{"id":48610,"date":"2025-10-03T17:37:57","date_gmt":"2025-10-03T17:37:57","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48610"},"modified":"2025-11-10T13:01:12","modified_gmt":"2025-11-10T13:01:12","slug":"priopcenje-sprijeciti-postavljanje-spomenika-punisi-racicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48610","title":{"rendered":"Priop\u0107enje: Sprije\u010diti postavljanje spomenika Puni\u0161i Ra\u010di\u0107u"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Najava postavljanja spomenika Puni\u0161i Ra\u010di\u0107u na tlu Crne Gore je jo\u0161 jedan poku\u0161aj destabilizacije dr\u017eave, ugro\u017eavanja njene gra\u0111anske strukture i potkopavanja njenog puta ka Evropskoj uniji<\/strong>. <strong>Pozivamo Agenciju za nacionalnu bezbijednost (ANB), Dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo i nadle\u017ena ministarstva da blagovremeno primjene svoje nadle\u017enosti i ne dozvole da se takva \u0161tetna inicijativa sprovede.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Povodom najave postavljanja spomenika Puni\u0161i Ra\u010di\u0107u, ubici hrvatskih poslanika 1928. godine, podsje\u0107amo da je takav spomenik 2017. godine ve\u0107 bio podignut u selu Slatina kod Andrijevice, bez saglasnosti nadle\u017enih institucija, i da je uklonjen nakon o\u0161trih reakcija javnosti i zvani\u010dnog protesta Republike Hrvatske. Organizator podizanja spomenika je tada zbog tog postupka na osnovu sporazuma sa dr\u017eavnim tu\u017eila\u0161tvom ka\u017enjen uslovno.<\/p>\n\n\n\n<p>Ra\u010di\u0107 je 20. juna 1928. godine, u Narodnoj Skup\u0161tini Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca izvr\u0161io atentat na poslanike Hrvatske selja\u010dke stranke, ubiv\u0161i trojicu, uklju\u010duju\u0107i lidera te stranke <strong>Stjepana Radi\u0107a<\/strong>, i raniv\u0161i dvojicu. <strong>Njegov \u010din nije bio nikakav patriotizam, ve\u0107 zlo\u010din, za koji je osu\u0111en i ka\u017enjen.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Podizanje spomenika bi glorifikovalo ta ubistva, protivno Zakonu o spomen-obilje\u017ejima, koji jasno zabranjuje odavanje po\u010dasti osobama koje su nanosile \u0161tetu demokratskim i civilizacijskim vrijednostima<\/strong>. Dodatno je problemati\u010dno to \u0161to se glorifikuje ubistvo narodnih poslanika i to Hrvata. <strong>Takav \u010din podsti\u010de na mr\u017enju prema Hrvatima<\/strong>, koji su i gra\u0111ani i gra\u0111anke Crne Gore. Podsje\u0107amo da <strong>\u010dlan 7 Ustava izri\u010dito zabranjuje izazivanje ili podsticanje mr\u017enje ili netrpeljivosti po bilo kojem osnovu, a podsticanje mr\u017enje na nacionalnoj osnovi dodatno zabranjuju i va\u017ee\u0107i zakoni.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pozivamo nadle\u017ene institucije<\/strong> \u2013 ANB, Dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo i Upravu policije, Op\u0161tinu Andrijevica, Ministarstvo kulture i medija \u2013 <strong>da odmah provjere navode o podizanju spomenika i sprije\u010de svaku nezakonitu inicijativu.<\/strong> Crna Gora ne smije dopustiti da se zlo\u010dinci slave spomenicima, jer to vrije\u0111a \u017ertve, polarizuje dru\u0161tvo i ugro\u017eava dobrosusjedske odnose.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Crna Gora je antifa\u0161isti\u010dka, gra\u0111anska i demokratska dr\u017eava i kao takva mora opstati. Vlast mora raditi sve \u0161to je potrebno da dr\u017eavu o\u010duva kao takvu i uvede je u Evropsku uniju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Akcija za ljudska prava (HRA)<br>Centar za demokratsku tranziciju (CDT)<br>Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO)<br>Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)<br>Centar za \u017eenska prava (C\u017dP)<br>Centar za istra\u017eiva\u010dko novinarstvo CG (CINCG)<br>Centar za \u017eensko i mirovno obrazovanje ANIMA<br>Institut za medije Crne Gore (IMCG)<br>Ipso Facto<br>Prima<br>Asocijacija SPEKTRA<br>Antifa\u0161isti Cetinja<br>Udru\u017eenje profesora istorije Crne Gore \u2013 HIPMONT<br>Paula Petri\u010devi\u0107, gra\u0111anska aktivistkinja<br>Jovana Marovi\u0107, gra\u0111anska aktivistkinja<br>Dina Bajramspahi\u0107, gra\u0111anska aktivistkinja<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-centar-za-gra-ansko-obrazovanje wp-block-embed-centar-za-gra-ansko-obrazovanje\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"P7MsfyMiTB\"><a href=\"https:\/\/cgo-cce.org\/2025\/09\/28\/sprijeciti-postavljanje-spomenika-punisi-racicu\/\">Sprije\u010diti postavljanje spomenika Puni\u0161i Ra\u010di\u0107u<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Sprije\u010diti postavljanje spomenika Puni\u0161i Ra\u010di\u0107u&#8221; &#8212; Centar za gra\u0111ansko obrazovanje\" src=\"https:\/\/cgo-cce.org\/2025\/09\/28\/sprijeciti-postavljanje-spomenika-punisi-racicu\/embed\/#?secret=Mx2815QxUM#?secret=P7MsfyMiTB\" data-secret=\"P7MsfyMiTB\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Obavijest je prenesena i na portalu <strong>Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/historiografija.ba\/historija-u-javnosti\/dogadjaji\/protest-povodom-najave-postavljanja-spomenika-punisi-racicu-u-crnoj-gori\">https:\/\/historiografija.ba\/historija-u-javnosti\/dogadjaji\/protest-povodom-najave-postavljanja-spomenika-punisi-racicu-u-crnoj-gori<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48611,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,17],"tags":[],"class_list":["post-48610","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Spomenik.jpg?fit=1080%2C1350&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52791,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52791","url_meta":{"origin":48610,"position":0},"title":"Razgovor \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c u Muzeju Slavonije","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razgovor na temu \u201eDa mi je biti Franz i Sisi\u201c, odr\u017eat \u0107e se u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026.\u00a0godine s po\u010detkom u 18:00 sati u Muzeju Slavonije u Osijeku. Kroz temu utjecaja cara Franje Josipa I. i carice Elizabete (Sisi) na svakodnevni \u017eivot Slavonki i Slavonaca vodit \u0107e kustosi Muzeja Slavonije:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pozivnica-Da-mi-je-biti-Franz-i-Sisi.webp?fit=1200%2C881&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53169,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53169","url_meta":{"origin":48610,"position":1},"title":"Snimka razgovora sa Maxom Bergholzom &#8220;Da li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KONT Talk \u201eDa li je pravedno sje\u0107anje mogu\u0107e?\u201c bio je razgovor sa Max Bergholz sa Concordia University, fokusiran na memorijalnu arhitekturu i na\u010dine na koje se pamte masovni zlo\u010dini. Razgovor je gra\u0111en kroz tri primjera: Kulen Vakuf, Garavice i Glina. U Kulen Vakufu otvorena je pri\u010da o cikli\u010dnom nasilju i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/KONT-TALKS-MAX-BERGHOLZ.png?fit=850%2C478&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":48610,"position":2},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d &#8211; poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":48610,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53752","url_meta":{"origin":48610,"position":4},"title":"RAZGOVOR O KNJIZI I ZATVARANJE IZLO\u017dBE: Dejan Kr\u0161i\u0107: Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije \u2014 Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"sudjeluju: Boris Buden, Ana Devi\u0107, Marko Golub moderira: \u0110ur\u0111ica \u0106ili\u0107 Na Dan dr\u017eavnosti, u subotu 30.5. od 12 sati u KIC-u odr\u017eat \u0107e se finissage izlo\u017ebe Dizajn, socijalizam, modernizam i promocija knjige Dejana Kr\u0161i\u0107a Zaludni neimar i slijepa mrlja ideologije: Povodom partizanskih nekropola Bogdana Bogdanovi\u0107a, objavljene u izdanju Udruge Bijeli\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/2026-Zaludni-neimar-cover.jpeg?fit=735%2C534&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":48610,"position":5},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48610","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48610"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48610\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48612,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48610\/revisions\/48612"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48611"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48610"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}