Tema ove knjige je djelovanje graditelja, arhitekata i gra\u0111evinskih in\u017eenjera iz \u010ce\u0161ke na prostoru Hrvatske. Rezultat je vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eivanja koje se odvijalo, mijenjalo i pro\u0161irivalo kroz \u010detiri znanstvena projekta. Ozbiljnije dru\u0161tvene, gospodarske i politi\u010dke veze izme\u0111u Hrvatske i \u010ce\u0161ke ja\u010daju tijekom 19. stolje\u0107a, da bi pravi zamah dobile u posljednjim desetlje\u0107ima \u017eivota u zajedni\u010dkoj dr\u017eavi, Habsbur\u0161koj, a kasnije Austro-Ugarskoj Monarhiji. No, najplodnija podru\u010dja kontakata bila su obrazovanje i kultura. Ove su veze imale brz i intenzivan utjecaj na knji\u017eevnost, likovnu i glazbenu umjetnost, pa \u010dak i sport ili medicinu. Istra\u017eivanje \u010dije rezultate predstavljamo u ovoj knjizi, potvrdilo je kako arhitektonsko-graditeljska sfera nije ostala po strani i da je, \u0161tovi\u0161e, obilovala va\u017enim vezama i utjecajima.<\/p>\n\n\n\n
U istra\u017eivanju se po\u0161lo od \u010dinjenice da je razdoblje od po\u010detka 19. do sredine 20. stolje\u0107a bilo vrijeme turbulentne primjene novih tehnologija u arhitekturi i graditeljstvu, stvaranja novih stilova, globalizacije graditeljstva i mobilnosti stru\u010dnjaka. Stoga su postavljena pitanja o tome tko je sve utjecao na srednjoeuropsko urbanisti\u010dko-arhitektonsko-graditeljsko oblikovanje naselja u Hrvatskoj: tko je donosio nove ideje (stru\u010dnjaci, ali i investitori), kakva je bila mobilnost stru\u010dnjaka, tko je i kako primjenjivao suvremenu tehnologiju, kao i o spremnosti sredine za prihva\u0107anje novih oblikovanja, trendova i stilova (uloga osoba koje su davale inicijativu kroz razli\u010dita udru\u017eenja ili osobno).<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje je pokazalo da se o nekim arhitektima i graditeljima iz \u010ce\u0161ke zna relativno dosta, a da se o nekima ne zna gotovo ni\u0161ta. Tijekom istra\u017eivanja utvr\u0111eno je koji su graditelji, arhitekti i gra\u0111evinski in\u017eenjeri do\u0161li iz \u010ce\u0161ke te koje su vrste gra\u0111evina projektirali ili izvodili od po\u010detka 19. do sredine 20. stolje\u0107a. Atribuiranjem gra\u0111evina, odre\u0111ivanjem lokacija u naseljima te evidentiranjem osoba ili njihovih arhitektonskih i gra\u0111evinskih poduze\u0107a utvr\u0111en je opseg njihovog doprinosa srednjoeuropskom arhitektonskom oblikovanju prostora Hrvatske. Zaklju\u010dno mo\u017eemo potvrditi kako su, uz hrvatske, austrijske, njema\u010dke, ma\u0111arske i talijanske graditelje, arhitekte i gra\u0111evinske in\u017eenjere na podru\u010dju Hrvatske, vidljiv i nemali trag ostavili i stru\u010dnjaci iz \u010ce\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n
Izvori:<\/p>\n\n\n\n