Prije trideset godina u Etnografskom muzeju u Zagrebu po prvi put okupile su se studentice, radnice, umjetnice, umirovljenice, aktivistkinje, majke i k\u0107eri \u017eeljne odu\u010davanja od op\u0107eprihva\u0107enih modela spoznaje u korist pro\u0161irivanja obzora mogu\u0107ega i va\u017ee\u0107ega kroz kritiku, interakciju, inkluziju, inter- i transdisciplinarnost. Zajedni\u010dki je nazivnik ovom teorijsko-prakti\u010dkom potencijalu bila ista ona \u010dinjenica koju su same neprestano utjelovljivale \u2013 njihova \u017eenskost. Na tim je temeljima izgra\u0111en Centar za \u017eenske studije, prvi svoje vrste u Hrvatskoj, a na njima on opstaje i u dana\u0161njim danima, kada je mo\u017eda i potrebniji no \u0161to je bio poratnih 1990-ih.<\/p>\n\n\n\n
Digitalizacija obrazovnog programa Centra za \u017eenske studije, uzrokovana epidemiolo\u0161kim mjerama u razdoblju pandemije, pokazala se stoga korisnom u otvaranju riznice feministi\u010dkih pokreta, ba\u0161tine, struja i spoznaja prema demografijama koje joj u suprotnom mo\u017eda ne bi imale pristup. Polaznice i polaznik ovogodi\u0161njeg jubilarnog ciklusa priklju\u010divale su se tako i iz Kri\u017eevaca, Kastva, Osijeka, Sarajeva, pa \u010dak i Pariza. Od velja\u010de do lipnja svakog ponedjeljka i srijede odvijali su se susreti \u010diji je sadr\u017eaj, unato\u010d mre\u017enom formatu, objedinjavao i u tom objedinjavanju nadilazio teoriju i aktivizam, katedru i ulicu. Kroz osam tematski podijeljenih modula vi\u0161e je desetaka predava\u010dica na dehijerarhiziran na\u010din provodilo sudionice i sudionika kroz konceptualni instrumentarij feminizma, njegovu povijest, odnos prema nacionalizmu te premre\u017eenost s antimilitarizmom, problematiku tijela, seksualnosti i reproduktivnosti, presudnu temu nasilja nad \u017eenama i spregu \u017eenske borbe s ekolo\u0161kim politikama, da bi, nakon mjeseci boga\u0107enja ove zajedni\u010dke epistemolo\u0161ke alatnice, pri\u010da okon\u010dala s umjetno\u0161\u0107u. Svojim raznolikim profesionalnim i \u017eivotnim pozadinama, ali i ustrajno\u0161\u0107u u znati\u017eelji i promi\u0161ljanju, pristupnice i pristupnik o\u017eivljavali su gotovo svaku raspravu i osuvremenjivali je geopoliti\u010dkim aktualitetima, ali i vlastitim dojmovima, anegdotama i ispovijestima. Upravo se u jedinstvu svih ovih elemenata krije orodnjena spoznaja kao neophodan korak prema odr\u017eivijoj i pravednijoj budu\u0107nosti za sve. (Nika \u0160inti\u0107)<\/p>\n\n\n\n
Voditeljica obrazovnog programa: \u017deljka Jelavi\u0107
Koordinatorica obrazovnog programa: Nika \u0160inti\u0107
\u010clanice odbora obrazovnog programa: \u017deljka Jelavi\u0107, Renata Jambre\u0161i\u0107 Kirin, Dorotea \u0160u\u0161ak, Nika \u0160inti\u0107<\/p>\n\n\n\n
Jednosemestralni hibridni program 2025<\/a><\/p>\n\n\n\n Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n