{"id":49213,"date":"2025-10-30T21:54:05","date_gmt":"2025-10-30T21:54:05","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49213"},"modified":"2025-10-30T21:55:07","modified_gmt":"2025-10-30T21:55:07","slug":"tribina-susan-neiman-i-lijeva-kritika-wokea","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49213","title":{"rendered":"Tribina \u201eSusan Neiman i lijeva kritika wokea\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Jo\u0161 jedna tribina \u201cZeitgeist\u201d odr\u017eat \u0107e se u antikvarijatu Crveni peristil (Vla\u0161ka 89\/1, Zagreb) u \u010detvrtak, 30. listopada 2025, s po\u010detkom u 19 sati.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Voditelji:<br>prof. dr. <strong>Goran Greti\u0107<\/strong><br>dr. sc. <strong>Goran Sunajko<\/strong><br>Gost: <strong>Ivan Lasi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ukratko o tribini:<\/p>\n\n\n\n<p>Pojam woke jedan je od sredi\u0161njih pojmova suvremenih kulturalnih ratova. U popularnoj percepciji, taj se pojam nerijetko poistovje\u0107uje s ljevicom. Takva simplificirana predod\u017eba zanemaruje da se mnogi na ljevici ogra\u0111uju od wokea. Me\u0111u lijeve kriti\u010dare wokea ubrajaju se <strong>Slavoj \u017di\u017eek, Vivek Chibber, Terry Eagleton<\/strong> i brojni drugi. Njima se pridru\u017euje i <strong>Susan Neiman<\/strong> \u2013 ameri\u010dka filozofkinja i autorica knjige <em>Lijevo nije woke<\/em>. U knjizi, koja predstavlja svojevrsni manifest, autorica pokazuje da su zagovornici wokea odbacili tri ideje koje igraju klju\u010dnu ulogu u lijevoj tradiciji \u2013 univerzalizam, pravdu i napredak.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-h-alter wp-block-embed-h-alter\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"t67uFRSkTF\"><a href=\"https:\/\/h-alter.org\/sto-nas-ceka\/pritisak-odozdo\/susan-neiman-i-lijeva-kritika-wokea\/\">Susan Neiman i lijeva kritika wokea<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Susan Neiman i lijeva kritika wokea&#8221; &#8212; H-Alter\" src=\"https:\/\/h-alter.org\/sto-nas-ceka\/pritisak-odozdo\/susan-neiman-i-lijeva-kritika-wokea\/embed\/#?secret=7EApRktc14#?secret=t67uFRSkTF\" data-secret=\"t67uFRSkTF\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Susan Neiman, <strong>\u201eLijevo nije woke\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ako ste <em>woke<\/em> \u2013 lijevo ste. Ako ste lijevo \u2013 <em>woke<\/em> ste. Zamagljujemo pojmove, pretpostavljaju\u0107i da ako ste jedno, morate biti i drugo. To je opasna pogre\u0161ka, tvrdi Susan Neiman u knjizi<em> Lijevo nije woke<\/em>. Zbunjenost nastaje jer je <em>woke<\/em> potaknut tradicionalno ljevi\u010darskim emocijama: \u017eeljom da se stane uz potla\u010dene i marginalizirane te da se<br>suo\u010di s povijesnim zlo\u010dinima. No te su emocije izba\u010dene iz svog kolosijeka nizom teorijskih pretpostavki, koje ih u kona\u010dnici potkopavaju. Kao rezultat toga,<em> woke<\/em> je u sukobu s idejama koje su vodile ljevicu vi\u0161e od 200 godina: predanost univerzalizmu, \u010dvrsta razlika izme\u0111u pravde i mo\u0107i te vjera u mogu\u0107nost napretka. Bez tih ideja, <em>woke<\/em> \u0107e nastaviti potkopavati vlastite ciljeve i neumoljivo i nenamjerno lutati udesno. Susan Neiman sna\u017eno i strastveno poziva ljevicu da se vrati idealima koji su izgradili najbolje od modernog svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p><em>Nemamo li, u vremenu kada antidemokratski nacionalisti\u010dki pokreti rastu na svim kontinentima, va\u017enijih problema od razumijevanja politi\u010dke teorije? \u0160tovi\u0161e, ljevi\u010darska kritika onih koji naizgled dijele iste vrijednosti mogla bi izgledati kao primjer narcizma. Ali ono \u0161to me dijeli od onih koji su \u201ebudni\u201c, koji su woke, nisu male razlike. To nisu samo pitanja stila ili tona, nego idu u samu sr\u017e onoga \u0161to zna\u010di stajati s lijeve strane. Desnica je mo\u017eda opasnija, ali dana\u0161nja ljevica li\u0161ila se ideja koje su nam, ako se nadamo oduprijeti se nasrtaju desnice, potrebne.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>* * *<\/p>\n\n\n\n<p><em>Od 1924. kapitalizam je ovisio o planiranom zastarijevanju. U to je vrijeme me\u0111unarodna udruga velikih elektroni\u010dkih tvrtki odlu\u010dila smanjiti \u017eivotni vijek \u017earulja s 2500 na 1000 sati. Po\u010dela se ru\u0161iti pretpostavka starih obrtnika da proizvodi trebaju trajati \u0161to dulje. Danas o\u010dekujemo da \u0107e velik broj aparata koje upotrebljavamo prestati raditi ubrzo nakon isteka jamstva. Nije iznena\u0111enje da \u010dak i relativno dobrostoje\u0107i ljudi osje\u0107aju ubode ekonomske nesigurnosti. Danas mo\u017eda imate topao dom, dovoljno hrane, internetsku vezu, mo\u017eda \u010dak povremeno i otputujete na godi\u0161nji odmor. No ho\u0107ete li se znati sna\u0107i ako vam se odjednom pokvare bojler, hladnjak i ra\u010dunalo?<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Susan Neiman<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-369-058-2<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Dimenzije:<\/strong> 128&#215;200 mm<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Broj stranica:<\/strong> 180<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Uvez:<\/strong> meki<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2025.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Naslov izvornika:<\/strong> Left is not woke<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> engleski<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Prijevod:<\/strong> Tihomir Cipek<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/lijevo-nije-woke\">https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/lijevo-nije-woke<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49214,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-49213","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/lijevo_nije_woke.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53386","url_meta":{"origin":49213,"position":0},"title":"Tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva tribina u ciklusu Od\u00a0knji\u017eevnosti do teorije bit \u0107e posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu, potaknuta nedavno objavljenim prijevodima dviju utjecajnih studija iz ovog interdisciplinarnog podru\u010dja: Svjetske knji\u017eevne republike Pascale Casanova (1999; prev. Vanda Mik\u0161i\u0107, MeandarMedia, 2024) i Sociologije knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro (2014; prev.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":49213,"position":1},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53479,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53479","url_meta":{"origin":49213,"position":2},"title":"Odr\u017eana tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U utorak, 19. 5. 2026. u 19 sati, u organizaciji Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici odr\u017eana je prva tribina ciklusa \u201cOd knji\u017eevnosti do teorije\u201d, posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu. Razgovor, potaknut nedavno objavljenim prijevodima knjiga Svjetska knji\u017eevna republika Pascale Casanova i Sociologija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina-2.jpg?fit=1200%2C554&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53768","url_meta":{"origin":49213,"position":3},"title":"Ciklus tribina \u201eU lavirintu\u201c: Kud plovi ovaj svet","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U okviru programa U lavirintu, Muzej 90-ih u Beogradu organizuje razgovor 28. maja 2026. u 19 \u010dasova o savremenim globalnim krizama, ratu, me\u0111unarodnom pravu i politi\u010dkim promenama koje oblikuju dana\u0161nji svet. Ratovi u Ukrajini, Gazi, Libanu i Iranu, kao i duboke politi\u010dke promene u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama tokom druge administracije\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/U-lavirintu-2026.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53651","url_meta":{"origin":49213,"position":4},"title":"Tribina &#8220;Tko bolje govori o pro\u0161losti: pisani izvori ili arheolo\u0161ki nalazi?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 22. svibnja 2026. s po\u010detkom u 18 sati, u velikoj dvorani zgrade \u00a0Doma Hrvatske mlade\u017ei (R. Bo\u0161kovi\u0107a 5, 23000 Zadar) odr\u017eati \u0107e se zadnja u okviru ovogodi\u0161njih tribina u organizaciji udruge studenata povijesti ISHA Zadar. Tribina je vezana uz \u010desto postavljeno pitanje \u201eTko bolje govori o pro\u0161losti?\u201c Svoja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PHOTO-2026-Tribina-2.jpg?fit=1131%2C656&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":49213,"position":5},"title":"Tribina &#8220;Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49213","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49213"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49213\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49216,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49213\/revisions\/49216"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49214"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49213"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49213"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49213"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}