{"id":49289,"date":"2025-11-04T19:49:34","date_gmt":"2025-11-04T19:49:34","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49289"},"modified":"2025-11-04T19:50:10","modified_gmt":"2025-11-04T19:50:10","slug":"dejan-dokic-nedostizni-kompromis-srpsko-hrvatsko-pitanje-u-meduratnoj-jugoslaviji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49289","title":{"rendered":"Dejan \u0110oki\u0107, \u201eNEDOSTI\u017dNI KOMPROMIS. Srpsko-hrvatsko pitanje u me\u0111uratnoj Jugoslaviji\u201c"},"content":{"rendered":"\n

S engleskog prevela: Slobodanka Gli\u0161i\u0107<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Ovo je izvanredna knjiga u kojoj se \u0110oki\u0107 pokazuje kao prvorazredan stru\u010dnjak\u2026 Njegovom upe\u010datljivom \u201eose\u0107aju\u201d za politi\u010dki \u017eivot u me\u0111uratnoj Jugoslaviji pridodata je i razvijena svest o evropskom kontekstu jugoslovenske politike. Svi izu\u010davaoci regiona, ba\u0161 kao i istori\u010dari, sociolozi i politikolozi koji se u na\u010delu bave nacionalizmom treba da pro\u010ditaju ovu knjigu. Od nje \u0107e tako\u0111e imati koristi i diplomate, aktivisti koji rade na re\u0161avanju sukoba, kao i novinari\u2026<\/p>\n\n\n\n

Aleksa \u0110ilas<\/p>\n\n\n\n

Dejan \u0110oki\u0107 zaslu\u017euje sve pohvale za ovu odli\u010dno istra\u017eenu i veoma dobro napisanu knjigu. Izbegao je nacionalisti\u010dke kli\u0161ee i pristrasan ton i predstavio \u010ditaocu nove interpretacije originalnog izvornog materijala. Kao takva, knjiga se izdvaja od velike ve\u0107ine radova o biv\u0161oj Jugoslaviji napisanih od 1990-ih godina.<\/p>\n\n\n\n

Cathie Carmichael, European History Quarterly<\/em><\/p>\n\n\n\n

[Knjiga] predstavlja jednu izuzetnu, i u pojedinostima i u zaklju\u010dcima, istoriju unutra\u0161njepoliti\u010dkog razvoja jugoslovenske zajednice od 1918. do 1941. godine. Do sada se takva knjiga nije pojavila ni na jednom stranom jeziku.<\/p>\n\n\n\n

Desimir To\u0161i\u0107, Danas<\/em><\/p>\n\n\n\n

Nedosti\u017eni kompromis<\/em> je originalna i provokativna studija klju\u010dnog perioda istorije Jugoslavije \u2013 kontroverzan, ali od sada neizbe\u017ean rad na ovu temu.<\/p>\n\n\n\n

Wim van Meurs, Canadian Journal of History<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Dejan \u0110oki\u0107 je redovni profesor istorije na Nacionalnom univerzitetu Irske, Mejnut (National University of Ireland, Maynooth). Prethodno je bio redovni profesor istorije na Goldsmits koled\u017eu Univerziteta u Londonu (Goldsmiths, University of London), gde je osnovao Centar za studije Balkana. Predavao je i na Univerzitetu u Notingemu (The University of Nottingham), Birkbek koled\u017eu Univerziteta u Londonu (Birkbeck, University of London), i na \u0160koli za slovenske i isto\u010dnoevropske studije Univerzitetskog koled\u017ea u Londonu (SSEES UCL), na kojoj je i diplomirao i doktorirao. Zajedno sa grupom kolega osnovao je istra\u017eiva\u010dki seminar \u201ePromi\u0161ljanje moderne istorije Evrope\u201c na londonskom Institutu za istorijska istra\u017eivanja (\u201eRethinking Modern Europe\u201c, Institute of Historical Research). Bio je nau\u010dni saradnik i stipendista Britanske akademije (The British Academy), fondacija Humbolt (Alexander von Humboldt Stiftung) i Liverhjum (The Leverhulme Trust), i Vudro Vilson centra u Va\u0161ingtonu (Wilson Center); stalni je saradnik Kraljevskog istorijskog dru\u0161tva (Royal Historical Society). Postdoktorsku specijalizaciju je zavr\u0161io na Kolumbija univerzitetu u Njujorku (Columbia University), gde je tako\u0111e predavao kao gostuju\u0107i profesor. Od 2020. gostuju\u0107i je profesor na Katedri za istoriju jugoisto\u010dne Evrope Univerziteta Humbolt u Berlinu (Humboldt Universitat zu Berlin). Autor je knjiga Elusive Compromise: A History of Interwar Yugoslavia<\/em> (London: Hurst\/Madison, WI: University of Wisconsin Press, 2007); srpsko izdanje: Nedosti\u017eni kompromis: srpsko-hrvatsko pitanje<\/em> u me\u0111uratnoj Jugoslaviji <\/em>(Beograd: Fabrika knjiga, 2010) i Pa\u0161i\u0107<\/em> and Trumbi\u0107: The Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes <\/em>(London: Haus\/Chicago: Chicago University Press, 2010). Ro\u0111en je u Para\u0107inu 1971, prve godine \u017eivota je proveo u Poto\u010dcu, a odrastao je i osnovnu i srednju \u0161kolu zavr\u0161io u Svetozarevu (dana\u0161nja Jagodina).  <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Godina izdanja: 2025<\/p>\n\n\n\n

Pismo: latinica<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica: 342 str.<\/p>\n\n\n\n

Pro\u010ditaj odlomak:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/nedostizni-kompromis-srpsko-hrvatsko-pitanje-u-medjuratnoj-jugoslaviji<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Dodatne obavijesti:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Nedosti\u017eni kompromis. Srpsko-hrvatsko pitanje u me\u0111uratnoj Jugoslaviji <\/em>Dejana \u0110oki\u0107a (s engleskog prevela: Slobodanka Gli\u0161i\u0107). Radi se o drugom srpskom izdanju (prvo je objavljeno 2010. kod izdava\u010da Fabrika knjiga).<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/srpsko-hrvatsko-pitanje-u-medjuratnoj-jugoslaviji<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49290,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-49289","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Nedostizni-kompromis.png?fit=600%2C900&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":49289,"position":0},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":49289,"position":1},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":49289,"position":2},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":49289,"position":3},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":51886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=51886","url_meta":{"origin":49289,"position":4},"title":"Armina Galija\u0161, \u201eBanja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"Akademska knjiga iz Novog Sada je objavila knjigu Armine Galija\u0161 Banja Luka u ratu. Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (s njema\u010dkog preveo: Mi\u0161o Kapetanovi\u0107) U opisu se navodi: \u201eU ratnoj Banjoj Luci 1990\u20131995, etnopolitika srpskih vlasti preoblikovala je demografiju, svakodnevicu, identitet i urbanu strukturu grada. Autorka precizno prati nastanak i nametanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53742,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53742","url_meta":{"origin":49289,"position":5},"title":"Javna predavanja “Kulturalna povijest kolektivnog stanovanja i komercijalni urbanizam”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru ERC projekta Housing.Yu, Lea Horvat i Ivana Mihaela \u017dimbrek odr\u017eat \u0107e javna predavanja o kulturalnoj povijesti kolektivnog stanovanja i komercijalnom urbanizmu u petak, 29. svibnja 2026., u 13:00 sati na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu (Ka\u010di\u0107eva 26, 2. kat, soba 221). Lea HorvatKako nam kulturalna povijest poma\u017ee razumjeti kolektivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/erc-hyu-predavnje-ivana-zimbrek-1779202528.jpg?fit=900%2C563&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49289","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49289"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49289\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49292,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49289\/revisions\/49292"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49290"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49289"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49289"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49289"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}