{"id":48832,"date":"2025-10-10T22:39:58","date_gmt":"2025-10-10T22:39:58","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48832"},"modified":"2025-10-10T22:39:58","modified_gmt":"2025-10-10T22:39:58","slug":"arian-leka-skrivena-strana-albanskog-socijalistickog-vrta-i-drugi-eseji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48832","title":{"rendered":"Arian Leka, \u201eSkrivena strana albanskog socijalisti\u010dkog vrta i drugi eseji\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>U drugoj polovini 20. stolje\u0107a Albanija je bila jedna od najzatvorenijih i najkontroliranijih dr\u017eava u Europi. Danas, kad skoro trostruko vi\u0161e Albanaca \u017eivi izvan domovine nego u njoj, knjiga eseja&nbsp;<em>Skrivena strana albanskog socijalisti\u010dkog vrta<\/em>&nbsp;nudi pogled u ono \u0161to je bilo nevidljivo i nepoznato, otkrivaju\u0107i dru\u0161tvenu te emotivnu povijest intelektualca i umjetnika koji je odrastao u Albaniji tijekom vladavine Envera Hoxhe, a tamo \u017eivi i danas.<\/p>\n\n\n\n<p>Arian Leka iznimno je zanimljiv pisac suvremene albanske knji\u017eevnosti, pjesnik i esejist. Njegova stvarala\u010dka zrelost te slojevit, lucidan stil prisutni su u tekstovima prevedenim na petnaest jezika. Analiziraju\u0107i vlastiti jezik i kulturu u sudaru s onime \u0161to se u \u201cvrt\u201d uspijevalo probiti, u zbirci eseja&nbsp;<em>Skrivena strana albanskog socijalisti\u010dkog vrta<\/em>&nbsp;Arian Leka pronicljivo i analiti\u010dki govori o albanskoj slici Zapada i svih nas \u201cDrugih\u201d, istovremeno tjeraju\u0107i \u010ditatelja da propitkuje i bri\u0161e vlastite predod\u017ebe o Albaniji i Albancima.<\/p>\n\n\n\n<p>Zapo\u010dev\u0161i tezom da je Albanija jedna od rijetkih zemalja Europe kojoj je \u201ctako o\u010digledno osporavana ili poricana povezanost s morem\u201d, Leka zaigranim jezikom predstavlja mnoge silnice koje su oblikovale \u017eivot i svijest onda\u0161njih Albanaca te britko dekonstruira na\u0161u zajedni\u010dku stvarnost. Kako je&nbsp;<em>Mare nostrum<\/em>&nbsp;postalo&nbsp;<em>mare monstrum<\/em>&nbsp;i za\u0161to nacionalne meteorolo\u0161ke karte bri\u0161u cijele dr\u017eave i gradove kao da je vrijeme politi\u010dka kategorija?&nbsp;<em>Skrivena strana albanskog socijalisti\u010dkog vrta<\/em>&nbsp;i drugi eseji Ariana Leke na impresivan na\u010din ukazuju da nas ne treba toliko brinuti ono skriveno, ve\u0107 to \u0161to mi ne znamo dobro gledati.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Recenzija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u201cI ne treba se \u010ditatelj kojeg zanima kako se odvijala tranzicija u \u2018najljep\u0161oj tamnici na svijetu\u2019 hvatati enciklopedija i dru\u0161tveno-povijesnih analiza o padu totalitarizma i sazrijevanju novog doba jedne mediteranske zemlje. Sve \u0107e na\u0107i u ovoj zbirci. Bit \u0107e mu jasnija ljudska potreba da bude slobodan i sv\u00f4j pred izazovima koji su, nakon sloma jedne ideologije, zatekli Albaniju i njene ljude. Ispri\u010dan toplo i koncizno, intelektom zrelog pisca, tekst ove knjige bit \u0107e vam dovoljan da zavolite \u0161to niste poznavali i zaboravite \u0161to ste pogre\u0161no znali.\u201d \u2013 <strong>Da\u0161a Drndi\u0107<\/strong>, uz izbor eseja Ariana Leke u izdanju Plime, Crna Gora, 2016.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Arian Leka<\/strong> autor je nekoliko knjiga fikcije, uz eseje, poeziju, brojne znanstvene \u010dlanke i monografije posve\u0107ene skrivenoj avangardnoj knji\u017eevnosti modernizma i socrealizma u Albaniji. Za svoj knji\u017eevni rad dobio je \u010detiri nacionalna priznanja Albanskog ministarstva kulture za najbolju knjigu godine (zbirka poezije&nbsp;<em>Strabizam<\/em>, 2004.; zbirka kratkih pri\u010da&nbsp;<em>Mu\u0161ka le\u0111a<\/em>, 2006.; zbirka poezije&nbsp;<em>Ispravljanje pogre\u0161aka<\/em>, 2010.; roman&nbsp;<em>Lijeva ruka<\/em>, 2016.). Arian Leka doktorirao je albanolo\u0161ke studije tezom \u201cSocial Realism \u2013 Adventus and Adventurus between Realism and Irealism\u201d. Njegova kratka pri\u010da \u201cBrothers of the Blade\u201d u\u0161la je u zbirku najbolje europske fikcije 2011. koju je uredio Aleksandar Hemon (Dalkey Archive Press). Lekina kratka pri\u010da \u201cKo\u0161ulja\u201d dio je antologije&nbsp;<em>Das Hemd&nbsp;<\/em>(Leykam, Austria, 2014.). Njegova kratka pri\u010da \u201cPaper Cell\u201d uklju\u010dena je u antologiju&nbsp;<em>Gl\u00fcckliche Wirkungen<\/em>&nbsp;(Ullstein Buchverlage, Berlin, 2017.), a pri\u010da \u201cParanoja\u201d u\u0161la je 2018. u izbor za europsku antologiju&nbsp;<em>Freiraum<\/em>&nbsp;(Goethe-Institut Edition). Mnoga njegova knji\u017eevna djela prevedena su na brojne jezike i objavljena u nekolicini knji\u017eevnih \u010dasopisa, uklju\u010duju\u0107i&nbsp;<em>Lettre International<\/em>,<em>&nbsp;Gerbergasse18<\/em>&nbsp;(Njema\u010dka),&nbsp;<em>Buchkultur and Lichtungen<\/em>&nbsp;(Austrija);&nbsp;<em>Poem and Orient Express<\/em>&nbsp;(Velika Britanija);&nbsp;<em>Otro Lunes<\/em>&nbsp;(\u0160panjolska);&nbsp;<em>Asia Literary Review<\/em>&nbsp;(Hong Kong, Kina);&nbsp;<em>Singularidades&nbsp;<\/em>(Portugal);&nbsp;<em>Europski glasnik<\/em>,&nbsp;<em>Nova Istra<\/em>,&nbsp;<em>Essay Today<\/em>&nbsp;(Hrvatska);&nbsp;<em>Herito and Dziennikarze W\u0119drowni Wiosna<\/em>&nbsp;(Poljska);&nbsp;<em>Polje<\/em>&nbsp;(Srbija) i&nbsp;<em>Ars<\/em>&nbsp;(Crna Gora). Arian Leka radi kao istra\u017eiva\u010d na Albanskoj akademiji albanolo\u0161kih studija i kao predava\u010d na Umjetni\u010dkoj akademiji u Tirani.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Prijevod<\/strong>:&nbsp;<a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/prevoditelji\/zeljka-somun\/\">\u017deljka Somun<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Jezik izvornika<\/strong>:&nbsp;engleski<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Naslov izvornika<\/strong>:&nbsp;Secret Side of Albanian Socialist Garden<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Broj stranica<\/strong>:&nbsp;264<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izdava\u010d<\/strong>: Fraktura<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Datum izdanja<\/strong>:&nbsp;kolovoz 2025.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor: <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/skrivena-strana-albanskog-socijalistickog-vrta\/#vise-o-knjizi\">https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/skrivena-strana-albanskog-socijalistickog-vrta\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48833,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-48832","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Albanija.jpg?fit=804%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":48832,"position":0},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53468,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53468","url_meta":{"origin":48832,"position":1},"title":"Nikola Perkovi\u0107, &#8220;GOSPODARSKE PRILIKE KARLOVCA I OKOLICE U VRIJEME UVO\u0110ENJA SOCIJALISTI\u010cKOG SUSTAVA (1945. -1950.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nikola Perkovi\u0107 Gospodarske prilike Karlovca i okolice u vrijeme uvo\u0111enja socijalisti\u010dkog sustava (1945 - 1950.) Nakladnici: Hrvatski institut za povijest i Alfa Zagreb 2025. Izvor: https:\/\/www.hipzg.hr\/product\/gospodarske-prilike-karlovca-i-okolice-u-vrijeme-uvodenja-socijalistickog-sustava-1945-1950\/","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Perkovic.jpg?fit=792%2C609&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54626,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54626","url_meta":{"origin":48832,"position":2},"title":"Olga Supek, &#8220;A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku objavljena je 2026. godine e-knjiga A hundred years of bread and wine: The culture, history and economy of a Croatian village autorice Olge Supek. Ova e-knjiga njezina je doktorska disertacija koju je obranila 1982. godine na Sveu\u010dili\u0161tu Michigan u Ann Arboru u Sjedinjenim\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/A-hundred-years-of-bread-and-wine.png?fit=647%2C913&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54578","url_meta":{"origin":48832,"position":3},"title":"Hrvatski dr\u017eavni arhiv: Predavanje kineske znanstvenice Yarong Chen","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragi pratitelji, pozivamo vas na zanimljivo predavanje koje \u0107e odr\u017eati znanstvenica Yarong Chen. Yarong Chen ro\u0111ena je u svjetskoj prijestolnici proizvodnje porculana - Dehuau u provinciji Fujian - \u0161to je oblikovalo njene interese i obrazovanje: muzeologija i kulturna industrija i management (prvostupnica, Sveu\u010dili\u0161te u Pekingu), povijest umjetnosti (diplomski, Sveu\u010dili\u0161te u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pozivnica-predavanje-HDA.png?fit=1021%2C942&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54770,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54770","url_meta":{"origin":48832,"position":4},"title":"Camille Laurens, \u201eMala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Autorica Camille Laurens u knjizi Mala \u010detrnaestogodi\u0161nja plesa\u010dica, koju je s francuskog izvornika na hrvatski jezik prevela Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo, rekonstruira \u017eivot Degasova maloljetnog modela Marie van Goethem, problematiziraju\u0107i njezinu dru\u0161tvenu marginalizaciju i povijesni zaborav.\u00a0 O knjizi\u00a0 U Maloj \u010detrnaestogodi\u0161njoj plesa\u010dici Camille Laurens secira nesvakida\u0161nji odnos slavnog umjetnika, koji je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Mala-cetrnaestogodisnja-plesacica.jpg?fit=489%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53994,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53994","url_meta":{"origin":48832,"position":5},"title":"Doga\u0111anja CKPIS-a: Predavanje Melvina Bernarda o dodjeli stanova u kasnom socijalizmu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji sveu\u010dili\u0161nog Centra za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma \u2013 u utorak, 2. lipnja 2026., u 17.00 sati u dv. 221\u00a0na Filozofskom fakultetu u Puli (Negrijeva 6, prvi kat) \u2013 gostuju\u0107e javno predavanje pod naslovom Workers\u2019 Self-Management in Practice: Company Housing Distribution in Late Socialist Yugoslavia\u00a0odr\u017eao\u00a0je\u00a0Melvin Bernard, doktorand na\u00a0\u00c9cole\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bernard-scaled.jpg?fit=1200%2C578&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48832","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48832"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48832\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48835,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48832\/revisions\/48835"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48833"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48832"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48832"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48832"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}