{"id":48487,"date":"2025-09-26T18:30:38","date_gmt":"2025-09-26T18:30:38","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48487"},"modified":"2025-10-01T21:38:22","modified_gmt":"2025-10-01T21:38:22","slug":"kliofakt-komentar-najavljenog-istrazivanja-penavinog-povjerenstva-jesu-li-na-petrovoj-gori-pogubljeni-njemacki-vojnici-nakon-drugog-svjetskog-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48487","title":{"rendered":"Kliofakt: Komentar najavljenog istra\u017eivanja Penavinog Povjerenstva \u201ejesu li na Petrovoj gori pogubljeni njema\u010dki vojnici nakon Drugog svjetskog rata\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Prije nekoliko dana u medije je dospjela vijest kako su na\u010delnik Op\u0107ine Vojni\u0107, Neboj\u0161a Andri\u0107, i predsjednik Povjerenstva za utvr\u0111ivanje sudbine \u017ertava zlo\u010dina po\u010dinjenih nakon Drugog svjetskog rata, Ivan Penava, razmatrali mogu\u0107a istra\u017eivanja oko pitanja jesu li na Petrovoj gori pogubljeni njema\u010dki vojnici nakon Drugoga svjetskoga rata.[1]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Kako prenosi Hrvatski tjednik<\/em> od 18. rujna 2025., na sastanku je sudjelovao i pseudopovjesni\u010dar Roman Leljak koji tvrdi da se na tom prostoru mogu\u0107e nalazi hrvatska Huda jama u kojoj su navodno posmrtni ostaci oko dvije tisu\u0107e Hrvata, ali i posmrtni ostaci njema\u010dkih vojnika.[2]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Iako inicijalna reakcija na ovakvu vijest mo\u017ee varirati od osobe do osobe,[3]<\/a> pogotovo kada se vidi koji akteri su u ovu pri\u010du uklju\u010deni, mo\u017eda prije unaprijed izre\u010dene osude na trenutak o ovome istra\u017eivanju trebamo razmisliti.<\/p>\n\n\n\n

Ovakvo istra\u017eivanje ako se odradi znanstveno i metodi\u010dki pravilno, korektno te kvalitetno, mo\u017ee itekako doprinijeti historiografiji. Tako\u0111er, ono mo\u017ee biti temelj i poticaj za ozbiljne interdisciplinarne projekte koji bi umre\u017eili znanstvene institucije na razini Republike Hrvatske, ali i cijele Europe. Isto tako, ovakvi projekti mogli bi doprinijeti zapo\u0161ljavanju mladih istra\u017eiva\u010da te sprije\u010diti da po okon\u010danju studija ili doktorata izgra\u0111eni kadrovi napu\u0161taju zemlju. Kona\u010dno, ono najbitnije, kroz ovakve projekte mo\u017eda bi zajedni\u010dkim radom moglo do\u0107i do dijaloga izme\u0111u znanstvenika i istra\u017eiva\u010da ozna\u010denih kao \u201elijevi\u201c i \u201edesni\u201c, ali i same polarizirane \u0161ire javnosti.<\/p>\n\n\n\n

Iako gore izneseno, mo\u017eda utopisti\u010dko razmi\u0161ljanje, jest malo vjerojatno, svakako je potrebno inzistirati na znanstveno i metodi\u010dki pravilnom provo\u0111enju projekta. \u0160to bi obuhva\u0107alo, izme\u0111u ostalog, vo\u0111enje i objavljivanje izvje\u0161taja s iskopavanja otkrivenih grobnica, izradu \u0161iroke digitalne javno dostupne arhive koja \u0107e pokrivati poimeni\u010dni popis \u017ertava s biografskim podacima, skeniranim dokumentima (ako postoje), mati\u010dnim knjigama, fotografijama i ostalim, za daljnja istra\u017eivanja, va\u017enim podacima.<\/p>\n\n\n\n

Isto tako, potrebno je inzistirati na DNK analizi svake \u017ertve koja se prona\u0111e u grobnici bez obzira na cijenu takvih istra\u017eivanja. Istina ipak ne bi trebala imati cijenu. Ovakvim pristupom tako\u0111er bi se izbjegle eventualne neugodne situacije. Primjerice, na Petrovoj gori i prostoru oko nje potencijalno se jo\u0161 uvijek mogu nalaziti grobnice sa \u017ertvama usta\u0161kih zlo\u010dina ili grobnice s u bolnici preminulim ili poginulim partizanima. S obzirom na to, ne bi bilo moralno ispravno kako prema \u017ertvi, tako i obitelji \u017ertve da do\u0111e do zamjene identiteta. Odnosno da njema\u010dka obitelj umjesto posmrtnih ostataka njema\u010dkoga vojnika dobije ostatke preminulog partizana ili pak neka obitelj u Hrvatskoj, kako je to Penava na prvoj sjednici Povjerenstva naglasio,[4]<\/a> umjesto zadovolj\u0161tine da napokon zna sudbinu svojih najmilijih dobije ostatke mogu\u0107ih \u017ertava tih istih predaka.<\/p>\n\n\n\n

No \u0161to ako se zaista kroz istra\u017eivanje prona\u0111u \u017ertve usta\u0161kih zlo\u010dina? Ho\u0107e li Povjerenstvo s obzirom na to da se isklju\u010divo, kako sam naziv ka\u017ee, bavi \u017ertvama nakon Drugog svjetskog rata stati s radom i ekshumacijom? Ili \u0107e pak takve \u017ertve potpasti pod jurisdikciju nekog drugog povjerenstva? Ili se i takve \u017ertve po inerciji etiketiraju kao \u017ertve komunizma?<\/p>\n\n\n\n

Prije dvadesetak godina upravo je na Petrovoj gori prona\u0111ena masovna grobnica,[5]<\/a> a po pisanju medija radilo se o \u017ertvama partizanskih strijeljanja. Prema nekim tvrdnjama \u017ertve su navodno ekshumirane, a mi do danas, barem koliko je meni poznato, nismo dobili ni jedan izvje\u0161taj ili studiju koji bi rasvijetlili tko su \u017ertve, a tko po\u010dinitelji. Objavljeni izvje\u0161taji ili studije tako\u0111er bi doprinijeli daljnjim istra\u017eivanjima ovoga slu\u010daja. Upravo inzistiranjem na gore navedenim metodama do ovakvih ozbiljnih propusta ne bi dolazilo, kako u ovome najavljenom mogu\u0107em istra\u017eivanju, tako i u budu\u0107im takvim istra\u017eivanjima.<\/p>\n\n\n\n

U cijelu pri\u010du uklju\u010dila se me\u0111utim i povjesni\u010darka Vlatka Vukeli\u0107 kao nova \u010dlanica Domovinskog pokreta i voditeljica strana\u010dkog Odbora za istra\u017eivanje jugoslavenskih komunisti\u010dkih zlo\u010dina. Prije nekoliko mjeseci, kako prenose mediji, Vukeli\u0107 se kao izvanredna profesorica na Fakultetu Hrvatskih studija na\u0161la u sredi\u0161tu skandala na toj instituciji. Tako\u0111er, poznata je po kontroverznim izjavama i stavovima o NDH  i njenim zlo\u010dinima.[6]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Penava je na konferenciji za medije prilikom objavljivanja vijesti o uklju\u010denju Vukeli\u0107 u Domovinski pokret i rad Odbora izjavio kako \u0107e se njezinim sudjelovanjem u radu \u201e(…) dodatno dobiti na snazi u smislu znanstvenih istra\u017eivanja i znanstvenog pristupa ovoj vrlo osjetljivoj tematici (\u2026)\u201c. Vukeli\u0107 je pritom istaknula sljede\u0107e: \u201eStrana\u010dki Odbor koji \u0107u predvoditi bit \u0107e \u2018backup\u2018 svemu onome \u0161to \u0107e Penava artikulirati u radu Povjerenstva kojem predsjeda.\u201c Na konferenciji za medije Penava je istovremeno zaklju\u010dio kako \u201eUlaskom DP-a u vladaju\u0107u koaliciju postigli smo to\u010dno ono \u0161to je ve\u0107ina hrvatskih gra\u0111ana htjela, a to je lagani pomak Hrvatske udesno (\u2026)\u201d.<\/p>\n\n\n\n

Postavlja se pitanje ho\u0107e li u svrhu spomenutog pomaka udesno biti \u017ertvovani najavljeni znanstveni pristup i prijeko potrebni dru\u0161tveni dijalog o toj osjetljivoj problematici. Potvrdu te bojazni nalazimo u sljede\u0107im Penavinim izjavama o sli\u010dnim povijesnim temama. Naime, upravo u danima sastanka u Vojni\u0107u, ne tako daleko od njega obilje\u017eavala se 82. godi\u0161njica bitke za Zrin, a Penava je tom prilikom na svom Facebook profilu objavio: \u201e(..) uni\u0161tenjem Zrina na Banovini u Drugom svjetskom ratu po\u010dinjen je genocid nad Hrvatima u kojemu su partizanske i \u010detni\u010dke postrojbe ubile tre\u0107inu Hrvata toga kraja(\u2026)\u201c.[7]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Bez ula\u017eenja u su\u0161tinu i razli\u010dite interpretacije doga\u0111aja vezanih uz bitku za Zrin, ali i pojma genocid, va\u017eno je naglasiti da 1943. godine na teritoriju cijele biv\u0161e Jugoslavije partizani i \u010detnici nisu sura\u0111ivali. Ono \u0161to eventualno Penava ili netko kraj njega interpretira pod pojmom ‘\u201c\u010detnici\u201c, u konkretnoj situaciji bitke za Zrin, jesu civili iz okolnih sela koji su se tijekom partizanskoga napada pojavili te upustili u plja\u010dku. O ovome svjedo\u010di izvje\u0161taj \u0160taba Unske operativne grupe od 12. rujna 1943. godine.[8]<\/a><\/p>\n\n\n\n

Upravo ovako nerazumijevanje osnovnih, op\u0107eprihva\u0107enih povijesnih \u010dinjenica te neodgovorno baratanje pojmovima od strane predsjednika Povjerenstva Ivana Penave izaziva skepsu u to kakve \u0107e kvalitete biti potencijalna istra\u017eivanja ovoga Povjerenstva i ljudi uklju\u010denih u njegov rad.<\/p>\n\n\n\n

Nadam se me\u0111utim da \u0107e jedini stalni stru\u010dni \u010dlanovi Povjerenstva Dinko \u010cutura i Miroslav Akmad\u017ea \u2013 kao i drugi povjesni\u010dari i povjesni\u010darke koji \u0107e biti uklju\u010divani u rad Povjerenstva \u2013 biti u mogu\u0107nosti utjecati na dr\u017eanje razine najavljivanog znanstvenog pristupa. Previ\u0161e puta do sada su povijest i struka bili \u017ertvovani za politi\u010dke ciljeve.<\/p>\n\n\n\n

Tin Celner<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

[1]<\/a> https:\/\/radio-mreznica.hr\/uskoro-bi-se-moglo-istrazivati-jesu-li-na-petrovoj-gori-pogubljeni-njemacki-vojnici-nakon-drugog-svjetskog-rata\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

[2]<\/a> Hrvatski tjednik<\/em>, Zazidani tunel kod Vojni\u0107a, 18. rujna 2025., 8-9; https:\/\/hrvatska-danas.com\/2025\/09\/17\/penava-i-leljak-nakon-80-godina-otkrivaju-strasan-partizanski-zlocin-na-banovini-u-tunel-zazidali-2000-zivih-ljudi\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

[3]<\/a> Jedna od prvih reakcija objavljena je primjerice u Novostima<\/em>, https:\/\/www.portalnovosti.com\/penava-zabrinut-sudbinom-hitlerovih-vojnika\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

[4]<\/a> https:\/\/vlada.gov.hr\/vijesti\/odrzana-prva-sjednica-povjerenstva-za-utvrdjivanje-sudbine-zrtava-zlocina-pocinjenih-nakon-drugog-svjetskog-rata\/44881<\/a><\/p>\n\n\n\n

[5]<\/a> https:\/\/www.vecernji.hr\/vijesti\/u-grobnici-na-petrovoj-gori-tijela-360-osoba-ubijenih-hicima-u-glavu-251296<\/a><\/p>\n\n\n\n

[6]<\/a> https:\/\/www.jutarnji.hr\/vijesti\/hrvatska\/tko-je-nova-clanica-dp-a-pozirala-za-playboy-bila-u-centru-skandala-na-hrvatskim-studijima-15626250<\/a><\/p>\n\n\n\n

[7]<\/a> https:\/\/web.facebook.com\/IvanPenavaVukovar<\/a><\/p>\n\n\n\n

[8]<\/a> BR. 48 IZVJE\u0160TAJ \u0160TABA UNSKE OPERATIVNE GRUPE OD 12 RUJNA 1943 GOD. \u0160TABU PRVOG KORPUSA NOV I PO HRVATSKE O NAPADU NA ZRINJ, Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodila\u010dkom ratu, borbe u Hrvatskoj 1943. god, rujan, tom V, knjiga 19, ur. Fabijan Trgo, Vojnoistorijski institut Jugoslovenske armije, Beograd, 1957., 160-162.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Ilustracija: Muza Clio godine 2000. (iz knjige Mirjane Gross Suvremena historiografija<\/em>, Zagreb 1996.)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Reagiranja na objave iz rubrike \u201cKliofakt\u201d, kao i nove polemi\u010dke priloge namijenjene toj rubrici, mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala Historiografija.hr bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47367,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[24,3,17],"tags":[],"class_list":["post-48487","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kliofakt","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Klio_Muza.jpg?fit=430%2C406&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48487","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48487"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48487\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48488,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48487\/revisions\/48488"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48487"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48487"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48487"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}