{"id":4848,"date":"2017-06-12T08:57:45","date_gmt":"2017-06-12T08:57:45","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4848"},"modified":"2017-06-12T08:57:45","modified_gmt":"2017-06-12T08:57:45","slug":"eseh-2017-natures-in-between-environments-in-areas-of-contact-among-states-economic-systems-cultures-and-religions","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4848","title":{"rendered":"ESEH 2017 \u2013 Natures in between. Environments in areas of contact among states, economic systems, cultures and religions"},"content":{"rendered":"

Od 28. lipnja do 2. srpnja 2017. u Zagrebu \u0107e se odr\u017eati Deveta konferencija Europskog udru\u017eenja za povijest okoli\u0161a, na kojoj \u0107e s priop\u0107enjima sudjelovati oko 450 ekohistori\u010dara i drugih znanstvenika iz cijelog svijeta.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Deveta konferencija Europskog udru\u017eenja za povijest okoli\u0161a, na kojoj \u0107e s priop\u0107enjima sudjelovati oko 450 ekohistori\u010dara i drugih znanstvenika iz cijelog svijeta, odr\u017eat \u0107e se od 28. lipnja do 2. srpnja 2017. u Zagrebu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Konferencija se odr\u017eava u organizaciji Europskog udru\u017eenja za povijest okoli\u0161a, Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Geografskog odsjeka PMF-a Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Odjela za geografiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru. Konferencija \u0107e se odr\u017eati u Zagrebu na Maruli\u0107evom trgu 19 i 21: http:\/\/eseh.org\/event\/next-conference\/2017-conference-venue\/<\/a>.<\/p>\n

 <\/p>\n

Na mre\u017enim stranicama konferencije nalazi se vi\u0161e informacija, kao i finalni program: http:\/\/eseh.org\/wp-content\/uploads\/ESEH-program-2017.pdf<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Uvodno izlaganje o ekohistorijskim istra\u017eivanjima u Hrvatskoj imati \u0107e prof. dr. sc. Drago Roksandi\u0107 s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dok \u0107e plenarno predavanje odr\u017eati Andrew W. A. Baldwin, Durham University, pod naslovom: From determinism to complexity: historical disaffiliation in climate change and migration.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.ffzg.unizg.hr\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Svjetska elita povjesni\u010dara okoli\u0161a dolazi u Zagreb<\/strong><\/p>\n

 
\nZAGREB<\/strong> – Svjetska znanstvena elita, \u010diji je moto istra\u017eivati va\u017ene teme povijesti okoli\u0161a koje tradicionalna povijest zanemaruje, okupit \u0107e se krajem lipnja u Zagrebu na europskoj konferenciji povjesni\u010dara okoli\u0161a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Istra\u017eivanje velikih po\u017eara, bolesti ili poplava koje su nerijetko okretale smjer ljudske povijesti, daje uvida u razvoj civilizacije vi\u0161e nego povijest nekih vladara ili dr\u017eava, a nisu predmet cjelovitih povijesnih istra\u017eivanja, isti\u010du.<\/p>\n

 <\/p>\n

Zakleo sam se u ogledalo u svojoj kupaonici da \u0107u pisati samo knjige o pitanjima koja su zanemarena a koja imaju krupan zna\u010daj, objasnio je u jednom intervjuu slavni ameri\u010dki povjesni\u010dar Alfred W. Crosby.<\/p>\n

 <\/p>\n

Jedno od njih je gripa iz 1918. koja je ubila vi\u0161e ljudi nego Prvi svjetski rat. Jasno je za\u0161to se sje\u0107amo Prvog svjetskog rata i to je savr\u0161eno opravdano. Me\u0111utim, gripa iz 1918. je jednostavno statisti\u010dki bila ja\u010da, ali smo je unato\u010d svim prakti\u010dnim razlozima zaboravili kroz par generacija, kazao je autor knjige Epidemija i mir 1918. (1976).<\/p>\n

 <\/p>\n

Najpoznatija Crosbijeva knjiga je Kolumbijska razmjena (1972), koja se bavi povezivanjem dva odvojena svijeta nakon otkri\u0107a Amerike, Starog i Novog, i nesagledivom razmjenom koja je me\u0111u njima nastala od 1492. godine.<\/p>\n

 <\/p>\n

Danas vi\u0161e Stari svijet nije mogu\u0107e zamisliti bez krumpira, duhana, raj\u010dica, gra\u0161ka, vanilije, purana i drugog, koji su mu stigli iz Amerike. Istodobno, Stari je svijet Americi dao stoku, ri\u017eu, gro\u017e\u0111e, banane, citrone i \u2013 zarazne bolesti koje su nepovratno i znatno sna\u017enije od ratova pokosile starosjedila\u010dko stanovni\u0161tvo neotporno na nove viruse i bakterije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kolumbo, koji se spotaknuo na neo\u010dekivani kontinent, u\u010dinio mi se privla\u010dnijim za istra\u017eivanja od svih pothvata 20. stolje\u0107a uklju\u010duju\u0107i i supermena Clarka Kenta, kazao je Crosby \u010dije djelo smatraju jednim od temeljnih na podru\u010dju povijesti okoli\u0161a.<\/p>\n

 
\nUtjecaji na okoli\u0161 su rezultat bezbrojnih odluka ljudi<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U povodu Konferencije Europskog dru\u0161tva povijesti okoli\u0161a, koja \u0107e se odr\u017eati od 28. lipnja do 2. srpnja 2017. u Zagrebu, istaknuti europski i hrvatski povjesni\u010dari okoli\u0161a odgovorili su Hini \u0161to smatraju najve\u0107im uspjesima i prednostima njihove znanosti i kako ona mo\u017ee doprinijeti smanjenju okoli\u0161nih prijetnji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Austrijska akademinja Verena Winiwarter, aktualna predsjednica Me\u0111unarodne krovne organizacije povjesni\u010dara okoli\u0161a (ICEHO), ka\u017ee da ono \u0161to nazivamo antropocenom, doba \u010dovjeka i njegova globalnog utjecaja, nije palo s neba. To je rezultat bezbrojnih odluka ljudi, ustanova koje su oni stvorili i njihove potrebe za statusom, mo\u0107i i resursima. Ako bolje razumijemo interese, odnose mo\u0107i i institucija iz pro\u0161losti, mo\u017eemo uspore\u0111ivati uspjehe i propuste u onome \u0161to je najva\u017enije za ljudsko pre\u017eivljavanja na Planetu, ka\u017ee Verena Winiwarter.<\/p>\n

 <\/p>\n

Sve ima svoju povijest. Moramo biti zainteresirani ne samo za ono “\u0161to” je pogre\u0161no u na\u0161em odnosu spram okoli\u0161a, nego “kako” je to postalo pogre\u0161no. Moramo to znati da bismo u\u010dinili smislene i trajne promjene kako se mi kao ljudi odnosimo prema prirodi oko nas, ka\u017ee predsjednica Europskog dru\u0161tva povijesti okoli\u0161a, \u0161vedska povjesni\u010darka s Tehnolo\u0161kog sveu\u010dili\u0161ta Lule\u00e5 u \u0160vedskoj Dolly J\u00f8rgensen.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tako\u0111er, povijest okoli\u0161a nam omogu\u0107uje da sagledamo te okoli\u0161ne promjene u dugoro\u010dnoj perspektivi. Politi\u010dari rade na vrlo kratke staze, na izborne cikluse, ali to nije na\u010din na koji okoli\u0161 funkcionira. Promjene se \u010desto doga\u0111aju polako i pojedinci ih ne primje\u0107uju, ali gledanje na dugi rok otkriva njihovu bit, obja\u0161njava Dolly J\u00f8rgensen.<\/p>\n

 <\/p>\n

Povjesni\u010dari okoli\u0161a su vrlo uspje\u0161ni u prou\u010davanju slo\u017eenosti ne\u017eeljenih nuspojava ljudske genijalnosti i bili su od klju\u010dne va\u017enosti u prikazivanju koliko je velik utjecaj tih nuspojava. Sva ljudska dru\u0161tva koja su ostvarila napredak na du\u017ee staze, po\u0161tivala su prirodu, a ona \u010diji su \u010delnici pali na plijen, \u010desto su uni\u0161tila okoli\u0161 i zaprijetila njihovim zajednicama. Razmislite o Staljinovim velikim projektima komunizma i pusto\u0161i koju su stvorili, uklju\u010duju\u0107i i smrt jesetre koja je davala kavijar koji je bio dobar izvor prihoda, isti\u010de Verena Winiwarter, jedna od utemeljiteljica Europskog dru\u0161tva povijesti okoli\u0161a i njegova dugogodi\u0161nja predsjednica.<\/p>\n

 
\nStari znali s poplavama<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvatski povjesni\u010dar okoli\u0161a Hrvoje Petri\u0107 prispodobljuje tu temu hrvatskim prilikama. \u017divot u dijelovima Hrvatske bitno odre\u0111uju rijeke i poplave, ali kao \u0161to nema globalne povijesti poplava tako nema ni hrvatske. Poplave u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini od prije nekoliko godina ukazale su da je na osnovu iskustva iz pro\u0161losti mogu\u0107e promi\u0161ljati o racionalnom sustavu obrane od poplava, ka\u017ee predsjednik Dru\u0161tva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju Hrvoje Petri\u0107.<\/p>\n

 <\/p>\n

U poplavnim podru\u010djima u pro\u0161losti bio je razvijen su\u017eivot ljudi s poplavama na na\u010din da je ljudska opstojnost bila na njih pripremljena gradnjom nastambi na sigurnijim, povi\u0161enijim podru\u010djima, ili na\u010dinom gradnje ku\u0107a \u201ena kat\u201c kao primjerice u Posavini, ali i na druge na\u010dine, ka\u017ee on.<\/p>\n

 <\/p>\n

Upravo to ukazuje na preispitivanje na\u0161eg odnosa prema rijekama, koje su prevelikom kanalizacijom i regulacijom postale podlo\u017enije poplavama. Uz to ne treba zaboraviti kako se nalazimo u vrtlogu klimatskih promjena rezultat kojih mo\u017ee biti sve vi\u0161e ekstremnih ki\u0161a, a time i poplava. Ljudi toga trebaju biti svjesni. Vjerujem kako se iz povijesnog iskustva mo\u017ee vidjeti da je su\u017eivot \u010dovjeka i rijeke mogu\u0107, ali pod sasvim drugim uvjetima, ka\u017ee povjesni\u010dar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Petri\u0107.<\/p>\n

 
\nHrvatska povijest okoli\u0161a na razini europske<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Bitna stvar okoli\u0161a jest da je on uvijek prisutan u ljudskoj povijesti. Bilo da istra\u017eujete kulturu bron\u010danog doba, srednjovjekovna dru\u0161tva ili moderni globalizam, okoli\u0161 i na\u010din kako ga ljudska dru\u0161tva oblikuju uvijek je dio pri\u010de, ka\u017ee Dolly J\u00f8rgensen.<\/p>\n

 <\/p>\n

Povijest okoli\u0161a kao znanost je vrlo \u0161iroka pa se odnosi na sve vrste povijesti – dru\u0161tvene, kulturne, ekonomske, vjerske, pravne i druge. Postoje povjesni\u010dari okoli\u0161a koji rade na svemu od rekonstrukcije davnih klimatskih promjena do pra\u0107enja razvoja zakona o za\u0161titi okoli\u0161a na sudovima; od otkrivanja kako degradacija okoli\u0161a uzrokuje ljudske migracije do istra\u017eivanja kako ku\u0107ni ljubimci oblikuju na\u0161 svakodnevni \u017eivot. Povijest okoli\u0161a uklju\u010duje i materijalne promjene, tj. koje mi \u010dinimo prirodi, i ideolo\u0161ke promjene, tj. za\u0161to to \u010dinimo prirodi. Ono \u0161to povezuje povijest okoli\u0161a zajedno jest postavljanje okoli\u0161a u sredi\u0161te pa\u017enje i kao uzroka i kao posljedice u ljudskoj povijesti, obja\u0161njava Dolly J\u00f8rgensen.<\/p>\n

 <\/p>\n

S Me\u0111unarodnom krovnom organizacijom povjesni\u010dara okoli\u0161a (ICEHO) stvorili smo tijelo koje \u0107e, nadamo se, mo\u0107i u budu\u0107nosti podi\u0107i znanstveni glas u me\u0111unarodnim pregovorima, isti\u010de Verena Winiwarter.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prvo dru\u0161tvo povijesti okoli\u0161a osnovano je prije 40 godina u SAD-u. Dru\u0161tvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju osnovano je u Zagrebu, 2005., iste godine pokre\u0107e se \u010dasopis Ekonomska i ekohistorija, i na nekoliko fakulteta se uvode redoviti kolegiji povijesti okoli\u0161a. Tako\u0111er, vode se znanstveni projekti iz kojih su nastala istra\u017eivanja i znanstveni podmladak koji \u0161iri mre\u017eu ljudi koja se bavi povije\u0161\u0107u okoli\u0161a. Jednako tako su va\u017ene knjige koje su posljednjih desetak godina prevedene na hrvatski jezik, isti\u010de profesorica povijesti okoli\u0161a na PMF-u Zagrebu Borna F\u00fcrst \u2013 Bjeli\u0161.<\/p>\n

 <\/p>\n

Danas, mislim da mo\u017eemo re\u0107i da imamo povijest okoli\u0161a na razni Europe, i to je svakako jedan od razloga zbog kojih je Zagreb dobio organizaciju Konferencije Europskog dru\u0161tva povijesti okoli\u0161a, ka\u017ee Borna F\u00fcrst \u2013 Bjeli\u0161, ujedno predsjednica Organizacijskog odbora toga skupa u Zagrebu.<\/p>\n

 
\nZagreba\u010dka konferencija mo\u017ee pomo\u0107i<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Konferencija \u0107e okupiti 450 povjesni\u010dara okoli\u0161a iz svijeta. Svojevrsna smotra aktualnih tema, pristupa i dostignu\u0107a na tom razbaru\u0161enom znanstvenom podru\u010dju, odr\u017eat \u0107e u nekoliko zgrada na Maruli\u0107evom trgu. Vi\u0161e od 300 usmenih izlaganja, osam okruglih stolova i nekoliko eksperimentalnih prezentacija vrtjet \u0107e se u 11 predavaonica na PMF-u, na Fakultetu kemijskog in\u017eenjerstva i u Institutu Ivo Pilar. Dio programa odvijat \u0107e se u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu, uklju\u010duju\u0107i i izlo\u017ebu knjiga pet ponajve\u0107ih svjetskih izdava\u010da, a u program \u0107e biti uklju\u010den i Botani\u010dki vrt.<\/p>\n

 <\/p>\n

Europsko dru\u0161tvo za povijest okoli\u0161a tijekom godina ulo\u017eilo je velike napore kako bi postalo istinski europsko i obuhvatilo cijelu Europu. To je druga konferencija na podru\u010dju biv\u0161ih “komunisti\u010dkih” dr\u017eava, nakon Praga 2003. godine, a druga u ju\u017enoj Europi nakon Firence 2005. godine. To je prva konferencija na Balkanskom poluotoku, podru\u010dju s problemati\u010dnim naslije\u0111em ratovanja i nacionalisti\u010dkih sukoba, s nasljedstvom nedavnih ratova i dalje prisutnih u glavama i u krajolicima. Mislim da je vrlo va\u017eno da konferencija bude ovdje. Nadamo se da \u0107e to osna\u017eiti napore koji su ve\u0107 u tijeku na sveu\u010dili\u0161tu kako bi se pove\u0107ala va\u017enost povijesti okoli\u0161a u nastavi i istra\u017eivanju, ka\u017ee predsjednica ICEHO-a.<\/p>\n

 <\/p>\n

Glavni projekt makroregionalne Strategije EU za Podunavlje (EUSDR, www.danubefuture.eu), u svojoj Bijeloj knjizi naglasio je va\u017enost rada na ostav\u0161tini, a zagreba\u010dka konferencija mo\u017ee pomo\u0107i u tome pomo\u0107i, kazala je.<\/p>\n

 <\/p>\n

Trebamo vi\u0161e dugoro\u010dnih studija povijesti okoli\u0161a s ovog podru\u010dja i nadam se da \u0107e prof. Petri\u0107 i prof. F\u00fcrst – Bjeli\u0161 mo\u0107i privu\u0107i vi\u0161e studenata na terenska istra\u017eivanja nakon konferencije, te da \u0107e vi\u0161e gradona\u010delnika i gradskih vije\u0107a, vi\u0161e turisti\u010dkih menad\u017eera i regionalnih developera, vi\u0161e nadzornika nacionalnih parkova i vi\u0161e lokalnih i regionalnih politi\u010dara – shvatiti zasluge dugoro\u010dne perspektive za odr\u017eivu budu\u0107nost. Zahvalna sam svima na poslu koji je omogu\u0107io ovaj skup i veselim se interakciji, posebno mladim istra\u017eiva\u010dima, ka\u017ee Verena Winiwarter.<\/p>\n

 <\/p>\n

Hrvoje Petri\u0107 ka\u017ee da bi volio da se iz potencijala spomenute konferencije unutar Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu utemelji Centar za povijest okoli\u0161a koji bi objedinio sve potencijale koji postoje na nekoliko zagreba\u010dkih fakulteta.<\/p>\n

 <\/p>\n

Borna F\u00fcrst – Bjeli\u0161 isti\u010de i pedago\u0161ki aspekt skupa. Dolaze nam doajeni povijesti okoli\u0161a poput J. Donalda Hughesa, Williama Cronona, i drugih. Jedan od njih, Hughes, rodona\u010delnik discipline i osniva\u010d dru\u0161tava u SAD i Europi, po \u010dijoj knjizi na\u0161i studenti rade, odr\u017eat \u0107e predavanje upravo u prostoriji u kojoj ina\u010de imamo taj kolegij, kazala je Borna F\u00fcrst \u2013 Bjeli\u0161 ne skrivaju\u0107i zadovoljstvo tom \u010dinjenicom.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ivo Lu\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: Hina<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4849,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,9],"tags":[],"class_list":["post-4848","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-skupovi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/Photo_Venue_location.jpg?fit=450%2C300&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":4848,"position":0},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":4848,"position":1},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":4848,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":4848,"position":3},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":4848,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":4848,"position":5},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4848","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4848"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4848\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4850,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4848\/revisions\/4850"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4849"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4848"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4848"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4848"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}