{"id":49263,"date":"2025-11-01T10:51:56","date_gmt":"2025-11-01T10:51:56","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49263"},"modified":"2025-11-01T10:51:56","modified_gmt":"2025-11-01T10:51:56","slug":"mark-mazower-solun-grad-duhova-krscani-muslimani-i-zidovi-1430-1950","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49263","title":{"rendered":"Mark Mazower, \u201eSolun, grad duhova. Kr\u0161\u0107ani, muslimani i \u017didovi, 1430. \u2013 1950.\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>\u201cPrema osmanlijskoj legendi, sultana je u snu pohodio Bog i dao mu lijepu, mirisnu ru\u017eu. Murat je upitao mo\u017ee li je zadr\u017eati, na \u0161to mu Bog re\u010de da je ta ru\u017ea Solun i da ima biti njegova.\u201d Svoju pripovijest o gradu na dodiru planina, rijeka i mora ugledni britanski povjesni\u010dar zapo\u010dinje s godinom 1430., kada je ru\u017ea-Solun dopala u ruke sultana Murata II. Do tada je grad ve\u0107 tisu\u0107u sedamsto godina \u017eivio kao helenski, rimski i bizantski metropolis, a narednih pet stolje\u0107a Mark Mazower opisat \u0107e kroz njegovu svakodnevicu, kada su se na njegovim ulicama, u pala\u010dama, kr\u010dmama, bordelima i vrtovima susretali egipatski trgovci, turski pa\u0161e, \u0161panjolski \u017didovi, gr\u010dki pravoslavni kr\u0161\u0107ani, sufijski dervi\u0161i, zapadni diplomati i albanski razbojnici, ali i kroz preobrazbu iz takvog multikonfesionalnog i multilingvalnog kozmopolitskog svijeta u etni\u010dki i jezi\u010dno homogenizirano upori\u0161te nacionalne dr\u017eave 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Oslanjaju\u0107i se na bogatu arhivsku gra\u0111u, inspirativne prozne zapise te potresna svjedo\u010danstva, Mark Mazower u svojem je povijesnom i spisateljskom remek-djelu <em>Solun, grad duhova<\/em> u\u0161ao u sredi\u0161nji para\u00addoks grada s dvije tisu\u0107e godina kontinuiranog urbanog \u017eivota, koji je ipak sna\u017eno obilje\u017een diskontinuitetima i lomovima. U ovom rasko\u0161nom i slojevitom <em>hommageu<\/em> nestalom svijetu kulturni i religijski su\u017eivot kr\u0161\u0107ana, \u017didova i muslimana u nesvakida\u0161njem gradu na raskri\u017eju Europe i Azije alegorijska je pri\u010da o povijesnim usponima i sunovratima civilizacije.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Nagrada John Criticos, Nagrada Runciman&nbsp;i Nagrada Duff Cooper<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cVeli\u010danstvena knjiga o gradu jedinstvenom ne samo u Europi nego i u povijesti \u010dovje\u010danstva\u2026 Mazower savr\u0161eno uspijeva do\u010darati povijesnu va\u017enost Soluna kroz stolje\u0107a, potkrepljuju\u0107i svoju pri\u010du mno\u0161tvom izvora od 15. do 20. stolje\u0107a i minuciozno ih tuma\u010de\u0107i zahvaljuju\u0107i svojoj su\u0161tinskoj znanstvenoj upu\u0107enosti.\u201d \u2013&nbsp;<em>Guardian<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cBriljantna rekonstrukcija jednog od najve\u0107ih europskih stjeci\u0161ta triju monoteisti\u010dkih religija.\u201d \u2013&nbsp; <em>Economist<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cIznimnim povijesnim umije\u0107em autor o\u017eivljava mnogobrojne duhove grada\u2026 Mazowerovo temeljito svjedo\u010danstvo o iskustvima svake zna\u010dajnije skupine koja je \u010dinila tkivo Soluna \u010din je suosje\u0107anja<br>s njihovom patnjom, priznanja njihovih darovitosti i te\u017enji te potvrde njihove ljudskosti.\u201d \u2013&nbsp;<em>Los Angeles Times<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cBritanski povjesni\u010dar s literarnim talentom vodi nas kroz ulice i trgove s kojih su nestale d\u017eamije, turske kupelji i spomenici, kao i sinagoge i drugi tragovi lokalnih \u017didova Sefarda koji govore ladino i Romaniota<br>s njihovim izumrlim jevanskim jezikom. Mazower uspore\u0111uje Solun s Wroc\u0142awom, Lavovom i Jeruzalemom \u2013 gradovima koji se uzdi\u017eu iz ru\u0161evina, ponekad se spremno suo\u010davaju\u0107i s vlastitom povije\u0161\u0107u, a ponekad odlu\u010duju\u0107i je odbaciti.\u201d \u2013&nbsp;Dionysios Sturis<\/p>\n\n\n\n<p>\u201c<em>Solun, grad duhova <\/em>prekrasna je evokacija slo\u017eene, slavne i tragi\u010dne povijesti jednoga grada, s poukama, i pozitivnim i negativnim, za na\u0161e doba\u2026 Ako je pro\u0161lost nekakva druga zemlja, Mazower nam omogu\u0107uje da u nju otputujemo.\u201d \u2013&nbsp;<em>Sunday Telegraph<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cPovijest fascinantnoga grada koji je svjedo\u010dio burnim doga\u0111ajima iz pera jednog od najuglednijih povjesni\u010dara svoje generacije.\u201d \u2013&nbsp;<em>New York Review of Books<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cTragi\u010dno, nadahnjuju\u0107e i prekrasno napisano, djelo <em>Solun, grad duhova<\/em> pokazuje kako gradovi, jednako kao i ljudi, mogu biti zavedeni mogu\u0107no\u0161\u0107u bijega od vlastite pro\u0161losti i preoblikovani u ne\u0161to neprepoznatljivo starim znancima.\u201d \u2013&nbsp;<em>Times Literary Supplement<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cMazower je zagovornik kozmopolitizma. Pripovijeda o povijesti u \u0161irokim potezima,&nbsp;ne zanemaruju\u0107i pritom ljudsku dimenziju.\u201d \u2013&nbsp;<em>Miami Herald<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>\u201c<em>Solun, grad duhova<\/em> jedna je od onih knjiga koje, mo\u017eda, nisu temelj suvremene europske pismenosti, ali jesu temelj suvremene europske imaginativnosti. Doista, trebao bi je \u010ditati svatko. Iz obrazovnih i odgojnih razloga, ali i iz \u010diste i nepatvorene ljubavi i volje za pri\u010dom. Velikom i nezaustavljivom pri\u010dom kakva nosi velike pripovjeda\u010de kakvi su Ivo Andri\u0107 ili Orhan Pamuk.\u201d \u2013&nbsp;Miljenko Jergovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>prijevod: Vuk Peri\u0161i\u0107&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>jezik izvornika: engleski<\/p>\n\n\n\n<p>naslov izvornika: Salonica, City of Ghosts: Christians, Muslims and Jews, 1430\u20131950&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>broj stranica: 544&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>biblioteka: Platforma&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>broj izdanja: 1.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>datum izdanja: rujan 2025.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/solun-grad-duhova\">https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/solun-grad-duhova<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Obavijest je objavljena i na portalu <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/knjiga-o-zajednickom-zivotu-krscana-zidova-i-muslimana\">https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/knjiga-o-zajednickom-zivotu-krscana-zidova-i-muslimana<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Solun \u2013 grad duhova : hri\u0161\u0107ani, muslimani i Jevreji : 1430\u20131950<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.dosije.rs\/sr\/edicija-prvi-prevodi\/solun-%E2%80%93-grad-duhova-hri%C5%A1%C4%87ani,-muslimani-i-jevreji-1430%E2%80%931950\">https:\/\/www.dosije.rs\/sr\/edicija-prvi-prevodi\/solun-%E2%80%93-grad-duhova-hri%C5%A1%C4%87ani,-muslimani-i-jevreji-1430%E2%80%931950<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49264,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-49263","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Solun.jpg?fit=768%2C1170&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49263","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49263"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49263\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49265,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49263\/revisions\/49265"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49264"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49263"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49263"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49263"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}