{"id":4891,"date":"2017-06-15T09:00:41","date_gmt":"2017-06-15T09:00:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4891"},"modified":"2017-06-15T09:02:56","modified_gmt":"2017-06-15T09:02:56","slug":"predstavljena-knjiga-lojze-buturca-sisak-1945","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4891","title":{"rendered":"Predstavljena knjiga Lojze Buturca \u201eSisak 1945.”"},"content":{"rendered":"

U srijedu, 14. lipnja 2017. u Sisku odr\u017eano je predstavljanje knjige Lojze Buturca \u201eSisak 1945.” na kojem su govorili Agneza Szabo, Mile Marin\u010di\u0107 i autor.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Sisak, (IKA) – Predstavljanje knjige Lojze Buturca \u201eSisak 1945.” odr\u017eano je u srijedu 14. lipnja u u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u sisa\u010dkom Velikom Kaptolu. Knjigu su predstavili dr. sc. Agneza Szabo, dr. sc. Mile Marin\u010di\u0107 i autor, a predstavljanju je nazo\u010dio i sisa\u010dki biskup Vlado Ko\u0161i\u0107.<\/p>\n

 
\nOvo Butor\u010devo posljednje djelo izlazi kao \u010detvrta knjiga u Biblioteci Hrvatski martirologij Sisa\u010dke biskupije, a u njoj autor kao mladi\u0107 koji je 1945. godine imao 21. godinu, donosi zbivanja tih godina u Sisku i okolici s posebnim osvrtom na partizanske zlo\u010dine.<\/p>\n

 
\nPovjerenik za Hrvatski martirologij Sisa\u010dke biskupije dr. sc. Mile Marin\u010di\u0107 istaknuo je kako je ova knjiga izrazito jasno postavljena i pisana, \u0161to \u010ditatelju uvelike olak\u0161ava mogu\u0107nost razumijevanja vremena kojim se ona bavi. \u201eKnjiga niti u jednom djelu, niti jednim slovom ne poziva na osudu, osvetu i mr\u017enju. Ona je svjedo\u010denje istine koja ne nestaje i koja je neprolazna, istine koja osloba\u0111a i omogu\u0107uje mir i smiraj nasuprot la\u017ei i zlo\u010dinu koji je \u017eelio ostati sakriven. Ta istina u ovoj knjizi, kod na\u0161eg Lojze, \u010dak je ozna\u010dena terminom ljubavi, premda je \u017ertva u pitanju. Jasna je ovdje aluzija na Kristovu \u017ertvu i Kristov kri\u017e, a koji je u biti ljubav. Nikako osuda, nego samo ljubav mo\u017ee donijeti istinu i produbljivati istinu. Naravno ne osu\u0111ivati ne zna\u010di ne podcrtati tko je za ne\u0161to kriv i tko je ne\u0161to u\u010dinio, ali nema potrebe baviti se time treba li nekog suditi ili ne”, rekao je Marin\u010di\u0107 te dodao kako je ova knjiga i svojevrsna autobiografija autora.<\/p>\n

 
\nRecenzentica dr. sc. Szabo rekla je da ova knjiga svjedo\u010di te\u0161ke progone i nemilosrdna pogubljena gra\u0111ana Siska i okolice od svibnja 1945. na dalje. \u201eKnjiga je satkana na temelju relevantne literature i povijesne gra\u0111e \u0161to svjedo\u010de brojne i dobro ure\u0111ene bilje\u0161ke u tekstu knjige. Osim toga knjiga je satkana i na temelju osobnih sje\u0107anja i iskustva autora, ali i potkrijepljena brojnim fotografijama koje daju knjizi dodatnu izvornu vrijednost. Rije\u010d je o povijesnom hodu Hrvatskog naroda u \u010dijem je \u017eari\u0161tu i povijesni hod grada Siska i njegove okolice 1945. godine. Tu je rije\u010d i o burnim i te\u0161kim godinama mu\u010denja i stradavanja nedu\u017enih ljudi, na\u0161ih djedova i baka, sve\u0107enika, redovnika i redovnica, mlade\u017ei i djece na najrazli\u010ditije okrutne na\u010dine, prije svega bez ikakvoga su\u0111enja\u2026 Ipak, ono \u0161to smatram najva\u017enijim i osobito bitnim je \u010dinjenica da u knjizi Lojze Buturca nema niti traga mr\u017enje ili osvete prema onima koji su nam to \u010dinili. On donosi opise stvarnih povijesnih stanja, ali ti njegovi opisi su blagi i smireni. On na jednostavan i smiren na\u010din pokazuje \u010dinjenice onakvima kakve su bile i kako se ne bi zaboravile”, rekla je recenzentica nakon \u010dega je o svojoj 1945. progovorio i autor.<\/p>\n

 
\nOkupljenima se obratio i sisa\u010dki biskup Vlado Ko\u0161i\u0107 upozoriv\u0161i kako je potrebno da Hrvati poni\u0161te la\u017eno ispri\u010danu povijest te ispri\u010daju onu istinitu, te kako knjiga Lojze Buturca doprinosi upravo tome. \u201eNalazimo se u dvorani svetog pape Ivana Pavla II. koji je rekao da su u 20. stolje\u0107u postojala tri velika zla: fa\u0161izam, nacizam i komunizam. I rezolucija Vije\u0107a Europe iz 2006. godine osudila je ova sva tri re\u017eima i proglasila 23. kolovoza za Dan totalitarnih re\u017eima. Ona i govori kako je potrebno da se osude svi ti zlo\u010dini, educiraju mladi o tome, otvaraju muzeji i podi\u017eu spomenici. Doista je potrebno je kod nas zabraniti komunizam. Tko danas pametan veli\u010da Hitlera i Paveli\u0107a i tra\u017ei njihov trg u Zagrebu? Nitko! Tako bi i trebalo zabraniti i izbaciti iz javnog \u017eivota komunizam da se vi\u0161e ne propagira zlo i zlo\u010dini”, poru\u010dio je biskup.<\/p>\n

 
\nNa kraju biskup je predao Lojzi Butorcu povelju kojom je postao po\u010dasnim \u010dlanom Hrvatskoga knji\u017eevnog dru\u0161tva Sv. Jeronimam, a u \u010dijim je izdanjima tijekom godina izdao brojne \u010dlanke.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.ika.hr\/index.php?prikaz=vijest&ID=191117<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4894,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4891","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/sisacki-biskup-predstavljanje.jpg?fit=1000%2C488&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53978,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53978","url_meta":{"origin":4891,"position":0},"title":"Predstavljenje knjige \u201ePrvi hrvatski tiskar \u2013 Broz \u017eakan\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 10. lipnja 2026., u Knji\u017enici Augusta Cesarca u Zagrebu, s po\u010detkom u 18 sati, bit \u0107e predstavljena nova knjiga dr. sc. Ivana Mancea \u201ePrvi hrvatski tiskar \u2013 Broz \u017eakan\u201c. Kosinj, kao mjesto prve tiskare na hrvatskom tlu, s ponosom isti\u010de tiskanje Prvotiska, Misala po zakonu rimskoga dvora od\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Prvi-hrvatski-tiskar-Historiografija.webp?fit=1200%2C787&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":4891,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":4891,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":4891,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54028,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54028","url_meta":{"origin":4891,"position":4},"title":"Hrvatski institut za povijest na godi\u0161njoj konferenciji American Association for Italian Studies u Sassariju, Italija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Delegacija Hrvatskog instituta za povijest sudjelovala je u ovogodi\u0161njoj konferenciji American Association for Italian Studies koja se odr\u017eavala na Sveu\u010dili\u0161tu u Sassariju, Italija, od 3. do 5. lipnja. Radi se o rijetkoj po\u010dasti, s obzirom na to da ova udruga u pravilu ne dopu\u0161ta drugim institucijama da budu predstavljene na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/HIP.jpg?fit=500%2C281&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53820,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53820","url_meta":{"origin":4891,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige Antona Bozani\u0107a “Kr\u010dki iseljenici u New Yorku i Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama” u Krku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige doc. dr. sc. Antona Bozani\u0107a \"Kr\u010dki iseljenici u New Yorku i Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama\" bit \u0107e odr\u017eano u utorak, 2. lipnja 2026. godine u 12:00 sati u Velikoj vije\u0107nici Grada Krka. Op\u0161irnije u nastavku. Izvor: https:\/\/otok-krk.org\/krk\/krk-predstavljanje-knjige-krcki-iseljenici-u-new-yorku-i-sjedinjenim-ameri%C4%8Dkim-drzavama","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Promocija-knjige-Bozanic.jpg?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Promocija-knjige-Bozanic.jpg?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Promocija-knjige-Bozanic.jpg?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Promocija-knjige-Bozanic.jpg?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Promocija-knjige-Bozanic.jpg?fit=1200%2C574&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4891","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4891"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4891\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4896,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4891\/revisions\/4896"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4894"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4891"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4891"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4891"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}