{"id":49318,"date":"2025-11-05T15:40:52","date_gmt":"2025-11-05T15:40:52","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49318"},"modified":"2025-11-05T15:40:52","modified_gmt":"2025-11-05T15:40:52","slug":"jovan-komsic-refleksije-velikog-propadanja-srpske-tranzicione-elite-od-rata-do-mira-i-nazad-1987-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49318","title":{"rendered":"Jovan Kom\u0161i\u0107, \u201eREFLEKSIJE VELIKOG PROPADANJA. Srpske tranzicione \u201eelite\u201c \u2013 od rata do mira i nazad (1987\u20132024)\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Recenzije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eKom\u0161i\u0107 nas u jednom sociolo\u0161kom trileru uvodi u dinamiku katastrofe. Ima tu dosta \u201edr\u017eavnog razloga\u201c i \u201edecizionizma\u201c \u2013 tih \u010darobnih \u0161tapi\u0107a Karla \u0160mita, koji se prelamaju kroz \u201erazistoriju\u201c Dobrice \u0106osi\u0107a i njene derivate\u2026 Kom\u0161i\u0107 je na pravom tragu da je \u201eAB revolucija\u201c, uz sve pogodno istorijsko nasle\u0111e kao uslova iluminacije, prili\u010dno unikatna i jo\u0161 nedovoljno shva\u0107ena\u2026 Pou\u010dna je ovo studija. Mo\u017ee se re\u0107i i katarzi\u010dna.\u201c &#8211; <strong>Zoran Panovi\u0107<\/strong>, sociolog<\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePisalo se i ranije o temi studije \u201eRefleksije velikog propadanja\u201c\u2026 nikada dosad ovako sistemati\u010dno, kao \u0161to je u\u010dinio Kom\u0161i\u0107\u2026 O metodologiji i dometima vi\u0161e \u0107e re\u0107i ljudi iz struke\u2026 ja \u0107u ovu bele\u0161ku zavr\u0161iti parafrazom re\u010denice iz Otkrovenja Kom\u0161i\u0107evog imenjaka, Jovana: \u201eKo pro\u010dita ovu knjigu, u ustima njegovim bi\u0107e slatka kao med, ali \u0107e u utrobi njegovoj biti gorka kao pelen.\u201c Ali onom ko je pro\u010dita bi\u0107e jo\u0161 gor\u010da, a ne\u0107e znati za\u0161to je gorko.\u201c \u2013 <strong>Svetislav Basara<\/strong>, knji\u017eevnik<\/p>\n\n\n\n<p>\u201ePisac je izri\u010dit: kriza pojma prethodi krizi stvarnosti. Nije jezik uslovljen stvarno\u0161\u0107u, ve\u0107 upravo jezik propadanja priprema samu propast\u2026 Posebno je va\u017ena Kom\u0161i\u0107eva rasprava u kojoj, s jedne strane, strpljivo razgra\u0111uje postavke Karla \u0160mita, tvorca Nirnber\u0161kih zakona. S druge strane, nije ga mrzelo (jer Kom\u0161i\u0107 zna gde se krije teorijska riznica) da \u010dita neute\u0161no dosadna politi\u010dka smatranja Dobrice \u0106osi\u0107a i tuma\u010di ih u \u0161mitovskom klju\u010du.\u201c \u2013 <strong>dr. Ivan Milenkovi\u0107<\/strong>, filozof<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eIznimno zna\u010dajna knjiga Jovana Kom\u0161i\u0107a odlikuje se visokom razinom konzistentnosti i konzekventnosti, te \u2013 \u0161to je od posebne va\u017enosti \u2013 jasnim i \u010ditkim stilom pisanja, \u0161to je \u010dini dostupnom \u0161iroj obrazovanoj javnosti, uklju\u010duju\u0107i, vjerujem, i mladim generacijama, kojima bi u njoj sadr\u017eani izvodi, \u010dinjenice i argumenti morali djelovati prosvjetljuju\u0107e i otre\u017enjuju\u0107e\u2026 Kom\u0161i\u0107 je ovom knjigom afirmirao ideju politi\u010dke teorije kao neophodnog oru\u017eja za bolji svijet, te identitet istine kao domovine vlastite du\u0161e.\u201c \u2013 <strong>prof. dr sc. Lino Veljak<\/strong>, filozof, red. \u010dlan IANU BiH<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dr. Jovan Kom\u0161i\u0107<\/strong>, Redovni profesor \u201eSociologije\u201c i \u201ePoliti\u010dkog sistema Evropske unije\u201c na Ekonomskom fakultetu u Subotici, Departman za evropsku ekonomiju i biznis, Univerziteta u Novom Sadu (u penziji). Ro\u0111en 1952. godine u La\u0107arku, AP Vojvodina, Republika Srbija. Osnovnu \u0161kolu i gimnaziju zavr\u0161io u Sremskoj Mitrovici. Diplomirao je (1975), magistrirao (1985) i doktorirao (1993) na Fakultetu politi\u010dkih nauka u Beogradu. Tema doktorske disertacije: \u201eKritika neostaljinisti\u010dke teorije dr\u017eave\u201c. Objavio jedanaest monografija iz sfere politi\u010dkih i sociolo\u0161kih nauka. Autor je vi\u0161e od 100 radova u stru\u010dnim \u010dasopisima i zbornicima. Jula 2010. godine izabran za dopisnog \u010dlana Vojvo\u0111anske akademije nauka i umetnosti (VANU). Jedan je od osniva\u010da nekoliko NVO iz Vojvodine i Srbije (Nezavisno udru\u017eenje novinara Vojvodine, Novi Sad; Vojvo\u0111anski klub, Novi Sad; Dru\u0161tvo za saradnju me\u0111u narodima biv\u0161e Jugoslavije, Beograd; Centar za regionalizam, Novi Sad; V 21, Novi Sad; Asocijacija multietni\u010dkih gradova Jugoisto\u010dne Evrope \u2013 Filija, Novi Sad). Bio je Savetnik Saveznog ministra za nacionalne i etni\u010dke zajednice u Vladi SR Jugoslavije, Rasima Ljaji\u0107a (2001\u20132003). Slu\u017ei se ruskim i engleskim jezikom. O\u017eenjen je i otac dvoje dece. Penzionisan oktobra 2018. godine.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izdava\u010d<\/strong>: Akademska knjiga<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Godina izdanja<\/strong>: 2025.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Broj stranica<\/strong>: 147<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/reflekcije-velikog-propadanja-srpske-tranzicione-elite-od-rata-do-mira-i-nazad-1987-2024\">https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/reflekcije-velikog-propadanja-srpske-tranzicione-elite-od-rata-do-mira-i-nazad-1987-2024<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Obavijest je objavljena i na portalu <strong>Historiografija.ba<\/strong>: <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/srpske-tranzicione-elite-od-rata-do-mira-i-nazad\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/srpske-tranzicione-elite-od-rata-do-mira-i-nazad<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49319,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-49318","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Refleksije-velikog-propadanja-jovan-komsic.jpg?fit=450%2C675&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":49318,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":49318,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":49318,"position":2},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":49318,"position":3},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":49318,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":49318,"position":5},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49318","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49318"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49318\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49320,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49318\/revisions\/49320"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49319"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49318"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49318"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49318"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}