{"id":48645,"date":"2025-10-03T21:42:17","date_gmt":"2025-10-03T21:42:17","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48645"},"modified":"2025-11-10T12:54:54","modified_gmt":"2025-11-10T12:54:54","slug":"kliofakt-moze-li-se-vjerovati-ivanu-mestrovicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48645","title":{"rendered":"Kliofakt: Mo\u017ee li se vjerovati tvrdnjama Ivana Me\u0161trovi\u0107a?"},"content":{"rendered":"\n<p>Tvrdnje kipara Ivana Me\u0161trovi\u0107a o izjavama ili djelovanju pojedinih povijesnih li\u010dnosti \u010desto su stru\u010dno osporavali mnogi povjesni\u010dari. O takvim slu\u010dajevima svjedo\u010de primjerice polemi\u010dke reakcije kako hrvatskih povjesni\u010dara iz 2011. godine,<a href=\"#_ftn1\" id=\"_ftnref1\">[1]<\/a> tako i bosanskohercegova\u010dkih povjesni\u010dara iz 2025. godine.<a href=\"#_ftn2\" id=\"_ftnref2\">[2]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Zajedni\u010dko im je da rigorozno podvrgavaju kritici odre\u0111ene Me\u0161trovi\u0107eve tvrdnje i detaljno prikazuju povijesne okolnosti koje im ne govore u prilog. Takav pristup je razumljiv, opravdan, koristan, potreban i iz njega mo\u017eemo puno toga saznati.<\/p>\n\n\n\n<p>No takav pristup ima i svojih ograni\u010denja jer se fokusira samo na pojedinu tvrdnju ne uzimaju\u0107i u obzir cjelinu Me\u0161trovi\u0107evih predod\u017ebi i pretpostavki koje generiraju \u201eproblemati\u010dne\u201c pojedina\u010dne iskaze.<\/p>\n\n\n\n<p>O tome sam imao prilike pisati u svom diplomskom radu iz 2006. godine. Naime, Me\u0161trovi\u0107 je u <em>Uspomenama na politi\u010dke ljude i doga\u0111aje<\/em> \u017eelio retrospektivno pokazati da se on navodno nikada nije bavio politikom, misle\u0107i uglavnom pod time da nije bio \u010dlan neke politi\u010dke stranke ili obna\u0161ao neku politi\u010dku funkciju. Budu\u0107i da je me\u0111utim i vi\u0161e nego o\u010dito da je Me\u0161trovi\u0107 uvijek sna\u017eno politi\u010dki djelovao \u2013 u izravnom ili neizravnom obliku \u2013 diplomski rad sam naslovio \u201eStalno uplitanje: politi\u010dko i Ivan Me\u0161trovi\u0107\u201c, polemiziraju\u0107i time s njegovim tvrdnjama. Time sam \u017eelio upotrijebiti \u201epoliti\u010dko\u201c kao \u0161iru kategoriju od u\u017ee strana\u010dke politike, ukazuju\u0107i na to, u granicama svoga tada\u0161njeg vrlo skromnog znanja, koliko je njegovo djelovanje bilo po svemu politi\u010dko.<\/p>\n\n\n\n<p>Druge Me\u0161trovi\u0107eve, zacijelo jo\u0161 va\u017enije, predod\u017ebe i pretpostavke \u2013 tako karakteristi\u010dne za memoaristiku \u2013 zrcale uvjerenje u svoju veliku va\u017enost i posljedi\u010dni izostanak samokriti\u010dnosti. Iz takvog okvira proizlaze njegove mnogobrojne bombasti\u010dne i prekretni\u010dke izjave, poput gore spomenutih, koje je tobo\u017ee upravo on ekskluzivno \u010duo od brojnih vladara i drugih istaknutih povijesnih li\u010dnosti s kojima je bio u kontaktu i koji su se ba\u0161 njemu povjerili. Njegov sin Mate Me\u0161trovi\u0107 u knjizi <em>U vrtlogu hrvatske politike<\/em> i intervjuima samo je nekriti\u010dki prenosio tvrdnje svoga oca.<\/p>\n\n\n\n<p>Usporedio bih to djelomi\u010dno s izjavama povjesni\u010dara i politi\u010dara Du\u0161ana Biland\u017ei\u0107a koji je u svakom svom intervjuu vremenski pomicao na sve ranije i ranije godine kada je \u010duo od Kardelja ili Tita kako \u0107e se Jugoslavija prije ili kasnije raspasti (ako me sje\u0107anje ne vara).<\/p>\n\n\n\n<p>Fokusiranje na pojedina poglavlja i neuzimanje u obzir cjeline podsje\u0107a me tako\u0111er na bavljenje pojedinim tvrdnjama Konstantina Porfirogeneta o doseljenju Hrvata i drugim temama bez gledanja na cjelinu i intencije njegova djela. Osim toga, \u010dest je slu\u010daj kod srednjovjekovnih autora da u jednim poglavljima govore o povijesnim li\u010dnostima i doga\u0111anjima, a u drugim o zmajevima i raznim \u010dudotvornim zbivanjima, nerijetko ih me\u0111usobno isprepli\u0107u\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog toga smatram da se u historiografiji nikad ne radi samo o pitanju to\u010dnosti i neto\u010dnosti pojedinih \u010dinjenica, jer su u njih neizbje\u017eno upisane i mnoge predod\u017ebe i pretpostavke (neki \u0107e re\u0107i i narativi) o kojima isto tako treba govoriti.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz toga razloga dr\u017eim da, s jedne strane, ovakvi \u201efaktografski\u201c \u017eanrovi provjere to\u010dnosti \u010dinjenica nisu potpuno odgovaraju\u0107i ili posve dovoljni za historiografiju. U svakom slu\u010daju, mnogi od njih \u2013 poput onih okupljenih na platformi \u201eTO\u010cNO tako\u201c, uklju\u010duju\u0107i dakako i \u201eKliofakt\u201c \u2013 dobro pokazuju kako su odre\u0111ene predod\u017ebe i pretpostavke neizbje\u017eno upisane u izbor tema koje obra\u0111uju ili ne obra\u0111uju, kao i tuma\u010denja i zaklju\u010dke koje izvode itd.<\/p>\n\n\n\n<p>S druge strane, rije\u010d je o novom \u017eanru u hrvatskoj historiografiji koji ima svoju prijem\u010dljivost za \u0161iru publiku zbog svoje polemi\u010dnosti, sa\u017eetosti i upotrebljivosti. Stoga ga koristimo i mi u rubrici \u201eKliofakt\u201c portala <em>Historiografija.hr<\/em>, bilo da ovako propitujemo granice toga \u017eanra ili ga upotrebljavamo za popularizacijske potrebe na\u0161e prioritetne teme odnosa prema Jasenovcu, NDH i ZDS.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Branimir Jankovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\" id=\"_ftn1\">[1]<\/a> <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/jakovina-ucinio-je-to-da-spasi-civile-rebic-saveznicima-on-nije-vjerovao-1963569\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/jakovina-ucinio-je-to-da-spasi-civile-rebic-saveznicima-on-nije-vjerovao-1963569<\/a>; <a href=\"https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/goldstein-stepinac-nije-pomagao-sad-u-za-nasu-povijest-ta-je-izjava-sramotna-3106649\">https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/goldstein-stepinac-nije-pomagao-sad-u-za-nasu-povijest-ta-je-izjava-sramotna-3106649<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\" id=\"_ftn2\">[2]<\/a> <a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/clanci-i-polemike\/da-li-je-stojan-protic-1917-izjavio-kako-muslimane-treba-vratiti-u-pradedovsku-veru\">https:\/\/historiografija.ba\/clanci-i-polemike\/da-li-je-stojan-protic-1917-izjavio-kako-muslimane-treba-vratiti-u-pradedovsku-veru<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Ilustracija: Muza Clio godine 2000. (iz knjige Mirjane Gross <em>Suvremena historiografija<\/em>, Zagreb 1996.)<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><em>Reagiranja na objave iz rubrike \u201cKliofakt\u201d, kao i nove polemi\u010dke priloge namijenjene toj rubrici, mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala Historiografija.hr bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47367,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[24,3,17],"tags":[],"class_list":["post-48645","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kliofakt","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Klio_Muza.jpg?fit=430%2C406&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":48645,"position":0},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":48645,"position":1},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":48645,"position":2},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":48645,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53939","url_meta":{"origin":48645,"position":4},"title":"6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti \u2013 11. do 13. lipnja 2026.","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske poziva Vas na 6. kongres hrvatskih povjesni\u010dara umjetnosti, koji se ove godine odr\u017eava pod temom\u00a0Povjesni\u010dar umjetnosti kao autor. Kongres se odvija od 11. do 13. lipnja 2026. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te okuplja vi\u0161e od 120 sudionika iz Hrvatske i inozemstva. Program uklju\u010duje pozvana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DPUH-6-kongres-2026.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54465,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54465","url_meta":{"origin":48645,"position":5},"title":"Hilaire Belloc, \u201eEuropa i vjera\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Protekle godine objavljen je prijevod knjige \u201eEurope and the Faith\u201c Hilairea Belloca, engleskog i francuskog katoli\u010dkog povjesni\u010dara u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Verbum, koju je na hrvatski jezik preveo Josip Vrande\u010di\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \u0160to zapravo zna\u010di biti Europljanin? Koji je istinski temelj na\u0161e civilizacije? U ovom klasi\u010dnom djelu \u010duveni povjesni\u010dar i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Europa-i-vjera-knjiga.jpg?fit=400%2C274&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48645","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48645"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48645\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48665,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48645\/revisions\/48665"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48645"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48645"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48645"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}