{"id":4891,"date":"2017-06-15T09:00:41","date_gmt":"2017-06-15T09:00:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4891"},"modified":"2017-06-15T09:02:56","modified_gmt":"2017-06-15T09:02:56","slug":"predstavljena-knjiga-lojze-buturca-sisak-1945","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4891","title":{"rendered":"Predstavljena knjiga Lojze Buturca \u201eSisak 1945.”"},"content":{"rendered":"

U srijedu, 14. lipnja 2017. u Sisku odr\u017eano je predstavljanje knjige Lojze Buturca \u201eSisak 1945.” na kojem su govorili Agneza Szabo, Mile Marin\u010di\u0107 i autor.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Sisak, (IKA) – Predstavljanje knjige Lojze Buturca \u201eSisak 1945.” odr\u017eano je u srijedu 14. lipnja u u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisa\u010dkom Velikom Kaptolu. Knjigu su predstavili dr. sc. Agneza Szabo, dr. sc. Mile Marin\u010di\u0107 i autor, a predstavljanju je nazo\u010dio i sisa\u010dki biskup Vlado Ko\u0161i\u0107.<\/p>\n

 
\nOvo Butor\u010devo posljednje djelo izlazi kao \u010detvrta knjiga u Biblioteci Hrvatski martirologij Sisa\u010dke biskupije, a u njoj autor kao mladi\u0107 koji je 1945. godine imao 21. godinu, donosi zbivanja tih godina u Sisku i okolici s posebnim osvrtom na partizanske zlo\u010dine.<\/p>\n

 
\nPovjerenik za Hrvatski martirologij Sisa\u010dke biskupije dr. sc. Mile Marin\u010di\u0107 istaknuo je kako je ova knjiga izrazito jasno postavljena i pisana, \u0161to \u010ditatelju uvelike olak\u0161ava mogu\u0107nost razumijevanja vremena kojim se ona bavi. \u201eKnjiga niti u jednom djelu, niti jednim slovom ne poziva na osudu, osvetu i mr\u017enju. Ona je svjedo\u010denje istine koja ne nestaje i koja je neprolazna, istine koja osloba\u0111a i omogu\u0107uje mir i smiraj nasuprot la\u017ei i zlo\u010dinu koji je \u017eelio ostati sakriven. Ta istina u ovoj knjizi, kod na\u0161eg Lojze, \u010dak je ozna\u010dena terminom ljubavi, premda je \u017ertva u pitanju. Jasna je ovdje aluzija na Kristovu \u017ertvu i Kristov kri\u017e, a koji je u biti ljubav. Nikako osuda, nego samo ljubav mo\u017ee donijeti istinu i produbljivati istinu. Naravno ne osu\u0111ivati ne zna\u010di ne podcrtati tko je za ne\u0161to kriv i tko je ne\u0161to u\u010dinio, ali nema potrebe baviti se time treba li nekog suditi ili ne”, rekao je Marin\u010di\u0107 te dodao kako je ova knjiga i svojevrsna autobiografija autora.<\/p>\n

 
\nRecenzentica dr. sc. Szabo rekla je da ova knjiga svjedo\u010di te\u0161ke progone i nemilosrdna pogubljena gra\u0111ana Siska i okolice od svibnja 1945. na dalje. \u201eKnjiga je satkana na temelju relevantne literature i povijesne gra\u0111e \u0161to svjedo\u010de brojne i dobro ure\u0111ene bilje\u0161ke u tekstu knjige. Osim toga knjiga je satkana i na temelju osobnih sje\u0107anja i iskustva autora, ali i potkrijepljena brojnim fotografijama koje daju knjizi dodatnu izvornu vrijednost. Rije\u010d je o povijesnom hodu Hrvatskog naroda u \u010dijem je \u017eari\u0161tu i povijesni hod grada Siska i njegove okolice 1945. godine. Tu je rije\u010d i o burnim i te\u0161kim godinama mu\u010denja i stradavanja nedu\u017enih ljudi, na\u0161ih djedova i baka, sve\u0107enika, redovnika i redovnica, mlade\u017ei i djece na najrazli\u010ditije okrutne na\u010dine, prije svega bez ikakvoga su\u0111enja\u2026 Ipak, ono \u0161to smatram najva\u017enijim i osobito bitnim je \u010dinjenica da u knjizi Lojze Buturca nema niti traga mr\u017enje ili osvete prema onima koji su nam to \u010dinili. On donosi opise stvarnih povijesnih stanja, ali ti njegovi opisi su blagi i smireni. On na jednostavan i smiren na\u010din pokazuje \u010dinjenice onakvima kakve su bile i kako se ne bi zaboravile”, rekla je recenzentica nakon \u010dega je o svojoj 1945. progovorio i autor.<\/p>\n

 
\nOkupljenima se obratio i sisa\u010dki biskup Vlado Ko\u0161i\u0107 upozoriv\u0161i kako je potrebno da Hrvati poni\u0161te la\u017eno ispri\u010danu povijest te ispri\u010daju onu istinitu, te kako knjiga Lojze Buturca doprinosi upravo tome. \u201eNalazimo se u dvorani svetog pape Ivana Pavla II. koji je rekao da su u 20. stolje\u0107u postojala tri velika zla: fa\u0161izam, nacizam i komunizam. I rezolucija Vije\u0107a Europe iz 2006. godine osudila je ova sva tri re\u017eima i proglasila 23. kolovoza za Dan totalitarnih re\u017eima. Ona i govori kako je potrebno da se osude svi ti zlo\u010dini, educiraju mladi o tome, otvaraju muzeji i podi\u017eu spomenici. Doista je potrebno je kod nas zabraniti komunizam. Tko danas pametan veli\u010da Hitlera i Paveli\u0107a i tra\u017ei njihov trg u Zagrebu? Nitko! Tako bi i trebalo zabraniti i izbaciti iz javnog \u017eivota komunizam da se vi\u0161e ne propagira zlo i zlo\u010dini”, poru\u010dio je biskup.<\/p>\n

 
\nNa kraju biskup je predao Lojzi Butorcu povelju kojom je postao po\u010dasnim \u010dlanom Hrvatskoga knji\u017eevnog dru\u0161tva Sv. Jeronimam, a u \u010dijim je izdanjima tijekom godina izdao brojne \u010dlanke.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.ika.hr\/index.php?prikaz=vijest&ID=191117<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4894,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/sisacki-biskup-predstavljanje.jpg?fit=1000%2C488&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":4891,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":4891,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":4891,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":4891,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":4891,"position":4},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":4891,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4891"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4891\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4896,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4891\/revisions\/4896"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4894"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}