{"id":48852,"date":"2025-10-13T20:44:50","date_gmt":"2025-10-13T20:44:50","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48852"},"modified":"2025-10-13T20:51:38","modified_gmt":"2025-10-13T20:51:38","slug":"mario-simunkovic-poziv-na-objavljivanje-dokumentacije-o-ekshumacijama-grobnica-iz-drugog-svjetskog-rata-i-poraca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48852","title":{"rendered":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Poziv na objavljivanje dokumentacije o ekshumacijama grobnica iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-center\"><strong>Poziv na objavljivanje dokumentacije o ekshumacijama grobnica iz Drugog svjetskog rata i pora\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>U medijima se redovito objavljuju povr\u0161ne informacije o ekshumacijama grobova i grobnica \u0161to se odnose na razdoblje Drugog svjetskog rata i pora\u0107a, a u kojima su pokopani, prema informacijama koje su dostupne, pripadnici vojski Sila osovine (njema\u010dke i talijanske jedinice) i njihovih saveznika (usta\u0161e, domobrani, Hrvatske oru\u017eane snage \u2013 HOS) te osobe koje nisu bile vojnici (civili).<\/p>\n\n\n\n<p>Rijetko mo\u017eemo iz medija ili priop\u0107enja Ministarstva branitelja saznati ne\u0161to o onima koji su pokopani u tim masovnim grobnicama, primjerice o pripadnicima kojih vojski i jedinica je rije\u010d ili imena osoba koje nisu bile vojnici. Naj\u010de\u0161\u0107e se navodi da se radi o &#8220;\u017ertvama Drugog svjetskog rata&#8221;, &#8220;hrvatskim \u017ertvama&#8221;, \u201e\u017ertvama komunisti\u010dkog re\u017eima\u201c, \u201enevinim \u017ertvama rata i totalitarnih re\u017eima\u201c i sli\u010dno.<a href=\"#_ftn1\" id=\"_ftnref1\">[1]<\/a> Pozitivni su primjeri kad se DNK analizom utvrde i objave identiteti pokopanih osoba jer svaka osoba bi trebala imati pravo na grob i dostojno obilje\u017eavanje groba, ali takvih primjera je malo.<a href=\"#_ftn2\" id=\"_ftnref2\">[2]<\/a> Utvr\u0111ivanje identiteta DNK analizom trebalo bi biti pravilo, a ne iznimka.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema podacima na stranicama Ministarstva branitelja nigdje se ne spominje da su u masovnim grobnicama prona\u0111eni posmrtni ostaci pripadnika usta\u0161kih jedinica. Pretra\u017eivanjem fraze \u201eusta\u0161\u201c ukupno se mogu na\u0107i \u010detiri rezultata koja se ne odnose na ekshumacije.<a href=\"#_ftn3\" id=\"_ftnref3\">[3]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Sve ove ekshumacije provode se prema Zakonu o istra\u017eivanju, ure\u0111enju i odr\u017eavanju vojnih groblja, groblja \u017ertava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.<a href=\"#_ftn4\" id=\"_ftnref4\">[4]<\/a> &nbsp;U vezi s \u010dlankom 32. Zakona o istra\u017eivanju, ure\u0111enju i odr\u017eavanju vojnih groblja, groblja \u017ertava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja (\u00bbNarodne novine\u00ab, broj 143\/2012), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odr\u017eanoj 11. travnja 2013. godine donijela Odluku o povjerenstvu za istra\u017eivanje, ure\u0111enje i odr\u017eavanje vojnih groblja, groblja \u017ertava Drugog svjetskog rata i groblja poslijeratnog razdoblja. U odluci je propisano da Povjerenstvo \u010dini dvadesetjedan\/na predstavnik\/ca, od toga dva\/dvije predstavnika\/ce Ministarstva branitelja, te po jedan\/na predstavnik\/ca&nbsp; dr\u017eavnih tijela, ustanova, organizacija, instituta, vjerskih institucija i drugih koji se bave pitanjima iz Zakona, od \u010dega je jedan predstavnik Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske.<a href=\"#_ftn5\" id=\"_ftnref5\">[5]<\/a> Na stranicama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista nema informacija o provedenim ekshumacijama.<a href=\"#_ftn6\" id=\"_ftnref6\">[6]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Ako Povjerenstvo ili nitko od \u010dlanova povjerenstva ne objavljuje rezultate ekshumacija, Savez antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista trebao bi se, kao zainteresirana strana, aktivno uklju\u010diti u rad ovog povjerenstva. Predstavnik SABA RH trebao bi izvje\u0161tavati javnost o ekshumacijama kako bi se moglo odgovoriti na pitanja tko je i kada pokopan na mjestima masovnih grobnica i koji materijalni ostaci su prona\u0111eni (oznake, gumbovi, dokumenti, plo\u010dice i sli\u010dno). To bi svakako bio vrijedan povijesni izvor kojim bi se mogli rasvijetliti mnogi doga\u0111aji koji se odnose na ratno i poslijeratno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema informacijama koje su sad plasirane u javnost stje\u010de se dojam da su u tim grobnicama ba\u0161 svi pripadnici vojnih jedinica likvidirani nakon borbe (a ne ubijeni u borbi), da nitko od njih nije su\u0111en i da su svi nevine \u017ertve. Fond Zemaljske komisije za istra\u017eivanje zlo\u010dina okupatora i njihovih pomaga\u010da koji se \u010duva u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu sadr\u017ei velik broj smrtnih presuda, kao i brojni drugi arhivski fondovi, a osobe osu\u0111ene na smrt negdje su morale biti pokopane. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Mogu\u0107e je da kad se prona\u0111u grobnice osoba koje su osu\u0111ene na smrt da se o tome ne obavje\u0161tava. Primjerice, jednog dana \u0107e Ministarstvo branitelja mo\u017eda prona\u0107i grobnicu u kojoj je pokopana Maja Bu\u017edon Slomi\u0107, pripadnica usta\u0161kog pokreta, zapovjednica \u017eenskog odjela koncentracijskog logora Stara Gradi\u0161ka, koja je progla\u0161ena ratnim zlo\u010dincem i osu\u0111ena na smrtnu kaznu, koja je izvr\u0161ena strijeljanjem. Ho\u0107e li tad u priop\u0107enju pisati da se radi o \u017ertvi i antropolo\u0161ki opis: \u201ePrema prvim nalazima, radi se o mla\u0111oj \u017eenskoj osobi, a zabilje\u017eene su prostrijelne ozljede u predjelu glave te vi\u0161e strijelnih ozljeda trupa.\u201c .<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog takvih slu\u010dajeva potrebno je utvr\u0111ivati identitete ubijenih DNK analizom i objavljivati podatke s ekshumacija. Te podatke trebaju ve\u0107 sad koristiti povjesni\u010dari i istra\u017eiva\u010di kao izvor.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema podacima Ministarstva branitelja tijekom proteklih devet godina provedena su istra\u017eivanja na vi\u0161e od 600 lokacija u 20 \u017eupanija, a prekopano je vi\u0161e od 80 konkretnih lokacija u 16 \u017eupanija. Ukupno je ekshumirano preko 2.100 posmrtnih ostataka \u017ertava, od kojih je 1.232 dostojno zbrinuto uz suradnju s jedinicama lokalne samouprave i crkvenim zajednicama.<a href=\"#_ftn7\" id=\"_ftnref7\">[7]<\/a> Izvje\u0161\u0107a o tim ekshumacijama nisu javno dostupna.<\/p>\n\n\n\n<p>Dio ekshumacija odnosi se na posmrtne ostatke pripadnike njema\u010dkih jedinica koje provodi Njema\u010dka komisija za ratne grobove (Volksbund Deutsche Kriegsgr\u00e4berf\u00fcrsorge). Jedna od posljednjih informacija odnosi se na ekshumaciju posmrtnih ostataka 105 njema\u010dkih vojnika, pripadnika 1. koza\u010dke konjani\u010dke divizije za koje se navodi da su krajem 1943. godine bili raspore\u0111eni na podru\u010dju NDH. Prva koza\u010dka divizija, \u010diji zapovjednik je bio general Helmuth von Pannwitz, u toku rata postala je dio Waffen-SS-a. Waffen SS (Waffen Schutzstaffel) bio je borbeni ogranak SS-a, ogranka NSDAP-a (Nacionalsocijalisti\u010dke njema\u010dke radni\u010dke stranke) koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata po\u010dinio brojne zlo\u010dine. Pripadnici Prve koza\u010dke divizije bit \u0107e, kako je najavljeno u medijima, pokopani na Mirogoju. Ovo je jedan od rijetkih primjera da je objavljeno o pripadnicima koje jedinice se radi. Vjerojatno je razlog tome \u0161to ekshumacije provodi Njema\u010dka komisija za ratne grobove i \u0161to se u njema\u010dkoj kulturi sje\u0107anja te ekshumacije ideolo\u0161ki ne instrumentaliziraju.<\/p>\n\n\n\n<p>U medijima<a href=\"#_ftn8\" id=\"_ftnref8\">[8]<\/a> i slu\u017ebenim priop\u0107enjima<a href=\"#_ftn9\" id=\"_ftnref9\">[9]<\/a> navodi se da su pripadnici te jedinice bili poznati po okrutnosti: \u201e<em>Prva koza\u010dka konjani\u010dka divizija bila je poznata po svojoj okrutnosti, \u010dak i prema civilnom stanovni\u0161tvu. To je oti\u0161lo toliko daleko da su usta\u0161e protestirali Hitleru zbog pona\u0161anja Kozaka.<\/em>\u201c. Ta okrutnost je zapravo eufemizam za brojne i te\u0161ke zlo\u010dine. Premda svatko treba imati pravo na grob (\u010dak i silovatelji i ubojice) i svatko je nevin dok mu se ne doka\u017ee krivnja (pa tako i Kozaci), ipak je bitno spomenuti zlo\u010dine, posebno u kontekstu hrvatske javnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Vrijedi stoga podsjetiti samo na mali dio zlo\u010dina koje su Kozaci, ili \u010cerkezi, kako su nazivani u Hrvatskoj, po\u010dinili u Hrvatskoj i kojima su se zgra\u017eavali svi, \u010dak i Edmund Glaise von Horstenau, njema\u010dki opunomo\u0107eni general u Hrvatskoj.<a href=\"#_ftn10\" id=\"_ftnref10\">[10]<\/a> On je u svojim zapisima napisao o Kozacima, me\u0111u ostalim, sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>&#8220;Duboko se sramim i beskrajno patim zbog toga \u0161to je Njema\u010dka tako nisko pala te \u0161alje takve horde kao svoje pomaga\u010de za vo\u0111enje rata.&#8221; (Glaise-Horstenau, str. 287)<\/li>\n\n\n\n<li>&#8220;Prije nekoliko dana javio sam zapovjedni\u0161tvu grupe armija u Beogradu da su Kozaci u skladu sa svojim navikama u selu Bo\u0161njacima kod \u0110akova (prema priop\u0107enju hrvatske vlade) zatvorili preko no\u0107i i silovali 120 \u017eena.&#8221; (Glaise-Horstenau, str. 297)<\/li>\n\n\n\n<li>&#8220;Pannwitz si ne mo\u017ee predo\u010diti kako \u0107e dalje te\u0107i rat na istoku. (\u2026) Kad sam ga upitao imaju li njegovi Kozaci neku ideologiju, rekao je: \u201cKako da ne \u2013 oslobo\u0111enje Rusije!&#8221; (\u2026) Ina\u010de, jako je odu\u0161evljen svojim trupama. U rasnom su pogledu izvrsni \u2013 sami nordijski mu\u0161karci \u2013 i Hrvatima uop\u0107e ne mo\u017ee \u0161koditi ako im indirektno \u017eeljenim i ne\u017eeljenim silovanjem pobolj\u0161aju rasu.&#8221; (Glaise-Horstenau, str. 307)<\/li>\n\n\n\n<li>&#8220;Prije nekoliko dana Kozaci su iznenada, nakon \u0161to su sve \u017eivo silovali, napustili Glinu, koja dosad nikad nije bila u rukama partizana.&#8221; (Glaise-Horstenau, str. 353)<\/li>\n\n\n\n<li>&#8220;&#8230;Razgovor se bolje odvijao uz crnu kavu kad smo do\u0161li na silovanja koja vr\u0161e Kozaci. Lorenz se pokazao kao prista\u0161a teze da se radi o petoj godini rata (!), pa svatko mo\u017ee \u010diniti \u0161to ga volja. Zacijelo kao \u0161alu naveo je da je u ovom ratu i s\u00e2m silovao.&#8221; (Glaise-Horstenau, str. 355)<\/li>\n\n\n\n<li>&#8220;Na\u0161i dragi Kozaci, koji su se premjestili na podru\u010dje ju\u017eno od Zagreba prema Karlovcu, po\u010deli su divljati u jednoj op\u0107ini jugoisto\u010dno od na\u0161ega grada. Nadbiskup mi pi\u0161e da su jednu \u017eenu \u010cerkezi silovali ne manje od 30 puta. Lorkovi\u0107 iz jednog nadbiskupova pisma doznaje da pored toga i ubijaju. Obratio sam se zbog silovanja koza\u010dkoj diviziji. Najprije se javio samo de\u017eurni \u010dasnik. Rekao je, naravno, da ni\u0161ta od svega nije istina i da su Kozaci vatreni mladi mu\u0161karci koji tako\u0111er imaju potrebu za u\u017eitkom (sve je to bilo re\u010deno drskim sjevernja\u010dkim tonom). Kasnije sam uhvatio i general-bojnika Von Pannwitza, koji je isprva bio jako ljut: \u201cTreba nas kona\u010dno ostaviti na miru. Uostalom, jedva da je polovica od svega istinita.&#8221; Pozdravio sam tu iskrenost, jer dosad su Kozaci za svoje \u010dasnike bili najnedu\u017enija janjad. Sada se divizija slu\u017ei \u010dudnovatim ra\u010dunskim operacijama. Trideseterostruko silovanje dogodilo se u selu Odri. Kroz to su selo Kozaci samo promar\u0161irali. Je li uop\u0107e mogu\u0107e da je tom prilikom 30 Kozaka do\u0161lo do svog u\u017eitka, a da to njema\u010dko vodstvo ne primijeti? Grof Eltz, Pannwitzov adutant, nedavno je usput spomenuo da se na otvorenom polju svakodnevno mo\u017ee vidjeti Kozake u vi\u0161e ili manje svojevoljno pru\u017eenim ljubavnim zagrljajima. Naravno, rekao sam Pannwitzu da \u0107u biti sasvim zadovoljan ako prizna i petnaesterostruko silovanje. Stanje je ipak takvo da njema\u010dki \u010dasnici ne mogu iza\u0107i na kraj sa svojim ljudima u slu\u010daju ubojstava, otima\u010dina i plja\u010dki. (Glaise-Horstenau, str. 366)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Objavljivanje dokumentacije s ekshumacija va\u017eno je jer takvi izvje\u0161taji predstavljaju vrijedan povijesni izvor koji omogu\u0107uje razumijevanje ratnih i poratnih doga\u0111aja na temelju provjerljivih \u010dinjenica, a ne ideolo\u0161kih interpretacija. Javna dostupnost podataka o mjestima, okolnostima i identitetima pokopanih pridonosi znanstvenoj objektivnosti, transparentnosti dr\u017eavnih institucija i odgovornom odnosu prema pro\u0161losti. Time se onemogu\u0107ava manipulacija podacima i sprje\u010dava stvaranje mitova o \u201enevinim \u017ertvama\u201c bez stvarne provjere tko su te osobe bile i u kojim su okolnostima stradale. Objavljeni rezultati ekshumacija omogu\u0107ili bi povjesni\u010darima, forenzi\u010darima i drugim istra\u017eiva\u010dima da pove\u017eu materijalne nalaze s arhivskim dokumentima, sudskim presudama i svjedo\u010danstvima, \u010dime se rekonstruira \u0161ira slika povijesnih zbivanja. Uz to, transparentnost jam\u010di po\u0161tovanje prema \u017ertvama, jer svaka osoba ima pravo na identitet i dostojno obilje\u017eeno po\u010divali\u0161te. Objavljivanje podataka tako\u0111er pridonosi javnom povjerenju u institucije koje provode ekshumacije i smanjuje prostor za politi\u010dke instrumentalizacije. Posebno je va\u017eno da se objavljuju i identiteti pripadnika svih vojski, uklju\u010duju\u0107i i one koji su bili po\u010dinitelji zlo\u010dina, jer povijest mora obuhvatiti cjelinu doga\u0111aja, a ne samo selektivne narative. Kona\u010dno, sustavno objavljivanje izvje\u0161taja o ekshumacijama otvara prostor za interdisciplinarni dijalog izme\u0111u povjesni\u010dara, pravnika, forenzi\u010dara i javnosti te predstavlja temelj za zrelu, odgovornu i znanstveno utemeljenu kulturu sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Mario \u0160imunkovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\" id=\"_ftn1\">[1]<\/a> <a href=\"https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/u-krasicu-pronadjena-grobnica-sa-zrtvama-iz-drugog-svjetskog-rata-i-poslijeratnog-razdoblja\/5063\">https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/u-krasicu-pronadjena-grobnica-sa-zrtvama-iz-drugog-svjetskog-rata-i-poslijeratnog-razdoblja\/5063<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/odrzan-posljednji-ispracaj-i-ukop-814-zrtava-iz-masovne-grobnice-jame-jazovke\/5025\">https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/odrzan-posljednji-ispracaj-i-ukop-814-zrtava-iz-masovne-grobnice-jame-jazovke\/5025<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/ministar-medved-posjetio-lokacije-u-blizini-novog-marofa-na-kojima-su-pronadjeni-posmrtni-ostaci-zrtava-iz-drugog-svjetskog-rata-i-poslijeratnog-razdoblja\/5039\">https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/ministar-medved-posjetio-lokacije-u-blizini-novog-marofa-na-kojima-su-pronadjeni-posmrtni-ostaci-zrtava-iz-drugog-svjetskog-rata-i-poslijeratnog-razdoblja\/5039<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/u-gospicu-pokopane-253-zrtve-drugog-svjetskog-rata-i-poslijeratnog-razdoblja\/4634\">https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/u-gospicu-pokopane-253-zrtve-drugog-svjetskog-rata-i-poslijeratnog-razdoblja\/4634<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/posljednji-ispracaj-talijanskih-vojnika-i-civila-ekshumiranih-u-kastvu\/2129\">https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/posljednji-ispracaj-talijanskih-vojnika-i-civila-ekshumiranih-u-kastvu\/2129<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/odrzan-posljednji-ispracaj-zrtava-poslijeratnog-razdoblja-drugog-svjetskog-rata-u-otoccu\/3736\">https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/odrzan-posljednji-ispracaj-zrtava-poslijeratnog-razdoblja-drugog-svjetskog-rata-u-otoccu\/3736<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/zavrsena-terenska-istrazivanja-na-podrucju-maceljske-gore\/3707\">https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/zavrsena-terenska-istrazivanja-na-podrucju-maceljske-gore\/3707<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/ekshumirani-posmrtni-ostaci-57-osoba-na-podrucju-garesnice\/3629\">https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/ekshumirani-posmrtni-ostaci-57-osoba-na-podrucju-garesnice\/3629<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\" id=\"_ftn2\">[2]<\/a> <a href=\"https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/predstavljeni-rezultati-dnk-analize-obiteljima-zrtava-usmrcenih-1946\/3589\">https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/predstavljeni-rezultati-dnk-analize-obiteljima-zrtava-usmrcenih-1946\/3589<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref3\" id=\"_ftn3\">[3]<\/a> <a href=\"https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/posljednji-ispracaj-294-zrtve-drugog-svjetskog-rata\/2405\">https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/posljednji-ispracaj-294-zrtve-drugog-svjetskog-rata\/2405<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/reagiranje-2338\/2338\">https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/reagiranje-2338\/2338<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/obiljezen-europski-dan-sjecanja-na-zrtve-svih-totalitarnih-i-autoritarnih-rezima\/1187\">https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/obiljezen-europski-dan-sjecanja-na-zrtve-svih-totalitarnih-i-autoritarnih-rezima\/1187<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/clanak-iz-novog-lista-od-19--srpnja-2012--godine-drzava-ce-brinuti-o-grobovima-ustasa-partizana-i-svih-zrtava-komunizma\/584\">https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/clanak-iz-novog-lista-od-19&#8211;srpnja-2012&#8211;godine-drzava-ce-brinuti-o-grobovima-ustasa-partizana-i-svih-zrtava-komunizma\/584<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref4\" id=\"_ftn4\">[4]<\/a> <a href=\"https:\/\/www.zakon.hr\/z\/553\/zakon-o-istrazivanju%2C-uredenju-i-odrzavanju-vojnih-groblja%2C-groblja-zrtava-drugog-svjetskog-rata-i-poslijeratnog-razdoblja\">https:\/\/www.zakon.hr\/z\/553\/zakon-o-istrazivanju%2C-uredenju-i-odrzavanju-vojnih-groblja%2C-groblja-zrtava-drugog-svjetskog-rata-i-poslijeratnog-razdoblja<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref5\" id=\"_ftn5\">[5]<\/a> <a href=\"https:\/\/narodne-novine.nn.hr\/clanci\/sluzbeni\/2013_04_46_884.html\">https:\/\/narodne-novine.nn.hr\/clanci\/sluzbeni\/2013_04_46_884.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref6\" id=\"_ftn6\">[6]<\/a> <a href=\"https:\/\/sabh.hr\/\">https:\/\/sabh.hr\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref7\" id=\"_ftn7\">[7]<\/a> <a href=\"https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/otkrivene-dvije-masovne-grobnice-u-svetoj-nedelji-ekshumirani-posmrtni-ostaci-49-zrtava-poslijeratnih-likvidacija\/4993\">https:\/\/branitelji.gov.hr\/vijesti\/otkrivene-dvije-masovne-grobnice-u-svetoj-nedelji-ekshumirani-posmrtni-ostaci-49-zrtava-poslijeratnih-likvidacija\/4993<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref8\" id=\"_ftn8\">[8]<\/a> <a href=\"https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/njemacka-komisija-za-ratne-grobove-ekshumirala-u-kutini-105-njemackih-vojnika-1893545\">https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/njemacka-komisija-za-ratne-grobove-ekshumirala-u-kutini-105-njemackih-vojnika-1893545<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref9\" id=\"_ftn9\">[9]<\/a> <a href=\"https:\/\/www.volksbund.de\/nachrichten\/1-kosaken-kavallerie-division-105-tote-in-kroatien-geborgen\">https:\/\/www.volksbund.de\/nachrichten\/1-kosaken-kavallerie-division-105-tote-in-kroatien-geborgen<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref10\" id=\"_ftn10\">[10]<\/a> Glaise-Horstenau, E. (2013). <em>Zapisi iz NDH<\/em>. Zagreb: Disput.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><em>Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u osvrtima, raspravama i polemikama. Svoje kriti\u010dke osvrte, reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48853,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-48852","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Volksbund.jpeg?fit=1279%2C853&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48852","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48852"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48852\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48856,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48852\/revisions\/48856"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48853"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48852"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48852"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48852"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}