{"id":49263,"date":"2025-11-01T10:51:56","date_gmt":"2025-11-01T10:51:56","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49263"},"modified":"2025-11-01T10:51:56","modified_gmt":"2025-11-01T10:51:56","slug":"mark-mazower-solun-grad-duhova-krscani-muslimani-i-zidovi-1430-1950","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49263","title":{"rendered":"Mark Mazower, \u201eSolun, grad duhova. Kr\u0161\u0107ani, muslimani i \u017didovi, 1430. \u2013 1950.\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cPrema osmanlijskoj legendi, sultana je u snu pohodio Bog i dao mu lijepu, mirisnu ru\u017eu. Murat je upitao mo\u017ee li je zadr\u017eati, na \u0161to mu Bog re\u010de da je ta ru\u017ea Solun i da ima biti njegova.\u201d Svoju pripovijest o gradu na dodiru planina, rijeka i mora ugledni britanski povjesni\u010dar zapo\u010dinje s godinom 1430., kada je ru\u017ea-Solun dopala u ruke sultana Murata II. Do tada je grad ve\u0107 tisu\u0107u sedamsto godina \u017eivio kao helenski, rimski i bizantski metropolis, a narednih pet stolje\u0107a Mark Mazower opisat \u0107e kroz njegovu svakodnevicu, kada su se na njegovim ulicama, u pala\u010dama, kr\u010dmama, bordelima i vrtovima susretali egipatski trgovci, turski pa\u0161e, \u0161panjolski \u017didovi, gr\u010dki pravoslavni kr\u0161\u0107ani, sufijski dervi\u0161i, zapadni diplomati i albanski razbojnici, ali i kroz preobrazbu iz takvog multikonfesionalnog i multilingvalnog kozmopolitskog svijeta u etni\u010dki i jezi\u010dno homogenizirano upori\u0161te nacionalne dr\u017eave 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Oslanjaju\u0107i se na bogatu arhivsku gra\u0111u, inspirativne prozne zapise te potresna svjedo\u010danstva, Mark Mazower u svojem je povijesnom i spisateljskom remek-djelu <em>Solun, grad duhova<\/em> u\u0161ao u sredi\u0161nji para\u00addoks grada s dvije tisu\u0107e godina kontinuiranog urbanog \u017eivota, koji je ipak sna\u017eno obilje\u017een diskontinuitetima i lomovima. U ovom rasko\u0161nom i slojevitom <em>hommageu<\/em> nestalom svijetu kulturni i religijski su\u017eivot kr\u0161\u0107ana, \u017didova i muslimana u nesvakida\u0161njem gradu na raskri\u017eju Europe i Azije alegorijska je pri\u010da o povijesnim usponima i sunovratima civilizacije.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Nagrada John Criticos, Nagrada Runciman&nbsp;i Nagrada Duff Cooper<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cVeli\u010danstvena knjiga o gradu jedinstvenom ne samo u Europi nego i u povijesti \u010dovje\u010danstva\u2026 Mazower savr\u0161eno uspijeva do\u010darati povijesnu va\u017enost Soluna kroz stolje\u0107a, potkrepljuju\u0107i svoju pri\u010du mno\u0161tvom izvora od 15. do 20. stolje\u0107a i minuciozno ih tuma\u010de\u0107i zahvaljuju\u0107i svojoj su\u0161tinskoj znanstvenoj upu\u0107enosti.\u201d \u2013&nbsp;<em>Guardian<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cBriljantna rekonstrukcija jednog od najve\u0107ih europskih stjeci\u0161ta triju monoteisti\u010dkih religija.\u201d \u2013&nbsp; <em>Economist<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cIznimnim povijesnim umije\u0107em autor o\u017eivljava mnogobrojne duhove grada\u2026 Mazowerovo temeljito svjedo\u010danstvo o iskustvima svake zna\u010dajnije skupine koja je \u010dinila tkivo Soluna \u010din je suosje\u0107anja<br>s njihovom patnjom, priznanja njihovih darovitosti i te\u017enji te potvrde njihove ljudskosti.\u201d \u2013&nbsp;<em>Los Angeles Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cBritanski povjesni\u010dar s literarnim talentom vodi nas kroz ulice i trgove s kojih su nestale d\u017eamije, turske kupelji i spomenici, kao i sinagoge i drugi tragovi lokalnih \u017didova Sefarda koji govore ladino i Romaniota<br>s njihovim izumrlim jevanskim jezikom. Mazower uspore\u0111uje Solun s Wroc\u0142awom, Lavovom i Jeruzalemom \u2013 gradovima koji se uzdi\u017eu iz ru\u0161evina, ponekad se spremno suo\u010davaju\u0107i s vlastitom povije\u0161\u0107u, a ponekad odlu\u010duju\u0107i je odbaciti.\u201d \u2013&nbsp;Dionysios Sturis<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201c<em>Solun, grad duhova <\/em>prekrasna je evokacija slo\u017eene, slavne i tragi\u010dne povijesti jednoga grada, s poukama, i pozitivnim i negativnim, za na\u0161e doba\u2026 Ako je pro\u0161lost nekakva druga zemlja, Mazower nam omogu\u0107uje da u nju otputujemo.\u201d \u2013&nbsp;<em>Sunday Telegraph<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cPovijest fascinantnoga grada koji je svjedo\u010dio burnim doga\u0111ajima iz pera jednog od najuglednijih povjesni\u010dara svoje generacije.\u201d \u2013&nbsp;<em>New York Review of Books<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cTragi\u010dno, nadahnjuju\u0107e i prekrasno napisano, djelo <em>Solun, grad duhova<\/em> pokazuje kako gradovi, jednako kao i ljudi, mogu biti zavedeni mogu\u0107no\u0161\u0107u bijega od vlastite pro\u0161losti i preoblikovani u ne\u0161to neprepoznatljivo starim znancima.\u201d \u2013&nbsp;<em>Times Literary Supplement<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cMazower je zagovornik kozmopolitizma. Pripovijeda o povijesti u \u0161irokim potezima,&nbsp;ne zanemaruju\u0107i pritom ljudsku dimenziju.\u201d \u2013&nbsp;<em>Miami Herald<\/em><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201c<em>Solun, grad duhova<\/em> jedna je od onih knjiga koje, mo\u017eda, nisu temelj suvremene europske pismenosti, ali jesu temelj suvremene europske imaginativnosti. Doista, trebao bi je \u010ditati svatko. Iz obrazovnih i odgojnih razloga, ali i iz \u010diste i nepatvorene ljubavi i volje za pri\u010dom. Velikom i nezaustavljivom pri\u010dom kakva nosi velike pripovjeda\u010de kakvi su Ivo Andri\u0107 ili Orhan Pamuk.\u201d \u2013&nbsp;Miljenko Jergovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">prijevod: Vuk Peri\u0161i\u0107&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">jezik izvornika: engleski<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">naslov izvornika: Salonica, City of Ghosts: Christians, Muslims and Jews, 1430\u20131950&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">broj stranica: 544&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">biblioteka: Platforma&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">broj izdanja: 1.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">datum izdanja: rujan 2025.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/solun-grad-duhova\">https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/solun-grad-duhova<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Obavijest je objavljena i na portalu <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/knjiga-o-zajednickom-zivotu-krscana-zidova-i-muslimana\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/knjiga-o-zajednickom-zivotu-krscana-zidova-i-muslimana<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Solun \u2013 grad duhova : hri\u0161\u0107ani, muslimani i Jevreji : 1430\u20131950<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.dosije.rs\/sr\/edicija-prvi-prevodi\/solun-%E2%80%93-grad-duhova-hri%C5%A1%C4%87ani,-muslimani-i-jevreji-1430%E2%80%931950\">https:\/\/www.dosije.rs\/sr\/edicija-prvi-prevodi\/solun-%E2%80%93-grad-duhova-hri%C5%A1%C4%87ani,-muslimani-i-jevreji-1430%E2%80%931950<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49264,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-49263","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Solun.jpg?fit=768%2C1170&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53007,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53007","url_meta":{"origin":49263,"position":0},"title":"Diskurzivni program Trnjanskih kresova: Predstavljena knjiga Erica U\u0161i\u0107a &#8220;Zidovi pamte. Vizualna etnografija politi\u010dkih grafita iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a u Istri&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu diskurzivnog programa Trnjanskih kresova predstavljena je u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 19 sati u Dokukinu KIC u Zagrebu knjiga Erica U\u0161i\u0107a \"Zidovi pamte. Vizualna etnografija politi\u010dkih grafita iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a u Istri\". O knjizi su govorili autor Eric U\u0161i\u0107 i povjesni\u010darka umjetnosti Sanja Horvatin\u010di\u0107.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dokukino-KIC-1.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55256,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55256","url_meta":{"origin":49263,"position":1},"title":"\u201e1983.\u201c \u2013 Miljenko Jergovi\u0107","author":"Filip \u0160imunjak","date":"11. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Roman 1983. Miljenka Jergovi\u0107a introspektivna je i precizna rekonstrukcija jedne prijelomne godine odrastanja, kada je sve mogu\u0107e i sve nesigurno. Kroz osobna sje\u0107anja, glazbu, novine i svakodnevicu kasne Jugoslavije autor ispisuje roman o mladosti, strahu, slobodi i svijetu koji vi\u0161e ne postoji, ali i dalje oblikuje na\u0161e pam\u0107enje. O knjizi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1983.png?fit=768%2C768&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54991,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54991","url_meta":{"origin":49263,"position":2},"title":"Renesansni festival Koprivnica (20. \u2013 23. kolovoza 2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Krajem kolovoza, kada se na ostacima koprivni\u010dkih bedema upale baklje, a grad ispune vitezovi, obrtnici, dvorske lude i putuju\u0107i trgovci, Koprivnica na nekoliko dana postaje prava renesansna pozornica. Renesansni festival nije tek manifestacija koju se promatra, to je istinsko iskustvo u koje treba uroniti. Povratak u vrijeme kada su ulicama\u2026","rel":"","context":"U &quot;Manifestacije o\u017eivljene povijesti&quot;","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Festival-2026.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55209","url_meta":{"origin":49263,"position":3},"title":"Festival hrvatske vojne povijesti &#8220;RU\u017dA HRVATSKA&#8221; 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tijekom cijelog mjeseca rujna u \u0160ibeniku \u0107e trajati Festival hrvatske vojne povijesti 'RU\u017dA HRVATSKA' 2026, koji organizira Udruga 'Ru\u017ea Hrvatska \u2013 \u017dirje'. Pod krilaticom\u00a0'Zaborav je druga smrt. Ne dopustimo da nas drugi put ubiju zaboravom!', festival je zami\u0161ljen kao trajni zavjet o\u010duvanju povijesne istine o stradanjima i herojstvu hrvatskoga naroda\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 1x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 1.5x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 2x, https:\/\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Festival.avif 3x"},"classes":[]},{"id":55047,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55047","url_meta":{"origin":49263,"position":4},"title":"Isabella (Mariam S.) Hammad, &#8220;Ulazi Duh&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"\u0160to zna\u010di biti stranac u vlastitoj domovini? Kada se Sonia Nasir, britanska glumica palestinskih korijena, nakon dugog izbivanja vrati u Haifu, njezina \u0107e se pro\u0161lost sa sada\u0161njosti sudariti na na\u010din koji nije o\u010dekivala. Planirala je tek nakratko pobje\u0107i od osobnih i profesionalnih neuspjeha, no sudbina je odvodi na put bez\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-7.png?fit=782%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53968,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53968","url_meta":{"origin":49263,"position":5},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 parobrodi Austrijskog Lloyda kroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 16. lipnja 2026. godine s po\u010detkom u 19 sati, u Hrvatskom pomorskom muzeju Split, otvara se izlo\u017eba pod nazivom Iz Trsta za Dalmaciju \u2013 \u00a0parobrodi Austrijskog Lloydakroz zbirku razglednica Frane Mikeli\u0107a. Autori izlo\u017ebe su Ljubomir Radi\u0107, Branka Tekli\u0107 i Gordana Tudor. Frane Mikeli\u0107 kolekcionarstvom se bavi od rane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/3-Razglednica-s-prikazom-Lloydovih-linija-scaled.jpg?fit=1200%2C767&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49263","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49263"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49263\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49265,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49263\/revisions\/49265"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49264"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49263"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49263"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49263"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}