek desetlje\u0107ima nakon autorove smrti, a danas se smatra jednim od klju\u010dnih tekstova hrvatske logorske literature i svjedo\u010danstava o represiji usta\u0161kog re\u017eima.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Erwin Miller, <em>Izabran za umiranje<\/em>, Zagreb \u2013 Cetinje 2004., 147 str.<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Knjiga <em>Izabran za umiranje<\/em> potresno je svjedo\u010danstvo Erwina Millera, \u017didova iz Vinkovaca koji je u dobi od sedamnaest godina deportiran u logor Jasenovac, gdje je proveo gotovo \u010detiri godine. Tekst je napisan \u010detrdeset godina nakon rata, u formi memoarskog svjedo\u010danstva, s jasnim ciljem: da se zabilje\u017ei ono \u0161to su mnogi nijekali ili zaboravili, istina o logoru Jasenovac i njegovim \u017ertvama.<\/p>\n\n\n\n<p>Miller pripada generaciji mladih zato\u010denika koji su pre\u017eivjeli logor zahvaljuju\u0107i spletu slu\u010dajnosti, fizi\u010dkoj izdr\u017eljivosti i unutarnjoj volji za \u017eivotom. Knjiga zapo\u010dinje deportacijom iz Vinkovaca u studenom 1941., a zavr\u0161ava bijegom i oslobo\u0111enjem. Miller opisuje svoje logora\u0161ko iskustvo: putovanje vlakom, dolazak u Jasenovac, prve batine, glad, radove, zimske torture i svakodnevne smrti. Posebno dojmljiva poglavlja odnose se na njegov prvi susret sa smr\u0107u prilikom pokopa ubijenih logora\u0161a, zatim na masovno strijeljanje koje je jedini pre\u017eivio nakon \u010dega je preko no\u0107i posijedio, te kasniji boravak u Staroj Gradi\u0161ki, gdje je svjedo\u010dio tifusu, gladi i nadi za pre\u017eivljavanje.<\/p>\n\n\n\n<p>Opisuje scene kanibalizma, mu\u010denja i apsolutnog poni\u017eenja, ali i rijetke trenutke ljudskosti kada logora\u0161i dijele me\u0111usobno hranu, skrivaju se od stra\u017eara ili poma\u017eu jedni drugima u ti\u0161ini. Teme i motivi koji se isprepli\u0107u su pre\u017eivljavanje, granice ljudske izdr\u017eljivosti, dehumanizacija i poni\u017eenje. Miller ne idealizira logora\u0161e, bilje\u017ei i trenutke krajnjeg o\u010daja, lova na ma\u010dke koje su pojeli, kra\u0111e hrane, borbe za komad kruha, ali bez osude ili moraliziranja.<\/p>\n\n\n\n<p>U knjizi ne izbjegava temu o kojoj su mnogi pre\u017eivjeli logora\u0161i \u0161utjeli \u2013 seksualnost u logoru. O njoj pi\u0161e bez senzacionalizma, ali s potresnom iskreno\u0161\u0107u, svjestan da je i taj aspekt ljudskog pona\u0161anja dio istine o logorskom \u017eivotu. U uvjetima potpune dehumanizacije, gladi i straha, seksualnost poprima izobli\u010dene oblike: instinkt za \u017eivot, potisnut i prigu\u0161en, povremeno se pojavljuje u iskrivljenim, tragi\u010dnim formama.<\/p>\n\n\n\n<p>Miller opisuje kako su \u017eene logora\u0161ice bile izlo\u017eene stalnim poni\u017eenjima, silovanju, nasilju i ucjenama. Neke su u zamjenu za bolje uvjete \u017eivota i puko pre\u017eivljavanje bile prisiljene pristati na seksualne odnose s \u010duvarima. On to ne moralizira, naprotiv, promatra kao simptom logorskog sustava koji je razarao dostojanstvo i pretvarao tijelo u oru\u0111e pre\u017eivljavanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Istodobno svjedo\u010di i o rijetkim trenucima intimne nje\u017enosti me\u0111u zato\u010denicima, kad su se pojedinci, unato\u010d zabrani, poku\u0161avali pribli\u017eiti jedni drugima. Ti trenuci, premda rijetki i opasni, pokazuju da ni u logoru nije nestala sposobnost za emociju, dodir i suosje\u0107anje.<\/p>\n\n\n\n<p>Miller se time pribli\u017eava univerzalnom pitanju: mo\u017ee li \u010dovjek zadr\u017eati vlastitu ljudskost kad mu je tijelo pretvoreno u sredstvo pre\u017eivljavanja? Njegov opis seksualnosti nije tek rubna bilje\u0161ka, nego va\u017ean dio promi\u0161ljanja logorskog iskustva, prikaz kako ekstremno nasilje ne uni\u0161tava samo tijelo, nego i na\u010din na koji \u010dovjek razumije sebe i druge.<\/p>\n\n\n\n<p>Millerov stil je jednostavan, iskren i neposredan. Nema knji\u017eevne stilizacije ni patetike, samo bilje\u017ei gole \u010dinjenice, ispisane tonom \u010dovjeka koji je pre\u017eivio nemogu\u0107e. Upravo ta dokumentarna jasno\u0107a \u010dini knjigu izuzetno uvjerljivom. U izrazu se spaja autenti\u010dno svjedo\u010danstvo pre\u017eivjelog s introspektivnim promi\u0161ljanjem o smislu pre\u017eivljavanja i sje\u0107anja. Povremeni humor i ironija, koji se javljaju kao obrambeni mehanizam, dodatno nagla\u0161avaju tragi\u010dnost situacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Izabran za umiranje jedno je od rijetkih osobnih svjedo\u010danstava o Jasenovcu koje je napisano u potpunosti iz perspektive pre\u017eivjelog \u017didova iz Hrvatske koji je pre\u017eivio proboj, a koji je \u010ditav rat proveo u logoru. Knjiga je dragocjen povijesni izvor jer donosi detalje o strukturi logora, svakodnevnim poslovima, ka\u017enjavanjima i mentalnom stanju zato\u010denika.<\/p>\n\n\n\n<p>Millerov <em>Izabran za umiranje<\/em> jedno je od najautenti\u010dnijih i najpotresnijih svjedo\u010danstava o logoru Jasenovac. Bez ideolo\u0161kih natruha i bez \u017eelje za senzacionalizmom, autor prikazuje svijet u kojem je svaki dan bio izbor izme\u0111u smrti i dostojanstva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\">***<\/p>\n\n\n\n<p>Kao \u0161to se vidi iz ovih pet knjiga, unato\u010d razlici u autorima, vremenu nastanka i stilu, sva svjedo\u010danstva povezuje autenti\u010dnost iz prve ruke i neposrednost iskustva koje povijesnim podacima daje ljudski glas. Zajedni\u010dki im je eti\u010dki u\u010dinak: vra\u0107aju ime i lice \u017ertvama, pretvaraju\u0107i brojke u pojedina\u010dne sudbine te tako postaju tekstualni spomenici. Raznolikost perspektiva pokazuje da je zlo univerzalno i zahva\u0107a \u010ditavo dru\u0161tvo, ali i da se ljudskost mo\u017ee o\u010duvati i u ekstremnom poni\u017eenju. Knjige djeluju kao protute\u017ea zaboravu i manipulacijama, stvaraju\u0107i kontinuitet istine koji nad\u017eivljava promjene re\u017eima i ideolo\u0161ke filtre.<\/p>\n\n\n\n<p>Na kraju, odgovornost ovih svjedo\u010danstava prelazi na \u010ditatelja: \u010ditanje postaje moralni \u010din, na\u010din da se sje\u0107anje odr\u017ei \u017eivim i budnim \u2013 kako bismo kao pojedinci i dru\u0161tvo znali prepoznati i jasno reagirati kad se u javnosti pojave izjave koje umanjuju patnju \u017ertava i iskrivljuju istinu, poput one da \u201eJasenovac nije bio lje\u010dili\u0161te, ali ni mu\u010dili\u0161te\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Mario \u0160imunkovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-49402","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":49402,"position":0},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":49402,"position":1},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":49402,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":49402,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":49402,"position":4},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":49402,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49402","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49402"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49402\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49403,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49402\/revisions\/49403"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49402"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49402"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49402"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}