Ponedjeljak, 20. listopada 2025. u 18:00 sati, Mala dvorana Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Strossmayerov trg 4, Zagreb<\/p>\n\n\n\n
Gastarbajterske migracije, odnosno iseljavanje iz Hrvata u Njema\u010dku, nisu bile spontani proces, ve\u0107 rezultat aktivne regrutacije. Migracije su bile strukturno potaknute, u skladu s razvojem njema\u010dkog kapitalizma \u2013 ne individualne odluke, ve\u0107 organizirani ekonomski projekt.<\/p>\n\n\n\n
Hrvati su, unutar Jugoslavije, iseljavali najintenzivnije i bili najobrazovaniji \u2013 \u0161to je ostavilo dubok trag na gubitak socijalnog kapitala. Odlazak na rad u razvijene zemlje Europe jugoslavenskim se vlastima \u010dinio kao dobitna situacija, dr\u017eava je smanjila pritisak nezaposlenih, devizne doznake iz inozemstva potaknule su doma\u0107u potro\u0161nju, a dr\u017eava se, sli\u010dno kao i danas, rije\u0161ila dijela kriti\u010dara (kriti\u010dari odlaze, doznake dolaze).<\/p>\n\n\n\n
Iseljavanje iz Hrvatske danas nadilazi sve prethodne valove iseljavanja \u2013 i po intenzitetu i po posljedicama. Usporedba gastarbajterskog i suvremenog EU iseljavanja pokazuje duboku promjenu u motivaciji, strukturi i posljedicama migracije. Gastarbajteri su odlazili privremeno, bez obitelji, s namjerom povratka \u2013 danas se iseljavaju cijele obitelji, s trajnim planom ostanka. U samo osam godina EU \u010dlanstva vi\u0161e Hrvata je iselilo u Njema\u010dku nego tijekom cijele jugoslavenske ere. Motivi su se promijenili: nekad je to bila nezaposlenost, danas nezadovoljstvo korupcijom i klijentelizmom \u2013 ukratko nepravda. Percepcija iseljenika je da se hrvatsko dru\u0161tvo moralno slomilo, a na\u0161a istra\u017eivanja ukazuju na jasnu vezu izme\u0111u politi\u010dke etike, slabih institucija i iseljavanja.<\/p>\n\n\n\n
Dok je nekad 80% iseljenika planiralo povratak, danas to \u017eeli tek 15%. Bez obzira na politi\u010dke promjene, iseljavanje ostaje konstanta hrvatske povijesti \u2013 \u0161to je paradoks u odnosu na temeljne ciljeve samostalnosti i proklamiranom cilju samostalne Hrvatske o povratku iseljeni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Zaklju\u010dno, izlaganje zavr\u0161ava vizualnim prikazima iz gastarbajterske ere, kroz fotografije i arhivske dokumente iz autorove izlo\u017ebe \u201eGastarbajteri\u201c, odr\u017eane u Hrvatskoj matici iseljenika 2019. godine. Ove slike ne samo da evociraju osobne i kolektivne memorije, ve\u0107 i sna\u017eno podsje\u0107aju da migracije nisu samo statistika \u2013 ve\u0107 duboko ljudsko iskustvo koje oblikuje dru\u0161tvo, identitet i budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n
Tado Juri\u0107<\/strong> je izvanredni profesor na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu i Odjelu za demografiju Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu. Gostuju\u0107i je profesor na Sveu\u010dili\u0161tu u Grazu. Doktorirao je na Friedrich-Alexander-Universit\u00e4t N\u00fcrnberg-Erlangen pod mentorstvom UN-ovog povjerenika za ljudska prava prof. dr. Heinera Bielefeldta te prof. dr. Marie-Janine Calic, Ludwig-MaximiliansUniversit\u00e4t M\u00fcnchen. Stipendist je i suradnik njema\u010dke zaklade Konrad-Adenauer-Stiftung. Glavna podru\u010dja njegova istra\u017eivanja su digitalna demografija, migracijska kretanja iz Hrvatske i jugoisto\u010dne Europe te predvi\u0111anje migracijskih i integracijskih trendova pristupima Big Data. Savjetnik je za migracije u Ministarstvu demografije i useljeni\u0161tva RH. \u010clan je IANUBiH. Izdao je 8 znanstvenih monografija, posljednja \u201eSuvremene migracije i opstanak nacije\u201c (2025.) i preko 70 znanstvenih radova.<\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n