{"id":49263,"date":"2025-11-01T10:51:56","date_gmt":"2025-11-01T10:51:56","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49263"},"modified":"2025-11-01T10:51:56","modified_gmt":"2025-11-01T10:51:56","slug":"mark-mazower-solun-grad-duhova-krscani-muslimani-i-zidovi-1430-1950","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49263","title":{"rendered":"Mark Mazower, \u201eSolun, grad duhova. Kr\u0161\u0107ani, muslimani i \u017didovi, 1430. \u2013 1950.\u201c"},"content":{"rendered":"\n

\u201cPrema osmanlijskoj legendi, sultana je u snu pohodio Bog i dao mu lijepu, mirisnu ru\u017eu. Murat je upitao mo\u017ee li je zadr\u017eati, na \u0161to mu Bog re\u010de da je ta ru\u017ea Solun i da ima biti njegova.\u201d Svoju pripovijest o gradu na dodiru planina, rijeka i mora ugledni britanski povjesni\u010dar zapo\u010dinje s godinom 1430., kada je ru\u017ea-Solun dopala u ruke sultana Murata II. Do tada je grad ve\u0107 tisu\u0107u sedamsto godina \u017eivio kao helenski, rimski i bizantski metropolis, a narednih pet stolje\u0107a Mark Mazower opisat \u0107e kroz njegovu svakodnevicu, kada su se na njegovim ulicama, u pala\u010dama, kr\u010dmama, bordelima i vrtovima susretali egipatski trgovci, turski pa\u0161e, \u0161panjolski \u017didovi, gr\u010dki pravoslavni kr\u0161\u0107ani, sufijski dervi\u0161i, zapadni diplomati i albanski razbojnici, ali i kroz preobrazbu iz takvog multikonfesionalnog i multilingvalnog kozmopolitskog svijeta u etni\u010dki i jezi\u010dno homogenizirano upori\u0161te nacionalne dr\u017eave 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Oslanjaju\u0107i se na bogatu arhivsku gra\u0111u, inspirativne prozne zapise te potresna svjedo\u010danstva, Mark Mazower u svojem je povijesnom i spisateljskom remek-djelu Solun, grad duhova<\/em> u\u0161ao u sredi\u0161nji para\u00addoks grada s dvije tisu\u0107e godina kontinuiranog urbanog \u017eivota, koji je ipak sna\u017eno obilje\u017een diskontinuitetima i lomovima. U ovom rasko\u0161nom i slojevitom hommageu<\/em> nestalom svijetu kulturni i religijski su\u017eivot kr\u0161\u0107ana, \u017didova i muslimana u nesvakida\u0161njem gradu na raskri\u017eju Europe i Azije alegorijska je pri\u010da o povijesnim usponima i sunovratima civilizacije.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Nagrada John Criticos, Nagrada Runciman i Nagrada Duff Cooper<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201cVeli\u010danstvena knjiga o gradu jedinstvenom ne samo u Europi nego i u povijesti \u010dovje\u010danstva\u2026 Mazower savr\u0161eno uspijeva do\u010darati povijesnu va\u017enost Soluna kroz stolje\u0107a, potkrepljuju\u0107i svoju pri\u010du mno\u0161tvom izvora od 15. do 20. stolje\u0107a i minuciozno ih tuma\u010de\u0107i zahvaljuju\u0107i svojoj su\u0161tinskoj znanstvenoj upu\u0107enosti.\u201d \u2013 Guardian<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cBriljantna rekonstrukcija jednog od najve\u0107ih europskih stjeci\u0161ta triju monoteisti\u010dkih religija.\u201d \u2013  Economist<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cIznimnim povijesnim umije\u0107em autor o\u017eivljava mnogobrojne duhove grada\u2026 Mazowerovo temeljito svjedo\u010danstvo o iskustvima svake zna\u010dajnije skupine koja je \u010dinila tkivo Soluna \u010din je suosje\u0107anja
s njihovom patnjom, priznanja njihovih darovitosti i te\u017enji te potvrde njihove ljudskosti.\u201d \u2013 Los Angeles Times<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cBritanski povjesni\u010dar s literarnim talentom vodi nas kroz ulice i trgove s kojih su nestale d\u017eamije, turske kupelji i spomenici, kao i sinagoge i drugi tragovi lokalnih \u017didova Sefarda koji govore ladino i Romaniota
s njihovim izumrlim jevanskim jezikom. Mazower uspore\u0111uje Solun s Wroc\u0142awom, Lavovom i Jeruzalemom \u2013 gradovima koji se uzdi\u017eu iz ru\u0161evina, ponekad se spremno suo\u010davaju\u0107i s vlastitom povije\u0161\u0107u, a ponekad odlu\u010duju\u0107i je odbaciti.\u201d \u2013 Dionysios Sturis<\/p>\n\n\n\n

\u201cSolun, grad duhova <\/em>prekrasna je evokacija slo\u017eene, slavne i tragi\u010dne povijesti jednoga grada, s poukama, i pozitivnim i negativnim, za na\u0161e doba\u2026 Ako je pro\u0161lost nekakva druga zemlja, Mazower nam omogu\u0107uje da u nju otputujemo.\u201d \u2013 Sunday Telegraph<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cPovijest fascinantnoga grada koji je svjedo\u010dio burnim doga\u0111ajima iz pera jednog od najuglednijih povjesni\u010dara svoje generacije.\u201d \u2013 New York Review of Books<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cTragi\u010dno, nadahnjuju\u0107e i prekrasno napisano, djelo Solun, grad duhova<\/em> pokazuje kako gradovi, jednako kao i ljudi, mogu biti zavedeni mogu\u0107no\u0161\u0107u bijega od vlastite pro\u0161losti i preoblikovani u ne\u0161to neprepoznatljivo starim znancima.\u201d \u2013 Times Literary Supplement<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cMazower je zagovornik kozmopolitizma. Pripovijeda o povijesti u \u0161irokim potezima, ne zanemaruju\u0107i pritom ljudsku dimenziju.\u201d \u2013 Miami Herald<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cSolun, grad duhova<\/em> jedna je od onih knjiga koje, mo\u017eda, nisu temelj suvremene europske pismenosti, ali jesu temelj suvremene europske imaginativnosti. Doista, trebao bi je \u010ditati svatko. Iz obrazovnih i odgojnih razloga, ali i iz \u010diste i nepatvorene ljubavi i volje za pri\u010dom. Velikom i nezaustavljivom pri\u010dom kakva nosi velike pripovjeda\u010de kakvi su Ivo Andri\u0107 ili Orhan Pamuk.\u201d \u2013 Miljenko Jergovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

prijevod: Vuk Peri\u0161i\u0107      <\/p>\n\n\n\n

jezik izvornika: engleski<\/p>\n\n\n\n

naslov izvornika: Salonica, City of Ghosts: Christians, Muslims and Jews, 1430\u20131950       <\/p>\n\n\n\n

broj stranica: 544           <\/p>\n\n\n\n

biblioteka: Platforma    <\/p>\n\n\n\n

broj izdanja: 1. <\/p>\n\n\n\n

datum izdanja: rujan 2025.        <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/solun-grad-duhova<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Obavijest je objavljena i na portalu Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/knjiga-o-zajednickom-zivotu-krscana-zidova-i-muslimana<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Solun \u2013 grad duhova : hri\u0161\u0107ani, muslimani i Jevreji : 1430\u20131950<\/strong><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.dosije.rs\/sr\/edicija-prvi-prevodi\/solun-%E2%80%93-grad-duhova-hri%C5%A1%C4%87ani,-muslimani-i-jevreji-1430%E2%80%931950<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49264,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-49263","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Solun.jpg?fit=768%2C1170&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53007,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53007","url_meta":{"origin":49263,"position":0},"title":"Diskurzivni program Trnjanskih kresova: Predstavljena knjiga Erica U\u0161i\u0107a “Zidovi pamte. Vizualna etnografija politi\u010dkih grafita iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a u Istri”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu diskurzivnog programa Trnjanskih kresova predstavljena je u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Dokukinu KIC u Zagrebu knjiga Erica U\u0161i\u0107a \"Zidovi pamte. Vizualna etnografija politi\u010dkih grafita iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a u Istri\". O knjizi su govorili autor Eric U\u0161i\u0107 i povjesni\u010darka umjetnosti Sanja Horvatin\u010di\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54991,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54991","url_meta":{"origin":49263,"position":1},"title":"Renesansni festival Koprivnica (20. \u2013 23. kolovoza 2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem kolovoza, kada se na ostacima koprivni\u010dkih bedema upale baklje, a grad ispune vitezovi, obrtnici, dvorske lude i putuju\u0107i trgovci, Koprivnica na nekoliko dana postaje prava renesansna pozornica. Renesansni festival nije tek manifestacija koju se promatra, to je istinsko iskustvo u koje treba uroniti. Povratak u vrijeme kada su ulicama\u2026","rel":"","context":"U "Manifestacije o\u017eivljene povijesti"","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":49263,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55047,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55047","url_meta":{"origin":49263,"position":3},"title":"Isabella (Mariam S.) Hammad, “Ulazi Duh”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to zna\u010di biti stranac u vlastitoj domovini? Kada se Sonia Nasir, britanska glumica palestinskih korijena, nakon dugog izbivanja vrati u Haifu, njezina \u0107e se pro\u0161lost sa sada\u0161njosti sudariti na na\u010din koji nije o\u010dekivala. Planirala je tek nakratko pobje\u0107i od osobnih i profesionalnih neuspjeha, no sudbina je odvodi na put bez\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53924","url_meta":{"origin":49263,"position":4},"title":"Odr\u017ean deseti History Fest","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Sarajevu je od 2. do 6. juna 2026. godine odr\u017ean deseti po redu History Fest, koji je zami\u0161ljen kao vi\u0161ednevni susret histori\u010dara iz Bosne i Hercegovine, ostalih postjugoslavenskih i zemalja Jugoisto\u010dne Evrope, kao i mnogih evropskih zemalja, Kanade i SAD. Tokom ovog malog jubilarnog izdanja Festivala je kroz panel\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/history-fest-2026.jpg?fit=1200%2C944&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52862","url_meta":{"origin":49263,"position":5},"title":"Ljiljana Dobrov\u0161ak, “Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Ljiljane Dobrov\u0161ak \"Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla\". U knjizi je iznesen sintetski pregled doprinosa pojedinaca \u017eidovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stolje\u0107a pa sve do stvaranja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Dodatne obavijesti: https:\/\/www.nacional.hr\/prve-tvornice-zidovi-su-ovdje-pokrenuli-industriju-moraju-ostati-dio-hrvatske-kulture\/","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak.webp?fit=500%2C750&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49263","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49263"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49263\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49265,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49263\/revisions\/49265"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49264"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49263"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49263"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49263"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}