\u201eMene, me\u0111utim, vi\u0161e zanima ono \u0161to se moglo dogoditi na Svjetskom prvenstvu dvije godine ranije, pod uvjetom da smo pobijedili Argentinu u \u010detvrtfinalu. Mo\u017eda sam optimist, no u svojoj se osobnoj iluziji pitam \u0161to bi se doga\u0111alo u Jugoslaviji da smo uspjeli probiti se u polufinale ili finale. \u0160to bi to zna\u010dilo za dr\u017eavu? Mo\u017eda ne bi bilo rata da smo postali prvaci svijeta. Kad trezveno razmislim, nekako ne mogu vjerovati da bismo postigli ba\u0161 takav u\u010dinak, no ponekad jednostavno sanjate o ne\u010demu \u0161to se moglo dogoditi.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Ove je rije\u010di izgovorio Ivica Osim u intervjuu za Sports Illustrated<\/em> 2010. godine. Osimovo pitanje \u2013 mo\u017ee li sportski uspjeh promijeniti tijek povijesti \u2013 kao da lebdi nad cijelim Pavlovi\u0107evim filmom. Njegova razmi\u0161ljanja mo\u017eemo primijeniti i na slu\u010daj jugoslavenske ko\u0161arka\u0161ke reprezentacije koja je krajem 1980-ih i po\u010detkom 1990-ih bila, za razliku od nogometne, svjetska i europska sila. Mo\u017eda su upravo te misli, svjesno ili nesvjesno, bile inspiracija Juri Pavlovi\u0107u za njegov dokumentarni film Izgubljeni Dream Team<\/em>.<\/p>\n\n\n\n Film se vra\u0107a u dugo zaboravljeni trenutak raspada Jugoslavije, kada su njezini ko\u0161arka\u0161i osvajali svoju drugu uzastopnu zlatnu medalju na Europskom prvenstvu, pobijediv\u0161i doma\u0107ina Italiju u prepunoj dvorani. U isto vrijeme, izme\u0111u 24. i 29. lipnja, kada se EuroBasket odigravao, u Jugoslaviji je zapo\u010deo proces odcjepljenja Slovenije i Hrvatske te ratovi koji \u0107e obilje\u017eiti njezin prostor kroz devedesete godine 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Pavlovi\u0107ev film prati generaciju koja je mogla postati jedna od najboljih svih vremena. Sam naslov, Izgubljeni Dream Team<\/em>, odra\u017eava ideju o neostvarenoj veli\u010dini \u2013 o mom\u010dadi koja je pobje\u0111ivala Amerikance u mla\u0111im kategorijama i u polufinalu Svjetskog prvenstva 1990., ali se nikada nije susrela s ameri\u010dkim \u201epravim\u201c Dream Teamom iz Barcelone 1992. godine, kada su profesionalci iz NBA lige prvi put dobili dopu\u0161tenje nastupati na Olimpijskim igrama.<\/p>\n\n\n\n Film je strukturiran u dva dijela koja se isprepli\u0107u: prvi \u010dine intervjui s \u010dlanovima te generacije, a drugi arhivski materijali utakmica i politi\u010dkih doga\u0111aja koji su obilje\u017eili posljednje godine Jugoslavije. Prikazani su govori Slobodana Milo\u0161evi\u0107a i Franje Tu\u0111mana, ratni doga\u0111aji u Sloveniji te zapisi iz Hrvatske i Srbije. Time film postavlja sportske uspjehe u \u0161iri politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst.<\/p>\n\n\n\n Ipak, neki \u0107e re\u0107i da film samo povr\u0161no dodiruje politi\u010dke i emocionalne slojeve tog razdoblja. Primjerice, ne nudi obja\u0161njenje za\u0161to Dra\u017een Petrovi\u0107, tada kapetan i najbolji igra\u010d, nije nastupao na Europskom prvenstvu 1991. godine. Taj izostanak, iako va\u017ean za razumijevanje odnosa unutar reprezentacije, ostaje nekomentiran \u2013 \u0161to je donekle razumljivo, jer Pavlovi\u0107 fokus stavlja na igra\u010de i sto\u017eer koji su bili na prvenstvu te na onih \u0161est dana u lipnju 1991.<\/p>\n\n\n\n S historiografske i sportske perspektive, iz filma se mo\u017ee i\u0161\u010ditati va\u017eno pitanje: kakvu ulogu sporta\u0161i imaju u izgradnji \u2013 ili, u ovom slu\u010daju, o\u010duvanju \u2013 nacionalnog identiteta? Ne \u017eelim ovim pitanjem ulaziti u raspravu o tome je li doista postojao jugoslavenski identitet; to ostavljam drugim teoreti\u010darima i znanstvenicima. Vi\u0161e bih se fokusirao na funkciju sporta u tom procesu. Toni Kuko\u010d u filmu spominje da u trenucima politi\u010dkih napetosti sport nije mogao igrati presudnu ulogu, jer sporta\u0161i tada nisu mogli slati jasne poruke mira. No, iz perspektive hrvatskih devedesetih, kada su sporta\u0161i postali \u201enajbolji ambasadori\u201c dr\u017eave, takva tvrdnja nije posve to\u010dna.<\/p>\n\n\n\n U tom smislu Pavlovi\u0107ev film potvr\u0111uje ono \u0161to Benedict Anderson naziva \u201ezami\u0161ljenim zajednicama\u201c \u2013 ideju da sport stvara privid jedinstva koje nestaje \u010dim politi\u010dki temelji po\u010dnu pucati. Upravo zato Izgubljeni Dream Team<\/em> ne govori samo o ko\u0161arci, nego i o na\u010dinu na koji kolektivni sportski uspjeh mo\u017ee postati simbol nestaju\u0107e nacije.<\/p>\n\n\n\n Film nas podsje\u0107a i na atmosferu zajedni\u0161tva koja je vladala na ranijim prvenstvima \u2013 poput Eurobasketa 1989. u Zagrebu, gdje su tisu\u0107e navija\u010da skandirale \u201eJugoslavija!\u201c, slave\u0107i svoje ko\u0161arka\u0161e u jednoj od najpozitivnijih sportskih epizoda kasne Jugoslavije. Dvije godine kasnije, kada su se vratili s jo\u0161 jednim zlatom, Jugoslavije vi\u0161e nije bilo. Po\u010dela se raspadati upravo u trenucima kada su njezini ko\u0161arka\u0161i dominirali europskim parketom.<\/p>\n\n\n\n Pavlovi\u0107ev dokumentarac otvara i pitanje pritiska na pojedinca u sklopu odnosa sporta\u0161a prema vlastitoj naciji. Kakav su pritisak osje\u0107ali igra\u010di i sto\u017eer \u2013 rastrgani izme\u0111u osje\u0107aja pripadnosti Jugoslaviji i svojim etni\u010dkim zajednicama \u2013 doznajemo vi\u0161e kroz kadrove \u0161utnje i fokus na njihova lica i fragmente sje\u0107anja, nego kroz izravne komentare. Uz te tihe trenutke i napetost tijekom finalne utakmice, film spaja slike dominacije jugoslavenskih igra\u010da na terenu sa snimkama ratnih zbivanja u Sloveniji, stvaraju\u0107i sna\u017ean kontrast izme\u0111u sportskog trijumfa i politi\u010dkog raspada.<\/p>\n\n\n\n Zaklju\u010dak koji se name\u0107e jest da, unato\u010d ogromnom talentu, prijateljstvu i ljepoti igre, sport ipak ne mo\u017ee sam odr\u017eati dru\u0161tvo na okupu. Mo\u017ee pru\u017eiti privremeni osje\u0107aj zajedni\u0161tva, ali bez politi\u010dke volje i dru\u0161tvene kohezije uspjesi \u2013 ma koliko veliki bili \u2013 ostaju samo kratki bljeskovi u povijesti. I mo\u017eda je upravo to Pavlovi\u0107ev odgovor Osimu: sanjati o onome \u0161to se moglo dogoditi ponekad je jedini na\u010din da razumijemo ne samo \u0161to se dogodilo \u2013 nego i za\u0161to smo to dopustili.<\/p>\n\n\n\n Filip Triska<\/em><\/p>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,4],"tags":[],"class_list":["post-49397","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-filmovi-i-serije","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":49397,"position":0},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":49397,"position":1},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":49397,"position":2},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":53516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53516","url_meta":{"origin":49397,"position":3},"title":"Novosti na portalu Historiografija.hr","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prema prethodnim najavama, portal Historiografija.hr prolazi ove godine kroz va\u017ene promjene. U lipnju 2026. bit \u0107e to\u010dno deset godina kako je urednik portala Branimir Jankovi\u0107. Prije toga je bio dvije godine zamjenik urednika i vi\u0161e godina suradnik portala, \u010diji je prvi urednik bio Damir Agi\u010di\u0107 koji je pokrenuo portal daleke\u2026","rel":"","context":"U "Istaknuto"","block_context":{"text":"Istaknuto","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=48"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Impresum-%E2%80%93-Historiografija.hr-2.png?fit=1200%2C448&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":49397,"position":4},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":49397,"position":5},"title":"Izlo\u017eba “Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno” u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49397","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49397"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49397\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49400,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49397\/revisions\/49400"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49397"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49397"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49397"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}