{"id":48823,"date":"2025-10-10T22:21:08","date_gmt":"2025-10-10T22:21:08","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48823"},"modified":"2025-10-10T22:21:08","modified_gmt":"2025-10-10T22:21:08","slug":"izlozba-galzenica-urbana-utopija-na-periferiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48823","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eGal\u017eenica: urbana utopija na periferiji\u201c"},"content":{"rendered":"\n

VGdanas<\/em><\/p>\n\n\n\n

Od kukuruzi\u0161ta do modernog urbanog naselja: Pri\u010da o Gal\u017eenici kroz obljetni\u010dku izlo\u017ebu u Galeriji Gal\u017eenica<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Povjesni\u010dari umjetnosti, etnolozi, kulturni antropolozi i suvremeni umjetnici zajedni\u010dki su istra\u017eivali arhitekturu, masovne medije i kulturu sje\u0107anja. Nova izlo\u017eba u Galeriji Gal\u017eenica otkriva pri\u010du o radni\u010dkom naselju koje je od kukuruzi\u0161ta postalo simbol urbanizacije i novog na\u010dina \u017eivota u Velikoj Gorici.<\/p>\n\n\n\n

U petak, 3. listopada, u 19 sati, u Galeriji Gal\u017eenica otvara se obljetni\u010dka izlo\u017eba \u201eGal\u017eenica: urbana utopija na periferiji\u201d. Izlo\u017eba obilje\u017eava dvije velike obljetnice: 50 godina od po\u010detka izgradnje radni\u010dkog stambenog naselja Gal\u017eenica III i 45 godina djelovanja Doma kulture Gal\u017eenica.

U Domu kulture tada je otvorena Galerija Gal\u017eenica, kao prva velikogori\u010dka galerija za suvremenu umjetnost, te knji\u017enica i manja polivalentna dvorana za koncerte, kinoprojekcije, predstave i druge kulturne sadr\u017eaje, objedinjuju\u0107i tako brojne kulturne funkcije bitne za modernizaciju i urbanizaciju Velike Gorice te stvaranje urbane gradske sredine, a ne \u201espavaonice\u201d u kakva su se zbog lo\u0161eg promi\u0161ljanja prostora pretvarala monofunkcionalna naselja bez dru\u0161tvenih sadr\u017eaja.

-Rije\u010d je o interdisciplinarnoj izlo\u017ebi hibridnog tipa, u \u010dijem su stvaranju sudjelovali povjesni\u010dari umjetnosti, studenti etnologije i kulturne antropologije te suvremeni umjetnici. Izlo\u017eba je podijeljena u dvije vizualno-narativne cjeline koje se razlikuju metodolo\u0161kim pristupom i okvirom, s ciljem i \u017eeljom \u0161to kompleksnijeg sagledavanja ove gradske \u010detvrti \u2013 isti\u010de autorica izlo\u017ebe, vi\u0161a kustosica Antonia Vodanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

-Uz bogatu arhivsku gra\u0111u s preko 200 novinskih \u010dlanaka izlo\u017eba istra\u017euje kako se kroz medije (re)kreirala slika i kolektivna memorija o izgradnji ovog radni\u010dkog naselja, dok se osobna memorija reflektira u sje\u0107anjima arhitekata i urbanista anga\u017eiranih na izgradnji naselja te stanovnika ove gradske \u010detvrti, daju\u0107i nam neposredniji, topliji i osobniji uvid u pro\u0161lost naselja. Izlo\u017ebu prate i radovi suvremenih umjetnika koji u svom radu obra\u0111uju teme medijske reprezentacije, osobne i kolektivne memorije te javnog prostora naselja – dodaje Vodanovi\u0107.

Gal\u017eenica \u2013 naselje po mjeri \u010dovjeka<\/strong>

Sve do zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata Velika Gorica zadr\u017eava strukturu poluurbanom longitudinalnog naselja. Sliku grada u to vrijeme \u010dinila je lo\u0161a ili nepostoje\u0107a infrastruktura, nepoplo\u010dane blatnjave ulice pune izmeta sajamske stoke, a voda se uglavnom crpila iz privatnih bunara.

U to vrijeme na prostoru Gal\u017eenice nalazila su se polja kukuruza i tek pokoja seoska obiteljska ku\u0107a. Poljoprivredno podru\u010dje tada perifernog i neizgra\u0111enog dijela grada 1965. godine predvi\u0111eno je za izgradnju Doma zdravlja, u sklopu novog centra Velike Gorice, no zbog nedostatka sredstava s projektom se krenulo tek 1971. godine, a na njegovu izgradnju pozitivno je utjecalo to \u0161to je ovaj, do tada periferni i neurbanizirani dio grada, u me\u0111uvremenu dobio komunalnu infrastrukturu. Paralelno se krenulo sa stanogradnjom te je 26. 6. 1972. godine polo\u017een kamen temeljac za novo stambeno naselje Gal\u017eenica koje danas obuhva\u0107a dvije gradske \u010detvrti \u2013 G\u010c Vladimir Nazor (Gal\u017eenica I i II) i G\u010c Bra\u0107a Radi\u0107 (Gal\u017eenica III).

Realizacija Gal\u017eenice kao radni\u010dkog naselja za kolektivno stanovanje odvijala se u tri faze od 1972. \u2013 1981. godine pod vodstvom G.P. Industrogradnja. Prva i druga faza (1972. \u2013 1975.) izuzev Doma zdravlja (arhitekt Branko Vasiljevi\u0107), obuhva\u0107a Vodotoranj (arhitekt \u0110uro Mirkovi\u0107), \u010detverokatne stambene nizove (arhitekti Jasminka Gornik, Rajko \u0160afran), osmerokatne stambene zgrade s poslovnim prostorima u prizemlju (arhitekti Jasminka Gornik, Rajko \u0160afran), osnovnu \u0161kolu (arhitektice Svjetlana Ore\u0161kovi\u0107, Melita \u0160karog), manji trg, policiju, dje\u010dji vrti\u0107 s jaslicama, opskrbni centar, gara\u017ee i kotlovnicu.<\/p>\n\n\n\n

Izvrsno planirano i ostvareno naselje<\/strong>

Od posebnog je arhitektonsko-urbanisti\u010dkog zna\u010daja za grad stambeno naselje Gal\u017eenica III s planiranih 1260 stanova za oko 4000 novih stanovnika zaposlenih u okolnim tvornicama, s \u010dijem se izgradnjom krenulo 1975. godine. Naselje je sastavljeno od \u0161est stambenih blokova (arhitekti Hrvojka Paljan, Oton Strgar), Doma kulture Gal\u017eenica i Trga Stjepana Radi\u0107a (arhitektica Hrvojka Paljan), vrti\u0107a i jaslica, toplane, dje\u010djih igrali\u0161ta i parkirali\u0161ta. Poseban naglasak stavljen je na viziju arhitektice Hrvojke Paljan, koja je naselje oblikovala prema na\u010delima urbane sociologije, stvaraju\u0107i prostore susreta, interakcije i zajedni\u0161tva \u2013 umjesto puke \u201cspavaonice\u201d. U tom kontekstu od iznimnog zna\u010daja bilo je formiranje Trga Veljka Vlahovi\u0107a 1981. godine kao centralnog javnog prostora za dru\u017eenje gra\u0111ana, interakciju, socijalizaciju, dje\u010dju igru, odr\u017eavanje ve\u0107ih i manjih kulturnih manifestacija i proslava, s ciljem podizanja kvalitete \u017eivota u naselju.<\/p>\n\n\n\n

Gledano s urbanisti\u010dkog stajali\u0161ta, Gal\u017eenica je izvrsno planirano i ostvareno naselje, s kvalitetno koncipiranom stanogradnjom, blizinom osnovnih sadr\u017eaja za \u017eivot, raznolikom ponudom prostora za razli\u010dite dobne, kulturne i socijalne skupine, dobrom prometnom mre\u017eom i pje\u0161a\u010dkom infrastrukturom, prostorima koji poti\u010du susrete i zajedni\u010dke aktivnosti, dovoljno kvalitetnih parkova, igrali\u0161ta, trgova i \u0161etnica, dobro povezanim funkcijama.

Autorica izlo\u017ebe i voditeljica istra\u017eivanja je vi\u0161a kustosica Antonia Vodanovi\u0107. Dizajn izlo\u017ebenog postava potpisuje grafi\u010dki dizajner Nikola Kri\u017eanac. U istra\u017eivanjima su sudjelovali Tin Maru\u0161i\u0107, student povijesti umjetnosti te Nela Drach i Merjem Memi\u0107, studentice etnologije i kulturne antropologije. U sklopu izlo\u017ebenog projekta producirana su i dva nova umjetni\u010dka rada nagra\u0111ivanih mladih autora, Ivana Buvini\u0107a (fotografska serija \u201eKamen temeljac\u201d) i Ivana Gundi\u0107a (konceptualni rad \u201eOutsourcing\u201d) nastao u suradnji sa Zlatkom Majsecom, velikogori\u010dkim pjesnikom, piscem i kantautorom. Uz navedeno bit \u0107e prikazan i rad Bo\u017eene Kon\u010di\u0107 Badurine (videodokumentacija kolektivnog performansa \u201eU pola dva na trgu\u201d) iz 2013. godine te dokumentarne fotografije Renata Glogov\u010dana iz 2003. godine.

Izlo\u017eba je otvorena do 21. studenog 2025. godine.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.vgdanas.hr\/dogadanja\/od-kukuruzista-do-modernog-urbanog-naselja-prica-o-galzenici-kroz-obljetnicku-izlozbu-u-galeriji-galzenica<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48824,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-48823","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Galzenica.jpg?fit=934%2C425&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48823","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48823"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48823\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48825,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48823\/revisions\/48825"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48824"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48823"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48823"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48823"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}