{"id":48484,"date":"2025-09-26T18:24:23","date_gmt":"2025-09-26T18:24:23","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48484"},"modified":"2025-10-28T08:03:02","modified_gmt":"2025-10-28T08:03:02","slug":"mario-simunkovic-prikaz-knjige-milan-radanovic-opcina-crkveni-bok-u-drugom-svjetskom-ratu-studija-slucaja-genocida-nad-srbima-u-ndh-2024","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48484","title":{"rendered":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Milan Radanovi\u0107, \u201eOp\u0107ina Crkveni Bok u Drugom svjetskom ratu: studija slu\u010daja genocida nad Srbima u NDH\u201c, 2024."},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-text-align-left\"><strong>Milan Radanovi\u0107, <em>Op\u0107ina Crkveni Bok u Drugom svjetskom ratu: studija slu\u010daja genocida nad Srbima u NDH<\/em>, Srpsko Narodno Vije\u0107e i <\/strong><strong>Jesenski i Turk, Zagreb 2024., 348 str.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Knjiga Milana Radanovi\u0107a <em>Op\u0107ina Crkveni Bok u Drugom svjetskom ratu: studija slu\u010daja genocida nad Srbima u NDH<\/em> predstavlja jedno od najsustavnijih istra\u017eivanja stradanja srpskog stanovni\u0161tva u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj, koje je temeljeno na detaljnoj analizi \u017eivota i stradanja lokalne zajednice u op\u0107ini Crkveni Bok.<a href=\"#_ftn1\" id=\"_ftnref1\">[1]<\/a> Iako je u naslovu napisano da se radi o studiji slu\u010daja, rije\u010d je o obimnom i zna\u010dajnom djelu koje obuhva\u0107a tri sela: Strmen, Crkveni Bok i Ivanjski Bok u kojima su Srbi \u010dinili gotovo cjelokupno stanovni\u0161tvo i koja su u Drugom svjetskom ratu do\u017eivjela te\u0161ke ljudske i materijalne gubitke \u0161to je ostavilo dugoro\u010dne demografske posljedice. Autor kroz prezentaciju obimne gra\u0111e, od koje je velik dio prvi puta kori\u0161ten, pokazuje da lokalna povijest mo\u017ee postati klju\u010d za razumijevanje \u0161ireg procesa genocida nad Srbima u NDH, ali i za propitivanje na\u010dina na koji se genocid nad Srbima uop\u0107e istra\u017euje i tuma\u010di u hrvatskoj i regionalnoj historiografiji.<\/p>\n\n\n\n<p>Uvod knjige nagla\u0161ava dramati\u010dne demografske promjene koje su bo\u010danska sela pro\u0161la tijekom dvadesetog stolje\u0107a. Od oko 3.000 stanovnika 1941. godine do tek 146 popisanih 2021. godine, proces nestajanja Crkvenog Boka i njegovih sela svjedo\u010di o kombinaciji ratnih gubitaka i stradanja u Drugom svjetskom ratu i posljedica rata devedesetih. Autor jasno smje\u0161ta lokalnu tragediju u \u0161iri povijesni okvir triju ratova u jednom stolje\u0107u, pokazuju\u0107i kako je svaka ratna kataklizma ostavljala sve te\u017ee posljedice. Na taj na\u010din knjiga nije samo mikrohistoriografska studija Drugog svjetskog rata, nego i refleksija doga\u0111aja dvadesetog stolje\u0107a i demografskog sloma srpske zajednice u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n<p>Poseban doprinos Radanovi\u0107evog istra\u017eivanja jest oslanjanje na do sada zanemarene izvore koji dosad nisu kori\u0161teni. Autor je iscrpno koristio crkvene mati\u010dne knjige i domovne protokole parohije Crkveni Bok, ali i mati\u010dne knjige rimokatoli\u010dke \u017eupe osnovane 1941. nakon prisilnog pokatoli\u010davanja. Upravo ti izvori omogu\u0107ili su mu da precizno rekonstruira veliku ve\u0107inu identiteta \u017ertava uklju\u010duju\u0107i podatke o godini ro\u0111enja, imenu oca, okolnostima smrti i mjestu stradanja, ali i ispravi dosada\u0161nje pogre\u0161ke biografskim podacima dijela \u017ertava. Time je ispravio brojne pogre\u0161ke u ranijoj literaturi te dopunio spiskove novootkrivenim imenima, njih \u010dak 99! Za brojne \u017ertve, osobito one iz Akcije Crkveni Bok 1942. i racije 22. kolovoza 1944., identiteti su potvr\u0111eni vi\u0161estrukim arhivskim izvorima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova knjiga predstavlja metodolo\u0161ki iskorak u odnosu na ve\u0107inu dosada\u0161njih lokalnih monografija, koje su se oslanjale prvenstveno na usmena svjedo\u010danstva i fragmentarne arhivske izvore. Dok su raniji radovi \u010desto nastajali uz pomo\u0107 \u017eivih svjedoka i sudionika, ova knjiga nastala je u trenutku kada relevantni svjedoci vi\u0161e nisu bili me\u0111u \u017eivima. Time je autor bio primoran osloniti se gotovo isklju\u010divo na arhivsku gra\u0111u, \u0161to knjizi daje poseban znanstveni karakter i objektivnost. Istodobno, ona zadr\u017eava duboko ljudsku dimenziju, jer se iza svake arhivske bilje\u0161ke krije osobna tragedija pojedinca, obitelji i zajednice.<\/p>\n\n\n\n<p>Struktura knjige razra\u0111ena je kronolo\u0161ki i tematski. Nakon poglavlja o porijeklu stanovni\u0161tva i demografskom razvoju sela od 1804. do 1941., Radanovi\u0107 prelazi na analizu usta\u0161ke vlasti 1941. i 1942. godine, uklju\u010duju\u0107i represivne mjere, pokatoli\u010davanje i reakcije mje\u0161tana. Posebnu pozornost posve\u0107uje Akciji Crkveni Bok, usta\u0161kom prepadu 13.\u201314. listopada 1942., koji je doveo do masovne internacije mje\u0161tana u logore Jasenovac, Staru Gradi\u0161ku i Sisak. Autor precizno rekonstruira tijek akcije, identificira \u017ertve i analizira njezin zna\u010daj u kontekstu genocidne politike NDH prema Srbima na Baniji. Akciju Crkveni Bok prikazuje kao zavr\u0161nu fazu plana za eliminaciju Srba na Baniji 1942., koji je zapo\u010deo masovnim internacijama u svibnju te godine. Autor iznosi klju\u010dni doprinos, tvrdnju, potkrijepljenu arhivskim izvorima NDH, da je postojala jasna namjera vrha usta\u0161kog aparata, uklju\u010duju\u0107i Slavka i Eugena Kvaternika te Vjekoslava Maksa Luburi\u0107a, da se srpsko stanovni\u0161tvo Banije kolektivno internira i uni\u0161ti.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon 1942. knjiga se usmjerava na razdoblje 1943.\u20131944., kada bo\u010danska sela pro\u017eivljavaju nove katastrofe. Posebno se isti\u010de paljenje Crkvenog Boka 1943., osnivanje i tragi\u010dan kraj kolaboracionisti\u010dke Samoza\u0161titne brigade Banija te serija usta\u0161kih zlo\u010dina 1944. godine. Najmasovniji je bio prepad 22. kolovoza 1944. godine kada je ubijeno 37 i internirano 318 mje\u0161tana, uglavnom \u017eena, djece i staraca koji su potom odvedeni u Jasenovac, a nitko od interniranih u logor nije pre\u017eivio. Radanovi\u0107 detaljno opisuje i kasnije akcije, uklju\u010duju\u0107i zlo\u010dine u rujnu 1944. u Bobovcu i ponovljene prepade jeseni iste godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor je veliku pa\u017enju posvetio dokumentiranju zlo\u010dina i odgovornosti Usta\u0161kog obrambenog zdruga iz Jasenovca, postrojbe Usta\u0161ke obrane kojom je zapovijedao Vjekoslav Maks Luburi\u0107 koji je bio je jedan od glavnih izvr\u0161itelja genocidne politike NDH. Pripadnici UOZ-a su u vi\u0161e navrata klali i ubijali, palili i plja\u010dkali sela, uni\u0161tili obje crkve i gotovo sve ku\u0107e. Ukupno 734 osoba ro\u0111enih na tlu op\u0107ine Crkveni Bok stradalo je krivicom UOZ iz Jasenovca od 949 koliko iznosi ukupan broj ro\u0111enih na tlu op\u0107ine Crkveni Bok koji su ubijeni \/ umrli od posljedica rata \/ poginuli od 1941. do 1945. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovdje se otvara i pitanje tko su sve \u017ertve logora Jasenovac? Djelovanje Usta\u0161kog obrambenog zdruga pokazuje da zlo\u010dini koje su \u010dinili nisu bili ograni\u010deni samo na prostor samog logora Jasenovac. Pripadnici Usta\u0161kog obrambenog zdruga su od 1942. godine, a osobito kako se rat bli\u017eio kraju, \u010desto djelovali i izvan logorskog kompleksa, pri \u010demu su po\u010dinjeni brojni zlo\u010dini nad civilima. Unato\u010d tome, slu\u017ebeni popis \u017ertava Spomen-podru\u010dja Jasenovac temelji se isklju\u010divo na kriteriju osoba ubijenih unutar sustava koncentracijskog logora Jasenovac. Ubojstva \u0161to su ih usta\u0161e iz Jasenovca po\u010dinile na drugim lokacijama nisu uklju\u010dena u taj popis. Kategorija koja bi obuhvatila osobe koje su jedinice Usta\u0161kog obrambenog zdruga ubile izvan logora Jasenovac (kao \u0161to su \u017ertve prepada, zlo\u010dina i racija u op\u0107ini Crkveni Bok) svakako bi nadopunila postoje\u0107u kategorizaciju koju smo \u0110or\u0111e Mihovilovi\u0107 i ja razradili. Njom smo na primjeru jedne mikrolokacije obuhvatili sve one koji su pro\u0161li kroz koncentracijski logor Jasenovac, a koji su ubijeni u Jasenovcu, na nekom drugom mjestu za vrijeme rata, umrli od posljedica logora ili koji su pre\u017eivjeli logor.<a href=\"#_ftn2\" id=\"_ftnref2\">[2]<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Imena pripadnika Usta\u0161kog obrambenog zdruga (UOZ) koja se spominju u knjizi Milana Radanovi\u0107a nisu tek puki podatak, nego nose vi\u0161estruku va\u017enost: historiografsku, dokumentarnu, pa i memorijalnu. Spominjanje konkretnih imena (npr. zapovjednika Vjekoslava Maksa Luburi\u0107a, Marka Pavlovi\u0107a i izvr\u0161itelja zlo\u010dina poput Abramovi\u0107 Josipa, Budak Ivana, Pervan Stipe, \u0160anti\u0107 Josipa, Mili Ivana, Jurkovi\u0107 Mate i drugih) omogu\u0107uje da se zlo\u010dini ne ostave u magli op\u0107enitih formulacija o \u201eusta\u0161ama\u201c ili \u201epostrojbama\u201c, nego da se jasno utvrdi lanac zapovijedanja i sudionici zlo\u010dina. Time se odgovornost ne svodi na anonimnu skupinu, nego se mo\u017ee pratiti od vrha (ideolo\u0161ki i zapovjedni nositelji) do izvr\u0161itelja na terenu. U suvremenim raspravama \u010desto se tvrdi da je nasilje bilo \u201estihijsko\u201c ili da \u201enije poznato tko je naredio i po\u010dinio\u201c (\u010desto se krivcima za usta\u0161ke zlo\u010dine progla\u0161avaju &#8220;divlje usta\u0161e&#8221;). Bilje\u017eenje imena i funkcija u knjizi demantira takve tvrdnje. Kada su poznati konkretni zapovjednici akcija u Crkvenom Boku, postaje jasno da se radilo o planiranim i organiziranim zlo\u010dinima koje je provodio dr\u017eavni aparat NDH. Za budu\u0107a istra\u017eivanja zlo\u010dina i zlo\u010dinaca iz UOZ-a, imena su va\u017ena jer omogu\u0107uju provjeru i usporedbu imena. Na taj na\u010din knjiga stvara i arhivsku i znanstvenu bazu za daljnje radove. Kao \u0161to su imena \u017ertava klju\u010dna za o\u010duvanje sje\u0107anja, tako su i imena po\u010dinitelja va\u017ena da bi se sprije\u010dila anonimnost zlo\u010dina. Poznavanje imena onih koji su naredili i proveli akcije daje potpuniju sliku povijesne istine i omogu\u0107ava zajednici da oblikuje sje\u0107anje bez relativizacije i zamagljivanja odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebnu pa\u017enju autor posve\u0107uje odnosima izme\u0111u bo\u010danskih Srba i susjednih hrvatskih sela, osobito Bobovca i Lonje. Iako su tijekom rata zabilje\u017eene plja\u010dke i izolirani oblici sudjelovanja u represiji, nije bilo masovnih zlo\u010dina koje bi inicirali lokalni Hrvati. Naprotiv, Radanovi\u0107 bilje\u017ei primjere solidarnosti i pomo\u0107i, osobito u slu\u010daju kada su Bo\u010dani uto\u010di\u0161te na\u0161li kod Bobov\u010dana. Time autor jasno razlikuje lokalne me\u0111unacionalne odnose od dr\u017eavne genocidne politike NDH, nagla\u0161avaju\u0107i da su zlo\u010dini bili posljedica inicijative usta\u0161kog represivnog aparata iz Zagreba i Jasenovca.<\/p>\n\n\n\n<p>U zavr\u0161nim poglavljima knjige nalazi se bilanca stradanja i iscrpni spiskovi \u017ertava. Rije\u010d je o jedinstvenom dokumentu u hrvatskoj i regionalnoj historiografiji, jer donosi sustavno provjerene podatke za svaku pojedina\u010dnu \u017ertvu, \u010desto potvr\u0111ene u vi\u0161e arhivskih izvora. Takva preciznost omogu\u0107ava ne samo rekonstruiranje ukupnih gubitaka, nego i analizu starosne i rodne strukture i obiteljskih veza koje se opisuju kroz cijelu knjigu \u010dime se vidi kakvo je bilo stradanje na razini pojedina\u010dnih obitelji. U tome se Crkveni Bok izdvaja kao najdetaljnije obra\u0111eno srpsko selo u NDH. Autor je uspio u ostvarenju jednog od ciljeva knjige i na argumentiran na\u010din dokazao da je nad Srbima u NDH po\u010dinjen genocid, teza koju dio hrvatske historiografije izbjegava jasno prihvatiti.<\/p>\n\n\n\n<p>Imena \u017ertava zauzimaju sredi\u0161nje mjesto u knjizi i predstavljaju jedan od njezinih najva\u017enijih doprinosa. Svako ime vra\u0107a individualnost i dostojanstvo ljudima koji su u genocidu nad Srbima bili pretvoreni u apstraktne brojke. Popisi koje autor donosi nisu tek statisti\u010dki podaci, nego svjedo\u010danstva o \u017eivotima djece, \u017eena, staraca i \u010ditavih obitelji. Na taj na\u010din knjiga postaje svojevrsni spomenik u tekstu: \u017ertve vi\u0161e nisu anonimne, ve\u0107 su prepoznate i sa\u010duvane u svom imenu i prezimenu. Za pre\u017eivjele i njihove potomke ta je dimenzija neprocjenjiva jer popis imena \u010duva sje\u0107anje na cijele zajednice i omogu\u0107ava da se kasnije generacije pove\u017eu s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Svako ime u knjizi istodobno je i potvrda identiteta i priznanje boli obitelji koje su ostale bez svojih \u010dlanova. Historiografski gledano, imena \u017ertava imaju i znanstvenu va\u017enost. Ona pokazuju da se autor ne oslanja samo na op\u0107enite procjene, nego na sustavnu obradu i provjeru arhivskih izvora: crkvenih matica, domovnih protokola i slu\u017ebenih dokumenata. Time je omogu\u0107ena i kriti\u010dka provjera podataka, jer drugi istra\u017eiva\u010di mogu usporediti popise i potvrditi njihovu vjerodostojnost. Popisi imena omogu\u0107avaju i demografsku i sociolo\u0161ku analizu. Na temelju njih mo\u017ee se rekonstruirati starosna i spolna struktura \u017ertava, obiteljske veze i obrazac nasilja. Primjerice, u raciji iz kolovoza 1944. \u010dak 80% \u017ertava su bili su \u017eene, djeca i starci, \u0161to jasno potvr\u0111uje genocidnu prirodu usta\u0161kih akcija. Imena, dakle, nisu samo memorijalni podsjetnik, ve\u0107 i podloga za znanstvenu interpretaciju. Na kraju, uloga imena \u017ertava ima i eti\u010dku dimenziju. U vremenu kada se broj \u017ertava \u010desto politizira i dovodi u pitanje, upravo popisi s imenima predstavljaju najsna\u017eniji argument protiv relativizacije. Oni pokazuju da iza svake brojke stoji konkretna osoba \u010dije je postojanje zabilje\u017eeno u arhivima i \u010dija je smrt ostavila trag u zajednici. Na taj na\u010din imena osiguravaju ne samo historiografsku preciznost, nego i moralni temelj za kulturu sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga Milana Radanovi\u0107a predstavlja iznimno vrijedan doprinos ne samo historiografiji genocida nad Srbima u NDH, nego i \u0161irem polju lokalne povijesti i kulture sje\u0107anja. Na primjeru jedne op\u0107ine autor pokazuje kako sustavno arhivsko istra\u017eivanje mo\u017ee razotkriti logiku genocidne politike, ispraviti neto\u010dnosti u ranijim radovima i sa\u010duvati sje\u0107anje na \u017ertve. Posebna vrijednost knjige jest u tome \u0161to ne ostaje na razini kvantifikacije i analize, nego stalno vra\u0107a ljudsku dimenziju tragedije, pokazuje obiteljske veze, demografske posljedice, me\u0111unacionalne odnose i dugoro\u010dne u\u010dinke na lokalnu zajednicu. U vremenu kada kolektivno pam\u0107enje blijedi, a politi\u010dke interpretacije \u010desto dominiraju nad znanstvenim, ovakve studije nude \u010dvrst temelj za razumijevanje pro\u0161losti i izgradnju odgovorne kulture sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Mario \u0160imunkovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref1\" id=\"_ftn1\">[1]<\/a> Ovaj prikaz knjige dio je odgovora na pitanje \u0161to smatram stru\u010dno pouzdanom literaturom o koncentracijskom logoru Jasenovac. Vi\u0161e o tome u mom prilogu: Odgovor na pitanje Luke \u0160ari\u0107a \u201cTko odre\u0111uje imamo li dovoljno literature o Jasenovcu i je li ona pouzdana?\u201d, <a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47536\">https:\/\/historiografija.hr\/?p=47536<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"#_ftnref2\" id=\"_ftn2\">[2]<\/a> Vidi knjigu <em>Zapre\u0161i\u0107ki kraj i koncentracijski logor Jasenovac<\/em>, dostupnu na: <a href=\"https:\/\/www.academia.edu\/110656707\/Zapre%C5%A1i%C4%87ki_kraj_i_koncentracijski_logor_Jasenovac\">https:\/\/www.academia.edu\/110656707\/Zapre%C5%A1i%C4%87ki_kraj_i_koncentracijski_logor_Jasenovac<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><em>Tekst je iza\u0161ao uz potporu Ministarstva kulture i medija RH.<\/em><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-48484","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48484","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48484"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48484\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":49159,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48484\/revisions\/49159"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48484"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48484"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48484"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}