{"id":49004,"date":"2025-10-20T16:46:40","date_gmt":"2025-10-20T16:46:40","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49004"},"modified":"2025-11-07T23:28:22","modified_gmt":"2025-11-07T23:28:22","slug":"gaj-trifkovic-more-krvi-vojna-povijest-partizanskog-pokreta-u-jugoslaviji-1941-1945","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49004","title":{"rendered":"Gaj Trifkovi\u0107, \u201eMORE KRVI: Vojna povijest partizanskog pokreta u Jugoslaviji 1941 \u2013 1945\u201c"},"content":{"rendered":"\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Izdava\u010d: Naklada Ljevak<\/li>\n\n\n\n<li>Godina: listopad, 2025.<\/li>\n\n\n\n<li>Broj stranica: 704<\/li>\n\n\n\n<li>Urednik: Sr\u0111an Grbi\u0107<\/li>\n\n\n\n<li>Prevoditelj: Damir Bili\u010di\u0107<\/li>\n\n\n\n<li>Recenzenti: Dr. Klaus Schmider; Dr. Ben Shepherd<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong><em>More krvi<\/em><\/strong><strong> popunjava ogromnu prazninu u istra\u017eivanju Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji i izvrstan je primjer vojne povijesti koja u\u010dinkovito spaja potrebnu razinu detaljne operativne i takti\u010dke analize i pristupa\u010dan i zanimljiv narativni tok.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>More krvi<\/em> prvi je akademski pregled Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji jo\u0161 od zavr\u0161etka socijalisti\u010dkog razdoblja. Po prirodi je neskriveno vojnopovijesne prirode, a prati formiranje, razvoj i funkcioniranje oru\u017eanog krila NOP-a, njegove operacije i unutarnju organizaciju. Sredi\u0161nji element nekada\u0161njeg jugoslavenskog narativa o ratu bilo je &#8216;sedam ofenziva&#8217;, velikih poku\u0161aja sila Osovine da uni\u0161te glavninu partizanske vojske i ubiju ili uhvate Tita. Ova knjiga ispravlja tu nepravdu i posve\u0107uje \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e prostora doga\u0111ajima na &#8216;sekundarnim&#8217; sektorima i djelovanju podru\u010dnih snaga NOP-a.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iz knjige:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eU smislu brojnosti i oru\u017eane aktivnosti jugoslavenski partizani bili su najva\u017eniji neovisni pokret otpora u Europi. Zahvaljuju\u0107i kombinaciji velike samopo\u017ertvovnosti, iznimne snala\u017eljivosti i povoljnih vanjskih uvjeta, od malene, gotovo zavjereni\u010dke skupine postali su punopravni novi \u010dlan Ujedinjenih naroda. Aktivnim djelovanjem pretvorili su uspavanu zabit okupiranog kontinenta u pravo malo rati\u0161te te prisilili sile Osovine da ondje dr\u017ee nerazmjerno velike snage, zajedno sa svime \u0161to to povla\u010di.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eTito i njegova mala skupina sljedbenika morali su tra\u017eiti novu bazu, ali kamo su uop\u0107e mogli&nbsp; po\u0107i? Srbijanski borci \u017eudjeli su za povratkom ku\u0107i, no u prakti\u010dnome smislu to je bila pustinja s nepovjerljivim stanovni\u0161tvom, mno\u0161tvom razli\u010ditih neprijatelja i bez \u010dvrstog upori\u0161ta. Nadalje \u2013 a to je bio glavni razlog \u2013 sovjetski debakl u Drugoj bitki za Harkiv uvjerio je Tita da se Crvena armija jo\u0161 godinama ne\u0107e pojaviti na isto\u010dnim granicama Srbije.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201eWehrmacht<\/em> je na Balkanu imao silno mo\u0107no oru\u017eje za \u010dije postojanje nije znao nitko osim najvi\u0161ih zapovjednika i nekolicine \u0161tabnih oficira. Ve\u0107 po\u010detkom 1942. u Beogradu je jedna mala skupina kriptoanaliti\u010dara po\u010dela pratiti \u010detni\u010dku radijsku komunikaciju. U srpnju 1943. ve\u0107 su \u010ditali 95 posto poruka, pa tako i onu najtajniju, izme\u0111u Mihailovi\u0107a i jugoslavenske vlade u egzilu. Zbog gotovo potpunog oslanjanja na kurire, NOVJ je u po\u010detku izbjegao pozornost tih neprijateljskih specijalista. S druge strane, pojedina\u010dne njema\u010dke jedinice na terenu obi\u010davale su za vrijeme operacija postavljati vlastite stanice za prislu\u0161kivanje: Popovi\u0107ev uspjeh na Zelengori obi\u010dno se pripisuje \u010dinjenici da su njegovi radioure\u0111aji prestali raditi neposredno uo\u010di po\u010detka proboja.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eGrijesi historiografije socijalisti\u010dkog doba uglavnom su po svojoj prirodi bili \u201egrijesi propusta\u201d: osjetljivi ili neugodni dijelovi \u201eNarodnooslobodila\u010dke borbe\u201d obi\u010dno su se ili zanemarivali ili spominjali samo usput. Suprotno mi\u0161ljenju mnogih, i u dr\u017eavama nasljednicama i na Zapadu, \u201egrijesi \u010dinjenja\u201d \u2013 namjerno iskrivljavanje \u010dinjenica i(li) fabriciranje informacija u politi\u010dke i propagandne svrhe \u2013 bili su rijetki.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iz medija \/ kritike:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201e&#8230;da se ne\u0161to sli\u010dno doga\u0111alo u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, Steven Spielberg i Tom Hanks bi ve\u0107 snimali \u0161estu sezonu neke mini-serije nalik na Band of Brothers i Pacific.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; <em>Valterportal.ba<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201eMore krvi<\/em><em> rezultat je zapanjuju\u0107e koli\u010dine marljivog istra\u017eivanja koje se temelji na golemoj zbirci primarnih izvora koje zapadni povjesni\u010dari nisu dovoljno istra\u017eili. Ovo je daleko najva\u017enija knjiga o vojnoj povijesti Jugoslavije tijekom Drugog svjetskog rata napisana do danas.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>\u2013 New York Military Affairs Symposium<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201eTrifkovi\u0107evo jedinstveno postignu\u0107e le\u017ei u tome \u0161to nam daje prikaz koji, iako daje prioritet perspektivi pobunjenika, gotovo uvijek uspijeva potkrijepiti svoje zaklju\u010dke izvorima iz oba tabora.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>&#8211; &nbsp;<\/strong><em>Journal of Military History<\/em><strong><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201eMore krvi je djelo o vojnoj povijesti Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji koje \u0107e biti te\u0161ko nadma\u0161iti u skorije vrijeme. Ve\u0107 sada se slobodno mo\u017ee re\u0107i da je Trifkovi\u0107eva knjiga postavila nove standarde. More krvi nezaobilazno je \u0161tivo je za one koji su zainteresirani za povijest Jugoslavije, ali i za one koje zanima Drugi svjetski rat u \u0161irem smislu, gerilsko ratovanje te pobunjeni\u010dke i protupobunjeni\u010dke taktike.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; <em>Journal of Military History<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201eZa svakoga tko je zainteresiran za cjelovitu pri\u010du o Drugom svjetskom ratu, \u201eMore krvi\u201c popunjava vjerojatno najve\u0107u rupu u literaturi. Ovo djelo trebalo bi biti prepoznato kao jedna od najva\u017enijih novih knjiga o ratu koja je iza\u0161la na scenu u dugo vremena.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; <em>Stone &amp; Stone Books<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201eJednotomna povijest napisana pristupa\u010dnim stilom koja analizira ono \u0161to se sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017ee opisati kao najuspje\u0161niji pobunjeni\u010dki pokret u modernoj povijesti odavno je trebala biti napisana i trebala bi biti jednako zanimljiva \u0161iroj publici koju zanimaju sukobi 20. stolje\u0107a, kao i studentima.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Klaus Schmider, autor knjige <em>Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941 \u2013 1944.<\/em>, Kraljevska vojna akademija Sandhurst<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iz recenzija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201eTe\u0161ko je prenaglasiti va\u017enost ovog naslova. Rat koji je vodila Narodnooslobodila\u010dka vojska (NOV) Jugoslavije protiv oru\u017eanih snaga triju \u010dlanica Trojnog pakta predstavlja zlatni standard za uspje\u0161ne ustanke modernog doba, ali vojni procesi koji stoje iza ove pri\u010de gotovo nikada nisu detaljno analizirani. Jednotomna povijest napisana pristupa\u010dnim stilom koja analizira ono \u0161to se sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017ee opisati kao najuspje\u0161niji pobunjeni\u010dki pokret u modernoj povijesti odavno je trebala biti napisana i trebala bi biti jednako zanimljiva \u0161iroj publici koju zanimaju sukobi 20. stolje\u0107a, kao i studentima. Mnoge studije slu\u010daja o kojima se raspravlja na stranicama knjige \u201eMore krvi\u201c nude zapanjuju\u0107e paralele s dinamikom nedavnih doga\u0111aja u Iraku, dokaz \u2013 ako je uop\u0107e potreban \u2013 o relevantnosti navedenih lekcija.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Klaus Schmider, autor knjige <em>Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941 \u2013 1944., <\/em>Kraljevska vojna akademija Sandhurst<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201eDr. Trifkovi\u0107 temelji svoju studiju na znatnoj koli\u010dini sekundarne literature i na u\u010dinkovito iskori\u0161tenom nizu arhivskih i objavljenih primarnih izvora, s posebnim naglaskom na vojnu i politi\u010dku dokumentaciju iz arhiva u biv\u0161oj Jugoslaviji. Obra\u0111ena je svaka pojedina regija okupirane Jugoslavije, uklju\u010duju\u0107i relativno nedovoljno istra\u017eene poput Slovenije i Makedonije.<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><em>Ovo je izvanredan i bitan dodatak znanstvenom radu o Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji, temi koja je odavno zaslu\u017eila detaljnu studiju. \u201eMore krvi\u201c predstavlja pou\u010dnu povijesnu studiju u svijetu punom pobuna i gra\u0111anskih ratova.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Ben H. Shepherd, autor knjige <em>Terror in the Balkans: German Armies and Partisan Warfare<\/em>, Sveu\u010dili\u0161te Glasgow Caledonian<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O autoru:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Gaj Trifkovi\u0107 <\/strong>ro\u0111en je 1981. u Sarajevu, gdje je zavr\u0161io srednju \u0161kolu, a sva tri ciklusa studija povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu Karl-Franzens u Grazu (u\u017ea specijalizacija: suvremena i povijest jugoisto\u010dne Europe). Autor je triju monografija (Parleying With the Devil: Prisoner Exchange in Yugoslavia 1941-1945, Sea of Blood: A Military History of the Partisan Movement in Yugoslavia 1941-45, Kesselschlachten in Jugoslawien: Unternehmen \u201eWeiss\u201d und \u201eSchwarz\u201d 1943.) kao i dvadesetak znanstvenih \u010dlanaka o raznim aspektima Drugog svjetskog rata na prostoru jugoisto\u010dne Europe.<\/p>\n\n\n\n<p>Trenutno radi u Centru za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O prevoditelju:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Damir Bili\u010di\u0107 <\/strong>ro\u0111en je 1966. godine. Engleski jezik i knji\u017eevnost diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Od 1992. radi kao knji\u017eevni prevoditelj, \u010dlan je Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnih prevodilaca i Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika. Preveo je vi\u0161e od tristo naslova, uglavnom publicistike i beletristike. Neki su od autora \u010dija je djela preveo: J. Grisham, N. Hornby, A. McCall Smith, P. O\u2019Brian, N. Chomsky, M. Crichton, N. Ferguson, S. \u017di\u017eek, H. Sebag Montefiore, T. Eagleton&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Iz knjige (o sadr\u017eaju):<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201eKnjiga je podijeljena na sedam poglavlja, a svako od njih na potpoglavlja organizirana po vremenskim\/geografskim (npr., \u201eZimske operacije u isto\u010dnoj Bosni\u201d) i tematskim kriterijima (npr., \u201eFo\u010danski propisi\u201d). Prvo poglavlje bavi se po\u010detnim fazama ustanka koje je naposljetku prekinula jesenska ofenziva sila Osovine u Srbiji. U drugom poglavlju tema je prvih \u0161est mjeseci 1942., kao i promjena situacije za partizane, izazvana i vanjskim pritiskom i njihovim vlastitim pogre\u0161kama. Sredi\u0161nja je tema tre\u0107eg poglavlja premje\u0161tanje \u017eari\u0161ne to\u010dke rata na zapadne dijelove hrvatske marionetske dr\u017eave (srpanj \u2013 prosinac 1942.). U \u010detvrtom poglavlju nai\u0107i \u0107ete na pojedinosti o vjerojatno najdramati\u010dnijem razdoblju rata, koje su obilje\u017eile velike ofenzive sila Osovine koje su trebale uni\u0161titi glavninu partizanskih snaga u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori (sije\u010danj \u2013 lipanj 1943.). Sljede\u0107e, peto poglavlje bavi se operacijama uo\u010di i nakon talijanske kapitulacije 1943. godine. \u0160esto poglavlje govori o povratku partizana u Srbiju (o\u017eujak \u2013 rujan 1944.) i njihovim poku\u0161ajima da ondje izgrade \u010dvrstu bazu u i\u0161\u010dekivanju dolaska Crvene armije. Sedmo poglavlje bavi se sovjetskom intervencijom u Jugoslaviji te dugotrajnim i mukotrpnim napredovanjem sve regularnije partizanske vojske prema zapadnim granicama zemlje (listopad 1944. \u2013 svibanj 1945.). U \u201eZavr\u0161nim mislima\u201d donosimo sa\u017eetak otkri\u0107a i zaklju\u010daka, kao i kratku raspravu o djelotvornosti partizanskih ratnih napora. U prvom dodatku rije\u010d je o ljudskim gubicima u ratu, uz poseban naglasak na vojne gubitke glavnih zara\u0107enih strana, dok se u drugom dodatku nalaze broj\u010dani podaci o sovjetskoj i savezni\u010dkoj materijalnoj pomo\u0107i NOP-u. U tre\u0107em dodatku donosimo organizacijske sheme partizanske vojske 1941. \u2013 1945.\u201c<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img data-recalc-dims=\"1\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"607\" height=\"909\" data-attachment-id=\"49005\" data-permalink=\"https:\/\/historiografija.hr\/?attachment_id=49005\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Gaj.jpg?fit=607%2C909&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"607,909\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"Gaj\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Gaj.jpg?fit=607%2C909&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Gaj.jpg?resize=607%2C909&#038;ssl=1\" alt=\"\" class=\"wp-image-49005\" srcset=\"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Gaj.jpg?w=607&amp;ssl=1 607w, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Gaj.jpg?resize=200%2C300&amp;ssl=1 200w\" sizes=\"auto, (max-width: 607px) 100vw, 607px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Iz medija:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-nacional-hr wp-block-embed-nacional-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"HlDx4NVGSJ\"><a href=\"https:\/\/www.nacional.hr\/more-krvi-partizani-su-ustase-zbog-njihovih-masovnih-zlocina-smatrali-sadistima-i-masovnim-ubojicama\/\">MORE KRVI &#8216;Partizani su usta\u0161e zbog njihovih masovnih zlo\u010dina smatrali sadistima i masovnim ubojicama&#8217;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;MORE KRVI &#8216;Partizani su usta\u0161e zbog njihovih masovnih zlo\u010dina smatrali sadistima i masovnim ubojicama&#8217;&#8221; &#8212; NACIONAL.HR\" src=\"https:\/\/www.nacional.hr\/more-krvi-partizani-su-ustase-zbog-njihovih-masovnih-zlocina-smatrali-sadistima-i-masovnim-ubojicama\/embed\/#?secret=7dbpfPv6vH#?secret=HlDx4NVGSJ\" data-secret=\"HlDx4NVGSJ\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Prethodne obavijesti na portalu Historiografija.hr:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-historiografija-hr wp-block-embed-historiografija-hr\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"yDX6EGxvf1\"><a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29185\">Gaj Trifkovi\u0107, &#8220;Sea of Blood: A Military History of the Partisan Movement in Yugoslavia 1941-45&#8221;<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Gaj Trifkovi\u0107, &#8220;Sea of Blood: A Military History of the Partisan Movement in Yugoslavia 1941-45&#8221;&#8221; &#8212; Historiografija.hr\" src=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29185&#038;embed=true#?secret=Fwmyn2nHUE#?secret=yDX6EGxvf1\" data-secret=\"yDX6EGxvf1\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":49005,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-49004","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Gaj.jpg?fit=607%2C909&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":49004,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":49004,"position":1},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":49004,"position":2},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":49004,"position":3},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":49004,"position":4},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52616","url_meta":{"origin":49004,"position":5},"title":"No\u0107 knjige 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Slavljeni\u010dka 15. No\u0107 knjige odr\u017eat \u0107e se 23. travnja diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige. S vi\u0161e od 1.000 prijavljenih programa i akcija s pravom nosi epitet najmasovnije doma\u0107e kulturne manifestacije, a ove \u0107e godine prote\u0107i u znaku mira, razumijevanja, tolerancije, srodnosti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49004","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=49004"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49004\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49401,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/49004\/revisions\/49401"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/49005"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=49004"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=49004"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=49004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}