{"id":48710,"date":"2025-10-07T17:07:21","date_gmt":"2025-10-07T17:07:21","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48710"},"modified":"2025-10-07T17:07:21","modified_gmt":"2025-10-07T17:07:21","slug":"marin-blazenovic-prikaz-knjige-denis-njari-povijest-hrastina-u-feudalnom-razdoblju-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48710","title":{"rendered":"Marin Bla\u017eenovi\u0107 – prikaz knjige – Denis Njari, “Povijest Hrastina u feudalnom razdoblju”, 2025."},"content":{"rendered":"\n

Denis Njari, Povijest Hrastina u feudalnom razdoblju<\/em>, Ogranak Matice hrvatske Osijek, Osijek 2025, 187 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

U nakladi ogranka Matice hrvatske u Osijeku objavljena je knjiga Denisa Njarija Povijest Hrastina u feudalnom razdoblju. <\/em>Autor, izv. prof. dr. sc. Denis Njari, radi na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, gdje je nositelj kolegija iz srednjovjekovne povijesti. Podru\u010dje interesa su mu povijest ma\u0111arske manjine u Hrvatskoj, lokalna povijest te srednjovjekovna Kraljevina Ugarska. Autor navedenim temama pristupa mikrohistorijski, analiziraju\u0107i i obra\u0111uju\u0107i manje cjeline, a upravo je i ova knjiga nastala uporabom mikrohistorijskog pristupa. Knjiga obuhva\u0107a naselje Hrastin, danas u sastavu op\u0107ine Vladislavci, koje se svrstava me\u0111u \u010detiri jedina isto\u010dnoslavonska naselja s ma\u0111arskim reformiranim stanovni\u0161tvom, koje u naseljima \u017eivi u kontinuitetu od srednjega vijeka. Autor u uvodu navodi da se o Hrastinu zna vrlo malo te je slabo zastupljen u stru\u010dnoj literaturi, \u0161to se ovom knjigom \u017eeli promijeniti. Podijeljena je u \u010detiri klju\u010dna poglavlja, a svako poglavlje dijeli se u niz potpoglavlja. Osim srednjovjekovne povijesti, u knjizi je prikazana i ranonovovjekovna povijest Hrastina, do prve polovice 19. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

U uvodnom poglavlju autor daje kratki suvremeni prikaz naselja Hrastin, smje\u0161ta naselje u kontekst knjige i obja\u0161njava cilj knjige, konceptualizira istra\u017eivanje i razja\u0161njava vlastitu motivaciju za nastanak knjige. Potom slijedi kratki pregled kori\u0161tenih izvora i literature, objavljenih i neobjavljenih. Kori\u0161teni izvori su uglavnom pisani na ma\u0111arskom jeziku, a prevladavaju mati\u010dne knjige reformirane \u017eupe Hrastin. Od objavljenih izvora uglavnom prevladavaju kanonske vizitacije, te porezni popisi, poput Popisa sand\u017eaka Po\u017eega 1576. godine, ali i popisi koje su priredili Tadija Smi\u010diklas, Ive Ma\u017euran i Stjepan Sr\u0161an. \u0160to se ti\u010de literature, autor nagla\u0161ava da ne postoji cjelovita objavljena monografija o Hrastinu, nego su prilikom pisanja rada kori\u0161teni razni relevantni \u010dlanci uglavnom ma\u0111arskih historiografa. Autor u uvodu tako\u0111er obja\u0161njava porijeklo naziva Hrastin, \u0161to povezuje s imenom plemi\u0107kog roda Haraszt, \u0161to pak povezuje s rije\u010dju hrast.<\/p>\n\n\n\n

U sljede\u0107em poglavlju, \u201eHrastin u srednjem vijeku\u201c, autor smje\u0161ta naselje u kontekst srednjovjekovne Vukovske \u017eupanije. Uz to, daje kronolo\u0161ki prikaz spominjanja naselja u srednjovjekovnim izvorima, uz prikaz vlasni\u0161tva nad naseljem te zanimljivosti poput prijelaza vlasni\u0161tva, sudskih sporova i sl. Osim samoga Hrastina, u poglavlju se obra\u0111uju i danas nepostoje\u0107a naselja koja su nekada postojala uz naselje Hrastin, poput Lanke. Spominjanje Lanke zanimljivo je i iz burgolo\u0161kog pogleda, jer se uz naselje spominje i utvrda, koja se prema sudskoj presudi morala sru\u0161iti 1471. godine. Uz Lanku spominje se i Gradac Hrastinski, tako\u0111er danas nepostoje\u0107e naselje. Uz Gradac se ve\u017ee i utvrda, od koje su i danas vidljivi ostatci kru\u017enoga tlocrta, a na katastarskim kartama podru\u010dje na kojemu se nalazio Gradac Hrastinski i sama utvrda i dalje se naziva Gradac. Osim navedenih naselja, uz Hrastin se ve\u017ee i naselje Vasad, eponim manje plemi\u0107ke obitelji Vasadi, te naselje Tolm\u00e1ny. Uz ova, zna\u010dajnija naselja koja su okru\u017eivala naselje Hrastin, autor spominje i ona manje zna\u010dajna, poput R\u00e9vfalu i T\u00f3tfalu.<\/p>\n\n\n\n

Nakon prikaza srednjovjekovne povijesti Hrastina, autor u sljede\u0107em poglavlju obra\u0111uje povijest Hrastina u osmanskome razdoblju. Za pisanje ovoga poglavlja autor se ponajvi\u0161e slu\u017eio objavljenim osmanskim defterima, prema \u010demu je poglavlje podijelio u nekoliko manjih potpoglavlja: \u201eStanovni\u0161tvo\u201c, \u201eEkohistorija\u201c i \u201eGospodarstvo\u201c. U potpoglavlju o stanovni\u0161tvu autor daje demografski prikaz Hrastina i ranije navedenih va\u017enijih naselja u godinama 1546., 1552. i 1579. Autor pritom i uspore\u0111uje iznesene podatke te donosi usporedbu fluktuacije stanovni\u0161tva u navedenim naseljima. S ekohistorijskoga gledi\u0161ta, autor iznosi podatke o mezrama i vinogradima u okolici naselja Hrastin. Pritom povezuje iznesene podatke sa fluktuacijom stanovni\u0161tva, posebice raseljavanjem u vrijeme osmanskih osvajanja. U potpoglavlju o gospodarstvu autor donosi podatke o porezima koje je stanovni\u0161tvo pla\u0107alo  osmanskim vlastima, grafi\u010dki prikazuju\u0107i porezno optere\u0107enje te iznose\u0107i narodne predaje o optere\u0107enju koje je osmanska vlast stvarala za lokalno stanovni\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n

U poglavlju \u201eHrastin i okolica krajem 17. stolje\u0107a\u201c autor prikazuje povijest naselja nakon mira u Srijemskim Karlovcima. Prvenstveno se ovdje daje demografski prikaz naselja, a navodi da je u tome periodu naseljem upravljala Dvorska komora.<\/p>\n\n\n\n

Poglavlje \u201eHrastin u 18. stolje\u0107u\u201c koncipirano je u sljede\u0107a potpoglavlja: \u201eHrastin i okolica 1702. godine\u201c, \u201eEkohistorija\u201c, \u201eStanovni\u0161tvo Hrastina u 18. stolje\u0107u\u201c, \u201eHrastin 1707. \u2013 1711. godine\u201c, \u201eHrastin 1722., 1736. i 1745. godine\u201c, \u201eHrastin 1786. godine\u201c, \u201eSve\u0107enici u Hrastinu\u201c, \u201e\u0160kola i u\u010ditelji u Hrastinu\u201c, \u201eZgrada crkve\u201c, \u201e\u017dupni dom\u201c, \u201eSeoski sudac\u201c i \u201eCrkveni skrbnik\u201c.  U potpoglavlju \u201eHrastin i okolica 1702. godine\u201c iznose se podaci popisa stanovni\u0161tva te godine. U njemu se Hrastin navodi kao napu\u0161teno selo, a njegovo stanovni\u0161tvo smjestilo se u selo Koprivna. Potpoglavlje o ekohistoriji opisuje prirodna obilje\u017eja naselja, prometne pravce, mo\u010dvarno okru\u017eenje, \u0161umska podru\u010dja i obradive povr\u0161ine. Potpoglavlje \u201eStanovni\u0161tvo Hrastina u 18. stolje\u0107u\u201c usmjereno je na crkvena izvje\u0161\u0107a o stanju u naselju po\u010detkom 18. stolje\u0107a. U potpoglavlju \u201eHrastin 1707. \u2013 1711. godine\u201c nastoji se prikazati \u017eivot u naselju u vrijeme u\u010destalih ratova Habsbur\u0161ke Monarhije protiv Osmanskoga Carstva, \u0161to se na stanovni\u0161tvo odrazilo kroz pove\u0107ane poreze i davanja, koja se u ovome potpoglavlju tabli\u010dno prikazuju prema popisima. U potpoglavlju \u201eHrastin 1722., 1736. i 1745. godine\u201c iznose se podaci provedenih popisa stanovni\u0161tva i imovine iz navedenih godina. Autor uspore\u0111uje navedene popise te zaklju\u010duje da su se ekonomski uvjeti u naselju pogor\u0161ali. Potpoglavlje \u201eHrastin 1786. godine\u201c donosi jedini popis stanovni\u0161tva i imovine za naselje u drugoj polovici 18. stolje\u0107a. Iznose\u0107i podatke iz popisa, daje se naslutiti da se ekonomsko stanje u naselju u drugoj polovici 18. stolje\u0107a pobolj\u0161alo, s obzirom da se ne spominju prosjaci i siro\u010dad. U potpoglavlju \u201eSve\u0107enici u Hrastinu\u201c autor iznosi kronolo\u0161ki prikaz sve\u0107enika u Hrastinu prema podacima dostupnima u Arhivu reformirane crkve. Pritom o pojedinim sve\u0107enicima daje kratki prikaz slu\u017ebovanja i zanimljivosti iz njihova crkvenog \u017eivota. Uz sve\u0107enike ve\u017ee se i potpoglavlje \u201e\u0160kola i u\u010ditelji u Hrastinu\u201c, budu\u0107i da je prvotno \u0161kolovanje vezano uz crkvene ustanove, a u drugoj polovici 18. stolje\u0107a u Hrastinu se spominje \u0161kola sa profesionalnim, \u0161kolovanim u\u010diteljima. Ovdje autor iznosi i podatke o u\u010diteljevoj pla\u0107i, koju \u010dini precizno definirana kombinacija nov\u010danih primanja i primanja u naturi. Zanimljiva je i slobodna procjena \u017eupnika o tome \u201ekakva bi trebala biti pla\u0107a u\u010ditelja\u201c. U potpoglavlju \u201eZgrada crkve\u201c autor iznosi podatak da su u Hrastinu u 18. stolje\u0107u postojale tri crkvene zgrade te opis crkvi iz 1768. godine i crkve iz 1795., koja je i danas postoje\u0107a. U potpoglavlju \u201e\u017dupni dom\u201c autor iznosi podatke o gradnji prvoga \u017eupnoga doma u Hrastinu 1776. godine, te domu iz 1806. godine, koji je i danas postoje\u0107i. U potpoglavlju \u201eSeoski sudac\u201c autor, i\u0161\u010ditavaju\u0107i podatke iz mati\u010dnih knjiga, iznosi imena seoskih sudaca, koje je birala me\u0111u sobom lokalna zajednica. Uz popis sudaca iznesene su i godine njihova slu\u017ebovanja. Na isti na\u010din autor je iznio i podatke o crkvenom skrbniku, svjetovnoj osobi koja je nadgledala financijske i administrativne poslove \u017eupe.<\/p>\n\n\n\n

Poglavlje \u201eHrastin u prvoj polovici 19. stolje\u0107a\u201c podijeljeno je na sljede\u0107a potpoglavlja: \u201eUre\u0111enje i popravci crkve u prvoj polovici 19. stolje\u0107a\u201c, \u201eCrkvena vizitacija 1817. godine\u201c, \u201eBroj du\u0161a od 1826. do 1839. godine\u201c, \u201eHrastin 1828. godine\u201c, \u201eEpidemija kolere 1836. godine\u201c, \u201eHrastin 1846. godine\u201c, \u201eCrna knjiga\u201c, \u201eCrkvena ekonomija: prihodi i rashodi \u017eupe\u201c, \u201eZvonar\u201c, \u201eBe\u0107ar J\u00e1nos Egyed\u201c. U potpoglavlju \u201eUre\u0111enje i popravci crkve\u201c kronolo\u0161ki su prikazani popravci ra\u0111eni na crkvi u prvoj polovici 19. stolje\u0107a, kao i podaci o \u017eupniku naru\u010ditelju radova te izvr\u0161itelju. U potpoglavlju \u201eCrkvena vizitacija 1817. godine\u201c izneseni su podaci o stanju ne samo u \u017eupi Hrastin, nego op\u0107enito u \u010ditavom naselju, kao i stanju u seoskoj \u0161koli. U potpoglavlju \u201eBroj du\u0161a od 1826. do 1839. godine\u201c prikazan je porezni, ali i demografski popis stanovni\u0161tva, obzirom da se visina poreza ku\u0107edoma\u0107inu odre\u0111ivala prema \u201ebroju du\u0161a\u201c, tj. broju \u010dlanova doma\u0107instva. Navedeno je prikazano u obliku tablica, ali i kroz fotografije izvornika mati\u010dne knjige. Potpoglavlje \u201eHrastin 1828. godine\u201c donosi podatke o popisu stanovni\u0161tva i imovine provedenom navedene godine. Autor uz tabli\u010dni prikaz podataka popisa daje i kratku analizu iznesenih podataka. U potpoglavlju \u201eEpidemija kolere 1836. godine\u201c autor iznosi podatke o broju umrlih stanovnika Hrastina od epidemije. Podaci su dostupni iz mati\u010dnih knjiga te su preminuli navedeni imenom i prezimenom, a navedena je i njihova dob. Prema tome autor je mogao izra\u010dunati prosje\u010dnu dob preminulih od epidemije kolere. Potpoglavlje \u201eHrastin 1846. godine\u201c donosi popis stanovni\u0161tva i imovine, a autor podatke iznosi grafi\u010dki i tabli\u010dno. Potpoglavlje \u201eCrna knjiga\u201c govori o zbirci zabilje\u0161ki koju su vodili \u017eupnici zajedno s mati\u010dnim knjigama. U njoj se nalaze zapisi iz svakodnevnoga crkvenog i svjetovnog \u017eivota koji pru\u017eaju uvid u \u017eivot zajednice. Tu se nalaze podaci primjerice o la\u017enim optu\u017ebama (kleveti), kra\u0111i, razmiricama, nepo\u0161tivanju pravila i sl. U potpoglavlju \u201eCrkvena ekonomija\u201c prikazani su podaci iz \u017eupnih knjiga prihoda i rashoda, iz \u010dega se tako\u0111er mo\u017ee zaklju\u010diti o \u017eivotu crkve i \u017eupe Hrastin. U potpoglavlju \u201eZvonar\u201c izneseni su dostupni podaci o crkvenim zvonarima, ali i razmiricama sa stanovni\u0161tvom oko \u017eive\u017enih namirnica, s obzirom da je za svoju funkciju zvonar dobivao pla\u0107u naj\u010de\u0161\u0107e u naturi. U potpoglavlju \u201eBe\u0107ar J\u00e1nos Egyed\u201c prikazuje se \u017eivot lokalnoga bandita, usporedivog primjerice s osje\u010dkim \u010carugom. Egyed je poznat po plja\u010dkama po Slavoniji, pri \u010demu se udru\u017eio s Milo\u0161em Savi\u0107em (prema autoru, vjerojatno iz Karanca), a uhi\u0107eni su kod Na\u0161ica, nakon \u010dega su pogubljeni.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u017eemo zaklju\u010diti da ova knjiga doista ispunjava mikrohistorijski pristup, kako je sam autor i naveo u uvodnome poglavlju. Po uzoru na Emmanuela Le Roy Laduriea i njegovo djelo Montaillou<\/em> daje se prikaz \u017eivota jednoga naselja, uzimaju\u0107i u obzir svaki aspekt svakodnevice. Najvi\u0161e podataka o tome dolazi upravo iz mati\u010dnih knjiga crkvene provenijencije, a za anegdotalne opaske iz \u017eivota doznaje se preko navedene zbirke \u201eCrne knjige\u201c. Prema tome, knjiga Denisa Njarija Povijest Hrastina u feudalnom razdoblju<\/em> nije samo puko nabrajanje arhivskoga gradiva i transkripcija podataka mati\u010dnih knjiga, nego smje\u0161tanje navedenih podataka u povijesni kontekst vremena i \u017eivota stanovni\u0161tva u burnim i te\u0161kim povijesnim razdobljima.<\/p>\n\n\n\n

Marin Bla\u017eenovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-48710","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48710","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48710"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48710\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48711,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48710\/revisions\/48711"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48710"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48710"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48710"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}