{"id":48832,"date":"2025-10-10T22:39:58","date_gmt":"2025-10-10T22:39:58","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48832"},"modified":"2025-10-10T22:39:58","modified_gmt":"2025-10-10T22:39:58","slug":"arian-leka-skrivena-strana-albanskog-socijalistickog-vrta-i-drugi-eseji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48832","title":{"rendered":"Arian Leka, \u201eSkrivena strana albanskog socijalisti\u010dkog vrta i drugi eseji\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U drugoj polovini 20. stolje\u0107a Albanija je bila jedna od najzatvorenijih i najkontroliranijih dr\u017eava u Europi. Danas, kad skoro trostruko vi\u0161e Albanaca \u017eivi izvan domovine nego u njoj, knjiga eseja&nbsp;<em>Skrivena strana albanskog socijalisti\u010dkog vrta<\/em>&nbsp;nudi pogled u ono \u0161to je bilo nevidljivo i nepoznato, otkrivaju\u0107i dru\u0161tvenu te emotivnu povijest intelektualca i umjetnika koji je odrastao u Albaniji tijekom vladavine Envera Hoxhe, a tamo \u017eivi i danas.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Arian Leka iznimno je zanimljiv pisac suvremene albanske knji\u017eevnosti, pjesnik i esejist. Njegova stvarala\u010dka zrelost te slojevit, lucidan stil prisutni su u tekstovima prevedenim na petnaest jezika. Analiziraju\u0107i vlastiti jezik i kulturu u sudaru s onime \u0161to se u \u201cvrt\u201d uspijevalo probiti, u zbirci eseja&nbsp;<em>Skrivena strana albanskog socijalisti\u010dkog vrta<\/em>&nbsp;Arian Leka pronicljivo i analiti\u010dki govori o albanskoj slici Zapada i svih nas \u201cDrugih\u201d, istovremeno tjeraju\u0107i \u010ditatelja da propitkuje i bri\u0161e vlastite predod\u017ebe o Albaniji i Albancima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Zapo\u010dev\u0161i tezom da je Albanija jedna od rijetkih zemalja Europe kojoj je \u201ctako o\u010digledno osporavana ili poricana povezanost s morem\u201d, Leka zaigranim jezikom predstavlja mnoge silnice koje su oblikovale \u017eivot i svijest onda\u0161njih Albanaca te britko dekonstruira na\u0161u zajedni\u010dku stvarnost. Kako je&nbsp;<em>Mare nostrum<\/em>&nbsp;postalo&nbsp;<em>mare monstrum<\/em>&nbsp;i za\u0161to nacionalne meteorolo\u0161ke karte bri\u0161u cijele dr\u017eave i gradove kao da je vrijeme politi\u010dka kategorija?&nbsp;<em>Skrivena strana albanskog socijalisti\u010dkog vrta<\/em>&nbsp;i drugi eseji Ariana Leke na impresivan na\u010din ukazuju da nas ne treba toliko brinuti ono skriveno, ve\u0107 to \u0161to mi ne znamo dobro gledati.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Recenzija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cI ne treba se \u010ditatelj kojeg zanima kako se odvijala tranzicija u \u2018najljep\u0161oj tamnici na svijetu\u2019 hvatati enciklopedija i dru\u0161tveno-povijesnih analiza o padu totalitarizma i sazrijevanju novog doba jedne mediteranske zemlje. Sve \u0107e na\u0107i u ovoj zbirci. Bit \u0107e mu jasnija ljudska potreba da bude slobodan i sv\u00f4j pred izazovima koji su, nakon sloma jedne ideologije, zatekli Albaniju i njene ljude. Ispri\u010dan toplo i koncizno, intelektom zrelog pisca, tekst ove knjige bit \u0107e vam dovoljan da zavolite \u0161to niste poznavali i zaboravite \u0161to ste pogre\u0161no znali.\u201d \u2013 <strong>Da\u0161a Drndi\u0107<\/strong>, uz izbor eseja Ariana Leke u izdanju Plime, Crna Gora, 2016.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Arian Leka<\/strong> autor je nekoliko knjiga fikcije, uz eseje, poeziju, brojne znanstvene \u010dlanke i monografije posve\u0107ene skrivenoj avangardnoj knji\u017eevnosti modernizma i socrealizma u Albaniji. Za svoj knji\u017eevni rad dobio je \u010detiri nacionalna priznanja Albanskog ministarstva kulture za najbolju knjigu godine (zbirka poezije&nbsp;<em>Strabizam<\/em>, 2004.; zbirka kratkih pri\u010da&nbsp;<em>Mu\u0161ka le\u0111a<\/em>, 2006.; zbirka poezije&nbsp;<em>Ispravljanje pogre\u0161aka<\/em>, 2010.; roman&nbsp;<em>Lijeva ruka<\/em>, 2016.). Arian Leka doktorirao je albanolo\u0161ke studije tezom \u201cSocial Realism \u2013 Adventus and Adventurus between Realism and Irealism\u201d. Njegova kratka pri\u010da \u201cBrothers of the Blade\u201d u\u0161la je u zbirku najbolje europske fikcije 2011. koju je uredio Aleksandar Hemon (Dalkey Archive Press). Lekina kratka pri\u010da \u201cKo\u0161ulja\u201d dio je antologije&nbsp;<em>Das Hemd&nbsp;<\/em>(Leykam, Austria, 2014.). Njegova kratka pri\u010da \u201cPaper Cell\u201d uklju\u010dena je u antologiju&nbsp;<em>Gl\u00fcckliche Wirkungen<\/em>&nbsp;(Ullstein Buchverlage, Berlin, 2017.), a pri\u010da \u201cParanoja\u201d u\u0161la je 2018. u izbor za europsku antologiju&nbsp;<em>Freiraum<\/em>&nbsp;(Goethe-Institut Edition). Mnoga njegova knji\u017eevna djela prevedena su na brojne jezike i objavljena u nekolicini knji\u017eevnih \u010dasopisa, uklju\u010duju\u0107i&nbsp;<em>Lettre International<\/em>,<em>&nbsp;Gerbergasse18<\/em>&nbsp;(Njema\u010dka),&nbsp;<em>Buchkultur and Lichtungen<\/em>&nbsp;(Austrija);&nbsp;<em>Poem and Orient Express<\/em>&nbsp;(Velika Britanija);&nbsp;<em>Otro Lunes<\/em>&nbsp;(\u0160panjolska);&nbsp;<em>Asia Literary Review<\/em>&nbsp;(Hong Kong, Kina);&nbsp;<em>Singularidades&nbsp;<\/em>(Portugal);&nbsp;<em>Europski glasnik<\/em>,&nbsp;<em>Nova Istra<\/em>,&nbsp;<em>Essay Today<\/em>&nbsp;(Hrvatska);&nbsp;<em>Herito and Dziennikarze W\u0119drowni Wiosna<\/em>&nbsp;(Poljska);&nbsp;<em>Polje<\/em>&nbsp;(Srbija) i&nbsp;<em>Ars<\/em>&nbsp;(Crna Gora). Arian Leka radi kao istra\u017eiva\u010d na Albanskoj akademiji albanolo\u0161kih studija i kao predava\u010d na Umjetni\u010dkoj akademiji u Tirani.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Prijevod<\/strong>:&nbsp;<a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/prevoditelji\/zeljka-somun\/\">\u017deljka Somun<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Jezik izvornika<\/strong>:&nbsp;engleski<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Naslov izvornika<\/strong>:&nbsp;Secret Side of Albanian Socialist Garden<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Broj stranica<\/strong>:&nbsp;264<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Izdava\u010d<\/strong>: Fraktura<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Datum izdanja<\/strong>:&nbsp;kolovoz 2025.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: <\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/skrivena-strana-albanskog-socijalistickog-vrta\/#vise-o-knjizi\">https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/skrivena-strana-albanskog-socijalistickog-vrta\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48833,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-48832","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Albanija.jpg?fit=804%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":48832,"position":0},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53468,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53468","url_meta":{"origin":48832,"position":1},"title":"Nikola Perkovi\u0107, &#8220;GOSPODARSKE PRILIKE KARLOVCA I OKOLICE U VRIJEME UVO\u0110ENJA SOCIJALISTI\u010cKOG SUSTAVA (1945. -1950.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nikola Perkovi\u0107 Gospodarske prilike Karlovca i okolice u vrijeme uvo\u0111enja socijalisti\u010dkog sustava (1945 - 1950.) Nakladnici: Hrvatski institut za povijest i Alfa Zagreb 2025. Izvor: https:\/\/www.hipzg.hr\/product\/gospodarske-prilike-karlovca-i-okolice-u-vrijeme-uvodenja-socijalistickog-sustava-1945-1950\/","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54626,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54626","url_meta":{"origin":48832,"position":2},"title":"Olga Supek, &#8220;A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku objavljena je 2026. godine e-knjiga A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village autorice Olge Supek. Ova e-knjiga njezina je doktorska disertacija koju je obranila 1982. godine na Sveu\u010dili\u0161tu Michigan u Ann Arboru u Sjedinjenim\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54578","url_meta":{"origin":48832,"position":3},"title":"Hrvatski dr\u017eavni arhiv: Predavanje kineske znanstvenice Yarong Chen","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragi pratitelji, pozivamo vas na zanimljivo predavanje koje \u0107e odr\u017eati znanstvenica Yarong Chen. Yarong Chen ro\u0111ena je u svjetskoj prijestolnici proizvodnje porculana - Dehuau u provinciji Fujian - \u0161to je oblikovalo njene interese i obrazovanje: muzeologija i kulturna industrija i management (prvostupnica, Sveu\u010dili\u0161te u Pekingu), povijest umjetnosti (diplomski, Sveu\u010dili\u0161te u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55238,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55238","url_meta":{"origin":48832,"position":4},"title":"Poziv za radove: &#8220;South East Europe as a site of theory, method and political imagination&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Radna skupina za jugoisto\u010dnu Europu (SEE Working Group) pri British International Studies Association (BISA) najavila je petu godi\u0161nju radionicu Worlding from South East Europe, Remaking International Relations. Radionica polazi od pitanja \u0161to se mijenja kada se jugoisto\u010dna Europa ne promatra samo kao regija koju treba tuma\u010diti kroz ustaljene kategorije me\u0111unarodnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/BISA.png?fit=617%2C324&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/BISA.png?fit=617%2C324&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/BISA.png?fit=617%2C324&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":48832,"position":5},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48832"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48832\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48835,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48832\/revisions\/48835"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48833"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}