{"id":48619,"date":"2025-10-03T18:00:49","date_gmt":"2025-10-03T18:00:49","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48619"},"modified":"2025-11-10T12:59:54","modified_gmt":"2025-11-10T12:59:54","slug":"priopcenje-povodom-planiranih-komemorativnih-aktivnosti-za-zrtve-ratnih-zlocina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48619","title":{"rendered":"Priop\u0107enje povodom planiranih komemorativnih aktivnosti za \u017ertve ratnih zlo\u010dina"},"content":{"rendered":"\n

Organizacije za ljudska prava Documenta<\/em> \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Akcija za ljudska prava iz Podgorice pozivaju ministra vanjskih i europskih poslova Gorana Grli\u0107a Radmana da, prilikom sudjelovanja na 2BS forumu u Budvi, Crna Gora, od 3. do 4. listopada 2025, iskoristi priliku i zalo\u017ei se za procesuiranje svih ratnih zlo\u010dina, uklju\u010duju\u0107i i onih po\u010dinjenih u Lori. Iako je procesuiranje ratnih zlo\u010dina u nadle\u017enosti pravosu\u0111a, znamo kako je ovisno i o politi\u010dkoj volji. Takav bi stav poslao sna\u017enu poruku javnosti u Crnoj Gori i Hrvatskoj kako sve zlo\u010dine treba procesuirati. Ni nijedna \u017ertva ne smije biti zaboravljena.<\/p>\n\n\n\n

U pravomo\u0107nim presudama u Hrvatskoj utvr\u0111eno je da su pripadnici 72. bojne vojne policije Hrvatske vojske, civile i ratne zarobljenike dovedene u Loru bez ikakve pravne osnove poni\u017eavali, psihi\u010dki i fizi\u010dki zlostavljali, mu\u010dili i tjelesno ka\u017enjavali, sve do usmr\u0107enja nekih od njih. Ipak, do danas nisu istra\u017eeni ni presu\u0111eni svi zlo\u010dini po\u010dinjeni u tom logoru.<\/p>\n\n\n\n

\u017dupanijsko dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo Split (\u017dDOS) ve\u0107 18 godina, od 2007., istra\u017euje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore koji su na hercegova\u010dkom rati\u0161tu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istra\u017eni centar Lora u Splitu. Radi se o \u010detrnaest pripadnika tzv. nik\u0161i\u0107ko-\u0161avni\u010dke grupe, \u010dija su prava bila za\u0161ti\u0107ena \u017denevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske. Bili su ratni zarobljenici, koji su u skladu sa me\u0111unarodnim humanitarnim pravom, zaslu\u017eivali za\u0161titu od mu\u010denja i ubijanja: Radivoje Petkovi\u0107, Ne\u0111eljko Jankovi\u0107, Miljan \u0160u\u0161i\u0107, Ratko Simovi\u0107, Du\u0161ko Barovi\u0107, Borivoje Zirojevi\u0107, Dragoman Dokni\u0107, Radomir Vuli\u0107, Milo\u0161 Perunovi\u0107, Ranko Vujovi\u0107, Pavle Popovi\u0107, Dragan Jakovljevi\u0107, Luka Gazivoda i Luka Ad\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Dodatno, jo\u0161 uvijek nije poznato ni da li je \u017dDOS istragu pro\u0161irio i na mu\u010denje crnogorskog dr\u017eavljanina Veselina Bojovi\u0107a, koji je zbog pro\u017eivljene torture u Lori prvi put saslu\u0161an pred nadle\u017enim organima 2012. godine, a potom i 2025. pred Specijalnim dr\u017eavnim tu\u017eila\u0161tvom Crne Gore, nakon molbi \u017dDOS-a.<\/p>\n\n\n\n

Iz medijskih najava doznali smo kako ministar Grli\u0107 Radman planira posjetiti mjesto stradanja u Morinju. Pozdravljamo \u0161to \u0107e ministar sa svojim crnogorskim doma\u0107inima polo\u017eiti cvijet kod spomenika \u017ertvama ratnog zlo\u010dina protiv civilnog stanovni\u0161tva i ratnih zarobljenika sa dubrova\u010dkog podru\u010dja, po\u010dinjenih od strane biv\u0161ih pripadnika JNA u Morinju. Podsje\u0107amo da je u Crnoj Gori pravomo\u0107no utvr\u0111eno da je u logoru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli \u017eivot, i da su \u010detvorica pripadnika JNA osu\u0111ena na zatvorske kazne zbog fizi\u010dkog i psihi\u010dkog zlostavljanja zatvorenika.<\/p>\n\n\n\n

Upravo kao \u0161to se Crna Gora mora nastaviti suo\u010davati sa zlo\u010dinima u Morinju i na dubrova\u010dkom rati\u0161tu, tako i Hrvatska ima obavezu da napokon u potpunosti prizna zlo\u010dine po\u010dinjene u Lori i osigura pravdu za sve \u017ertve. Te\u017eina jednog zlo\u010dina ne mo\u017ee biti izgovor za relativizaciju ili umanjivanje patnje \u017ertava drugog. Samo priznavanjem obje strane istine mo\u017ee se stvoriti prostor za zajedni\u010dki pijetet. Pitamo se, stoga, kada \u0107e biti stvoreni uvjeti da se \u017ertvama zlo\u010dina u Lori iska\u017ee isto onoliko dostojanstva koliko se iskazuje \u017ertvama Morinja.<\/p>\n\n\n\n

Sa druge strane, zabrinjava nas \u0161to se povodom najavljenog obilje\u017eavanja u Morinju pojavljuju pozivi na prosvjede. Miholjski zbor, pozvao je gra\u0111ane, da se \u201eodlu\u010dno i istrajno usprotive\u201c posjeti ministra Grli\u0107a Radmana i poru\u010dila da ne treba dozvoliti da \u201eljudski \u0161kart gazi obraz Boke i Crne Gore\u201c, niti da se u \u201eMorinju glorifikuju la\u017ene \u017ertve\u201c. Takva retorika, kojom se vrije\u0111aju i poni\u017eavaju \u017ertve ratnih zlo\u010dina i potpiruje neprijateljstvo, opasna je i neprihvatljiva. Posebno osu\u0111ujemo i uvrede upu\u0107ene ministru Grli\u0107u Radmanu, koje ugro\u017eavaju dijalog i \u0161alju poruku netolerancije.<\/p>\n\n\n\n

Pijetet prema \u017ertvama jedne etni\u010dke pripadnosti nikada ne smije biti prepreka da se iska\u017ee i pijetet prema drugima \u2013 samo priznavanjem svih \u017ertava i svih zlo\u010dina mogu\u0107e je graditi mirne i dobrosusjedske odnose, zasnovane na vladavini prava.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
Priop\u0107enje povodom planiranih komemorativnih aktivnosti za \u017ertve ratnih zlo\u010dina<\/a><\/blockquote>