{"id":48990,"date":"2025-10-20T15:57:17","date_gmt":"2025-10-20T15:57:17","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48990"},"modified":"2025-10-20T15:58:19","modified_gmt":"2025-10-20T15:58:19","slug":"ciklusom-predavanja-obiljezena-1100-obljetnica-hrvatskog-kraljevstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48990","title":{"rendered":"CIKLUSOM PREDAVANJA OBILJE\u017dENA 1100. OBLJETNICA HRVATSKOG KRALJEVSTVA"},"content":{"rendered":"\n

Osnovan po\u010detkom 2020. godine, Centar za istra\u017eivanje Me\u0111imurja udruga je koja okuplja \u0161arolik skup istra\u017eiva\u010da i entuzijasta koji prou\u010davanju razli\u010ditih aspekata me\u0111imurske pro\u0161losti, ba\u0161tine i drugih elemenata pristupaju iz perspektive svojih struka ili podru\u010dja interesa. Uz nakladni\u010dku djelatnost, Centar za istra\u017eivanje Me\u0111imurja dosad je bio glavni organizator dvaju me\u0111unarodnih znanstvenih skupova \u2013 prvi, odr\u017ean u studenom 2023. godine, bio je posve\u0107en nematerijalnoj kulturnoj ba\u0161tini u porje\u010dju Mure i Drave, dok je drugi, koji se odr\u017eao po\u010detkom studenoga 2025. godine, posve\u0107en migracijama, prijenosima i utjecajima kao temi od iznimne va\u017enosti za suvremeno hrvatsko dru\u0161tvo. Kako bi pak se postigla njegova ve\u0107a vidljivost u javnom prostoru, Centar za istra\u017eivanje Me\u0111imurja povremeno organizira i javna predavanja znanstveno-popularnog karaktera.<\/p>\n\n\n\n

            Godina na izmaku u kulturnom \u017eivotu Republike Hrvatske bila je obilje\u017eena velikim nacionalnim jubilejem, proslavom 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva u spomen na navodnu krunidbu kralja Tomislava 925. godine na Duvanjskom polju, odnosno odr\u017eavanje prvoga od splitskih crkvenih sabora. Obilje\u017eavanja ove godi\u0161njice u Me\u0111imurju prihvatio se najprije Muzej Me\u0111imurja \u010cakovec, koji je na jednom od svojih Popularnih predavanja petkom<\/em> ugostio medievista Nevena Budaka, a tijekom godine odr\u017ean je i znanstveni skup posve\u0107en Hrvatskom Kraljevstvu u organizaciji \u017dupanijskoga stru\u010dnog vije\u0107a u\u010ditelja i nastavnika povijesti Me\u0111imurske i Vara\u017edinske \u017eupanije, tako\u0111er u prostorima Riznice Me\u0111imurja. Hvale je vrijedna bila i akcija restauracije i sve\u010danog otkrivanja spomen-kri\u017ea iz 1925. godine na raskri\u017eju izme\u0111u Gornjeg Hra\u0161\u0107ana i Macinca, te\u0161ko o\u0161te\u0107enog u prometnoj nesre\u0107i godinu dana ranije, koji je stoga upravo povodom jubileja zasjao u izvornom sjaju.<\/p>\n\n\n\n

            Inicijativom svojih \u010dlanova, Centar za istra\u017eivanje Me\u0111imurja odlu\u010dio je dati i svoj obol ovakvim doga\u0111anjima, te je dogovoreno odr\u017eavanje ciklusa od \u010detiri znanstveno-popularnih predavanja s 1100. obljetnicom Hrvatskog Kraljevstva kao krovnom temom i povodom. Zahvaljuju\u0107i susretljivosti ravnateljice Ljiljane Kri\u017ean kao lokacija predavanja \u2013 koja su redom odr\u017eavana utorcima tijekom rujna i listopada \u2013 odabrana je multimedijalna dvorana Knji\u017enice \u201eNikola Zrinski\u201c \u010cakovec.<\/p>\n\n\n\n

            Izlaganjem \u201eIzme\u0111u simbola i stvarnosti \u2013 kralj Tomislav nakon 1100 godina\u201c, 9. rujna ciklus predavanja zapo\u010deo je povjesni\u010dar Sa\u0161a Vukovi\u0107. U svom izlaganju Vukovi\u0107 se najprije osvrnuo na povijesne izvore koji govore o kralju Tomislavu i hrvatskom prostoru u prvoj polovini 10. stolje\u0107a. Nakon toga izlaganje se koncentriralo na razdiobu izme\u0111u Tomislava kao povijesne li\u010dnosti i romantiziranog konstrukta o prvom hrvatskom kralju, pri \u010demu je posebna pa\u017enja posve\u0107ena ulozi koju je u formiranju potonjeg imala proslava 1000. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine diljem hrvatskih krajeva u tada\u0161njoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, pa tako i u \u010cakovcu. Izlaganje je zavr\u0161eno mi\u0161lju da obilje\u017eavanje ovogodi\u0161njeg jubileja, \u010dak i ako nismo u potpunosti sigurni u njegovu povijesnu utemeljenost, svoj smisao dobiva u ja\u010danju osje\u0107aja nacionalne pripadnosti i uva\u017eavanja truda i zalaganja za odr\u017eanje i boljitak hrvatskog naroda svih proteklih generacija u njegovoj povijesti.<\/p>\n\n\n\n

            Idu\u0107e izlaganje, naslovljeno \u201eMe\u0111imurje u vrijeme Hrvatskog Kraljevstva i Hrvatsko Kraljevstvo u povijesti Me\u0111imurja\u201c odr\u017eao je povjesni\u010dar i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu Zoran Turk. Nakon kra\u0107eg osvrta na polo\u017eaj Me\u0111imurja u doba hrvatskih narodnih vladara, u kojem zbog nedostatka pisanih povijesnih izvora ovisimo ponajprije o arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima, posebnu pa\u017enju publike privukao je dio predavanja o procesima kroatizacije stanovni\u0161tva koje je naseljavalo Me\u0111imurje tijekom razvijenoga srednjeg vijeka. Kao naro\u010dito zanimljiva pritom se istakla uloga grofova Celjskih, odnosno kulta svetog Jeronima koji se za njihove uprave po\u010dinje javljati u \u0160trigovi. Izlaganje je zavr\u0161eno osvrtom na ulogu Hrvatskog Kraljevstva kao politi\u010dkog pojma u nekada\u0161njoj i suvremenoj me\u0111imurskoj historiografiji, odnosno njegovu ulogu kao kohezivnog elementa koji je hrvatskom narodu u svim hrvatskim krajevima kroz stolje\u0107a, bez obzira na politi\u010dku podijeljenost, davao osje\u0107aj zajedni\u010dke pripadnosti istoj nacionalnoj cjelini.<\/p>\n\n\n\n

            Nakon dvaju predavanja u\u017ee povijesnog karaktera, tre\u0107e izlaganje, 30. rujna, odr\u017eala je povjesni\u010darka umjetnosti i predsjednica Centra za istra\u017eivanje Me\u0111imurja Maja \u017dvorc, posvetiv\u0161i ga galeriji poprsja hrvatsko-ugarskih kraljeva iz lapidarija Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Nakon obrazlo\u017eenja raznovrsnih razloga zbog kojih su privilegirani dru\u0161tveni slojevi u pro\u0161losti uop\u0107e skupljali i naru\u010divali ovakve vrste umjetnina, sredi\u0161nji dio izlaganja bio je posve\u0107en samim \u010dakove\u010dkim poprsjima, odnosno likovnim uzorima za njihovu izradu i poku\u0161aju datacije njihovog nastanka, pri \u010demu je kao najplauzibilnija mogu\u0107nost odre\u0111en po\u010detak 19. stolje\u0107a. Posebno zanimljiv bio je podatak da mnoga od poprsja, pored kraljeva iz dinastija koje su vladale Hrvatsko-Ugarskim Kraljevstvom i Habsbur\u0161kom Monarhijom, predstavljaju i pojedine \u010dlanove obitelji Zrinski, \u010diji su kult Fe\u0161teti\u0107i, kasniji gospodari \u010cakovca, nastojali \u010duvati i promicati. O va\u017enosti ove zbirke, s kojom se u Hrvatskoj mo\u017ee mjeriti rijetko koja, zaklju\u010dila je Maja \u017dvorc, posvjedo\u010dila je i \u010dinjenica da su pojedini eksponati odvezeni iz \u010cakovca kako bi bili dio nacionalne izlo\u017ebe \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c, koja je polovinom listopada otvorena u Klovi\u0107evim dvorima.<\/p>\n\n\n\n

            Kona\u010dno, 14. listopada ciklus predavanja svojim je izlaganjem \u201eKralj Tomislav na slikama Josipa Horvata \u2013 Me\u0111imurca\u201c zatvorio zrakoplovni in\u017eenjer i strastveni kolekcionar Daniel Ciglari\u0107. Najprije se osvrnuv\u0161i na va\u017enost kralja Tomislava kao li\u010dnosti u kolektivnoj hrvatskoj nacionalnoj svijesti i ulogu koju je u tome odigrala umjetnost, Ciglari\u0107 je glavninu izlaganja posvetio Horvatovom portretu kralja Tomislava na prijestolju, slici koja je poslu\u017eila i kao predlo\u017eak za naslovnu stranu pro\u0161logodi\u0161njega Hrvatskog kajkavskog kolendara<\/em>. No, uz ovaj zasigurno najpoznatiji, publici je predo\u010dio dva dodatna Tomislavova prikaza iz opusa \u010dakove\u010dkog umjetnika \u2013 crte\u017e tu\u0161om iz knjige Hrvatska povijest djedova unuku<\/em>, odnosno uljani prikaz Tomislavove krunidbe iz fundusa Hrvatskog povijesnog muzeja. Me\u0111utim, posebna atrakcija izlaganja bila je dosad neobjavljena zbirka skica za navedene slike u Ciglari\u0107evom vlasni\u0161tvu, na kojima su vidljivi i detalji koji naposljetku nisu zavr\u0161ili na originalima, a \u0161to daje vrijedan uvid u razvoj slikareve vizije tijekom planiranja umjetni\u010dkih djela.<\/p>\n\n\n\n

            Ovim izlaganjima, dakle, dotaknuti su povijesna li\u010dnost i kontekst vladavine kralja Tomislava, ali i napravljen odre\u0111eni odmak od njihove romanti\u010darske percepcije. Me\u0111utim, s druge strane, ta je percepcija objektivno sagledana te je dan osvrt i na njen izniman zna\u010daj u razvoju nacionalne svijesti i identiteta, posebice putem umjetni\u010dkih djela dostupnih u javnom prostoru, \u010dime je \u2013 moglo bi se re\u0107i \u2013 dotaknuto i pitanje temeljne svrhe povijesti i umjetnosti kao takve. \u017diva rasprava koja se razvila iza svakog predavanja svjedo\u010di o interesu javnosti za ovakve teme te mo\u017ee poslu\u017eiti kao poticaj da sli\u010dni ciklusi znanstveno-popularnih predavanja postanu \u010de\u0161\u0107im na\u010dinom izla\u017eenja Centra za istra\u017eivanje Me\u0111imurja pred me\u0111imursku javnost.<\/p>\n\n\n\n

Sa\u0161a Vukovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48991,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-48990","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Ciklus_publika-scaled.jpg?fit=2560%2C1920&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48990","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48990"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48990\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48995,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48990\/revisions\/48995"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48991"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48990"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48990"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48990"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}