{"id":48832,"date":"2025-10-10T22:39:58","date_gmt":"2025-10-10T22:39:58","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48832"},"modified":"2025-10-10T22:39:58","modified_gmt":"2025-10-10T22:39:58","slug":"arian-leka-skrivena-strana-albanskog-socijalistickog-vrta-i-drugi-eseji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48832","title":{"rendered":"Arian Leka, \u201eSkrivena strana albanskog socijalisti\u010dkog vrta i drugi eseji\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U drugoj polovini 20. stolje\u0107a Albanija je bila jedna od najzatvorenijih i najkontroliranijih dr\u017eava u Europi. Danas, kad skoro trostruko vi\u0161e Albanaca \u017eivi izvan domovine nego u njoj, knjiga eseja&nbsp;<em>Skrivena strana albanskog socijalisti\u010dkog vrta<\/em>&nbsp;nudi pogled u ono \u0161to je bilo nevidljivo i nepoznato, otkrivaju\u0107i dru\u0161tvenu te emotivnu povijest intelektualca i umjetnika koji je odrastao u Albaniji tijekom vladavine Envera Hoxhe, a tamo \u017eivi i danas.<\/p>\n\n\n\n<p>Arian Leka iznimno je zanimljiv pisac suvremene albanske knji\u017eevnosti, pjesnik i esejist. Njegova stvarala\u010dka zrelost te slojevit, lucidan stil prisutni su u tekstovima prevedenim na petnaest jezika. Analiziraju\u0107i vlastiti jezik i kulturu u sudaru s onime \u0161to se u \u201cvrt\u201d uspijevalo probiti, u zbirci eseja&nbsp;<em>Skrivena strana albanskog socijalisti\u010dkog vrta<\/em>&nbsp;Arian Leka pronicljivo i analiti\u010dki govori o albanskoj slici Zapada i svih nas \u201cDrugih\u201d, istovremeno tjeraju\u0107i \u010ditatelja da propitkuje i bri\u0161e vlastite predod\u017ebe o Albaniji i Albancima.<\/p>\n\n\n\n<p>Zapo\u010dev\u0161i tezom da je Albanija jedna od rijetkih zemalja Europe kojoj je \u201ctako o\u010digledno osporavana ili poricana povezanost s morem\u201d, Leka zaigranim jezikom predstavlja mnoge silnice koje su oblikovale \u017eivot i svijest onda\u0161njih Albanaca te britko dekonstruira na\u0161u zajedni\u010dku stvarnost. Kako je&nbsp;<em>Mare nostrum<\/em>&nbsp;postalo&nbsp;<em>mare monstrum<\/em>&nbsp;i za\u0161to nacionalne meteorolo\u0161ke karte bri\u0161u cijele dr\u017eave i gradove kao da je vrijeme politi\u010dka kategorija?&nbsp;<em>Skrivena strana albanskog socijalisti\u010dkog vrta<\/em>&nbsp;i drugi eseji Ariana Leke na impresivan na\u010din ukazuju da nas ne treba toliko brinuti ono skriveno, ve\u0107 to \u0161to mi ne znamo dobro gledati.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Recenzija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cI ne treba se \u010ditatelj kojeg zanima kako se odvijala tranzicija u \u2018najljep\u0161oj tamnici na svijetu\u2019 hvatati enciklopedija i dru\u0161tveno-povijesnih analiza o padu totalitarizma i sazrijevanju novog doba jedne mediteranske zemlje. Sve \u0107e na\u0107i u ovoj zbirci. Bit \u0107e mu jasnija ljudska potreba da bude slobodan i sv\u00f4j pred izazovima koji su, nakon sloma jedne ideologije, zatekli Albaniju i njene ljude. Ispri\u010dan toplo i koncizno, intelektom zrelog pisca, tekst ove knjige bit \u0107e vam dovoljan da zavolite \u0161to niste poznavali i zaboravite \u0161to ste pogre\u0161no znali.\u201d \u2013 <strong>Da\u0161a Drndi\u0107<\/strong>, uz izbor eseja Ariana Leke u izdanju Plime, Crna Gora, 2016.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Arian Leka<\/strong> autor je nekoliko knjiga fikcije, uz eseje, poeziju, brojne znanstvene \u010dlanke i monografije posve\u0107ene skrivenoj avangardnoj knji\u017eevnosti modernizma i socrealizma u Albaniji. Za svoj knji\u017eevni rad dobio je \u010detiri nacionalna priznanja Albanskog ministarstva kulture za najbolju knjigu godine (zbirka poezije&nbsp;<em>Strabizam<\/em>, 2004.; zbirka kratkih pri\u010da&nbsp;<em>Mu\u0161ka le\u0111a<\/em>, 2006.; zbirka poezije&nbsp;<em>Ispravljanje pogre\u0161aka<\/em>, 2010.; roman&nbsp;<em>Lijeva ruka<\/em>, 2016.). Arian Leka doktorirao je albanolo\u0161ke studije tezom \u201cSocial Realism \u2013 Adventus and Adventurus between Realism and Irealism\u201d. Njegova kratka pri\u010da \u201cBrothers of the Blade\u201d u\u0161la je u zbirku najbolje europske fikcije 2011. koju je uredio Aleksandar Hemon (Dalkey Archive Press). Lekina kratka pri\u010da \u201cKo\u0161ulja\u201d dio je antologije&nbsp;<em>Das Hemd&nbsp;<\/em>(Leykam, Austria, 2014.). Njegova kratka pri\u010da \u201cPaper Cell\u201d uklju\u010dena je u antologiju&nbsp;<em>Gl\u00fcckliche Wirkungen<\/em>&nbsp;(Ullstein Buchverlage, Berlin, 2017.), a pri\u010da \u201cParanoja\u201d u\u0161la je 2018. u izbor za europsku antologiju&nbsp;<em>Freiraum<\/em>&nbsp;(Goethe-Institut Edition). Mnoga njegova knji\u017eevna djela prevedena su na brojne jezike i objavljena u nekolicini knji\u017eevnih \u010dasopisa, uklju\u010duju\u0107i&nbsp;<em>Lettre International<\/em>,<em>&nbsp;Gerbergasse18<\/em>&nbsp;(Njema\u010dka),&nbsp;<em>Buchkultur and Lichtungen<\/em>&nbsp;(Austrija);&nbsp;<em>Poem and Orient Express<\/em>&nbsp;(Velika Britanija);&nbsp;<em>Otro Lunes<\/em>&nbsp;(\u0160panjolska);&nbsp;<em>Asia Literary Review<\/em>&nbsp;(Hong Kong, Kina);&nbsp;<em>Singularidades&nbsp;<\/em>(Portugal);&nbsp;<em>Europski glasnik<\/em>,&nbsp;<em>Nova Istra<\/em>,&nbsp;<em>Essay Today<\/em>&nbsp;(Hrvatska);&nbsp;<em>Herito and Dziennikarze W\u0119drowni Wiosna<\/em>&nbsp;(Poljska);&nbsp;<em>Polje<\/em>&nbsp;(Srbija) i&nbsp;<em>Ars<\/em>&nbsp;(Crna Gora). Arian Leka radi kao istra\u017eiva\u010d na Albanskoj akademiji albanolo\u0161kih studija i kao predava\u010d na Umjetni\u010dkoj akademiji u Tirani.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Prijevod<\/strong>:&nbsp;<a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/prevoditelji\/zeljka-somun\/\">\u017deljka Somun<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Jezik izvornika<\/strong>:&nbsp;engleski<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Naslov izvornika<\/strong>:&nbsp;Secret Side of Albanian Socialist Garden<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Broj stranica<\/strong>:&nbsp;264<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izdava\u010d<\/strong>: Fraktura<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Datum izdanja<\/strong>:&nbsp;kolovoz 2025.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/skrivena-strana-albanskog-socijalistickog-vrta\/#vise-o-knjizi\">https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/skrivena-strana-albanskog-socijalistickog-vrta\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48833,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-48832","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Albanija.jpg?fit=804%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48832"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48832\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48835,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48832\/revisions\/48835"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48833"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}