{"id":48466,"date":"2025-09-25T21:15:50","date_gmt":"2025-09-25T21:15:50","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48466"},"modified":"2025-09-25T21:17:29","modified_gmt":"2025-09-25T21:17:29","slug":"u-nsk-svecano-predstavljena-monografija-incunabula-croatica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48466","title":{"rendered":"U NSK sve\u010dano predstavljena monografija \u201eIncunabula Croatica\u201c"},"content":{"rendered":"\n

U Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu u \u010detvrtak 25. rujna 2025. sve\u010dano je predstavljena monografija Incunabula Croatica<\/em>. Rije\u010d je o <\/strong>monumentalnome<\/strong> izdanju NSK o najstarijim hrvatskim tiskanim knjigama i njihovoj ulozi u europskome kulturnom kontekstu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Monografija Incunabula Croatica<\/em> rezultat je vi\u0161egodi\u0161njega predanog rada stru\u010dnjaka te suradnje s brojnim crkvenim i svjetovnim ustanovama \u0161irom Hrvatske. Na va\u017enost te suradnje u svojem se pozdravnom govoru osvrnula glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stri\u010devi\u0107, zahvaliv\u0161i svima koji su otvorili vrata svojih ustanova i zbirki te onima koji su tijekom desetlje\u0107a svojim znanstvenim i stru\u010dnim radom omogu\u0107ili ostvarenje ovoga projekta. Ministrica kulture i medija RH, dr. sc. Nina Obuljen Kor\u017einek istaknula je kako je monografija dokaz na\u0161e kulturne zrelosti te sna\u017ena poruka svijetu da posjedujemo vrijednu kulturnu ba\u0161tinu.<\/p>\n\n\n\n

Potpuniji uvid u nastanak i va\u017enost ovoga monumentalnog izdanja pru\u017eili su u razgovoru urednica izdanja izv. prof. dr. sc. Marijana Tomi\u0107, glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stri\u010devi\u0107, autori priloga dr. sc. Irena Gali\u0107 Be\u0161ker i dr. sc. Milan Pelc te recenzenti izv. prof. dr. sc. Ivana Hebrang Grgi\u0107 i akademik Mateo \u017dagar.<\/p>\n\n\n\n

Bogato izdanje s digitalnim preslikama<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Objavljivanjem ovoga izdanja Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica u Zagrebu predstavlja rezultat predanoga rada na istra\u017eivanju inkunabula, provedenoga u suradnji s brojnim crkvenim i svjetovnim ustanovama u Hrvatskoj. U sredi\u0161tu monografije nalazi se 96 hrvatskih inkunabula u 180 primjeraka koje su identificirane u 40 ustanova. Podatci su prikupljeni u sklopu dugogodi\u0161njega projekta Knji\u017enice Hrvatski prvotisci: popis i opis prvotisaka u hrvatskim svjetovnim i crkvenim ustanovama<\/em>, a temelje se i na istra\u017eivanjima hrvatskih inkunabulista od Ivana Kukuljevi\u0107a Sakcinskoga u 19. stolje\u0107u do \u0160ime Juri\u0107a i fra Vatroslava Frkina u 20. stolje\u0107u. Djelo obuhva\u0107a i tri znanstvene studije te opse\u017enu bibliografiju, a kao poseban prilog u obliku QR kodova omogu\u0107uje izravan pristup digitalnim preslikama na portalu Digitalne zbirke NSK. Time se inkunabulama osigurava ne samo trajno o\u010duvanje nego i sveobuhvatna dostupnost u digitalnome okru\u017eju.<\/p>\n\n\n\n

Inkunabule kao simboli\u010dka kolijevka hrvatske nacionalne zbirke tiskane ba\u0161tine<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Samo 28 godina nakon tiskanja Gutenbergove Biblije<\/em>, a deset godina prije Kolumbova otkri\u0107a Amerike, Hrvati su glagolji\u010dnim pismom tiskali svoju prvu knjigu na hrvatskome jeziku. Hrvatske inkunabule predstavljaju temelj i simboli\u010dku kolijevku nacionalne zbirke tiskane ba\u0161tine. Objavom hrvatskoga Prvotiska<\/em>, glagoljskoga Misala po zakonu rimskoga dvora<\/em> iz 1483., koji ponosno \u010duvamo u svojem fondu, hrvatska se kultura trajno upisala u europske i svjetske tijekove kulturnoga i tehnolo\u0161koga razvoja toga vremena.<\/p>\n\n\n\n

Trajno svjedo\u010danstvo i poticaj za nova istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Incunabula Croatica<\/em> nije samo popis najstarijih hrvatskih tiskanih knjiga nego i trajno svjedo\u010danstvo o bogatstvu kulturne ba\u0161tine na\u0161ega naroda. Ujedno je i poticaj za nova istra\u017eivanja, podsjetnik na va\u017enost o\u010duvanja tiskane ba\u0161tine i nadahnu\u0107e za budu\u0107a otkri\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Izdavanje monografije poduprli su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Zaklada Adris.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/nsk.hr\/vijesti\/u-nsk-svecano-predstavljana-monografija-incunabula-croatica\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48467,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-48466","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Incunabula-Croatica-1.jpg?fit=1080%2C1080&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54105,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54105","url_meta":{"origin":48466,"position":0},"title":"U Ora\u0161ju predstavljena monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c autora Tade Or\u0161oli\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Monografija \u201e106. brigada HVO Ora\u0161je \u2013 u obrani ora\u0161kog podru\u010dja 1992. \u2013 1995.\u201c, autora prof. dr. sc. Tade Or\u0161oli\u0107a, objavljena u nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru te udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Ora\u0161ja, predstavljena je 16. svibnja 2026. u Ora\u0161ju. Na 473\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Orasje_predstavljanje.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53113,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53113","url_meta":{"origin":48466,"position":1},"title":"\u201eMonografija grada \u010cakovca: od 1791. godine do najnovijeg doba\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je Monografija grada \u010cakovca: Od 1791. godine do najnovijeg doba, kapitalno djelo me\u0111imurske i hrvatske historiografije. Knjiga je objavljena u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu, Grada \u010cakovca i Muzeja Me\u0111imurja \u010cakovec. Rije\u010d je o prvom objavljenom, no tematski zami\u0161ljeno drugom svesku iz novoga pregleda povijesti \u010cakovca (prvi je\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Monografija-grada-Cakovca.webp?fit=1200%2C794&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53747,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53747","url_meta":{"origin":48466,"position":2},"title":"Predstavljanje monografije Vedrana Ivankovi\u0107a “Zapadni dio Zagreba”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje monografije \"Zapadni dio Zagreba\", koje \u0107e se odr\u017eati u Dru\u0161tvu arhitekata Zagreba (Trg bana Josipa Jela\u010di\u0107a 3\/1) u srijedu, 27. svibnja 2026. godine u 19 sati. Monografiju \u0107e predstaviti dr. sc. Dragan Damjanovi\u0107, dr. sc. Zlatko Kara\u010d i dr. sc. Vedran Ivankovi\u0107. Knjiga arhitekta i urbanista\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":48466,"position":3},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 “\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53092,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53092","url_meta":{"origin":48466,"position":4},"title":"Promocija knjige Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d u Glini","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 13. maja 2026. u 18 sati u Srpskom kulturnom centru \u201cJosif Runjanin\u201d u Glini odr\u017eava se promocija znanstvene monografije Igora Mrkalja, \u201cUsta\u0161ki teror i genocid \u2013 primjer Gline i glinskoga kotara 1941.-1942. godine\u201d. Knjigu \u0107e predstaviti prof. dr. Ivo Goldstein, povjesni\u010dar Milan Radanovi\u0107, politolog Ilija Rani\u0107 i autor.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Knjiga-korice-naslovnica.jpg?fit=774%2C744&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52993,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52993","url_meta":{"origin":48466,"position":5},"title":"Vedran Ivankovi\u0107, “Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone\", arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a. Knjiga arhitekta i urbanista Vedrana Ivankovi\u0107a Zapadni dio Zagreba \u2013 Planiranje, izgradnja i transformacije povijesne industrijske i vojne zone prvi je sveobuhvatni prikaz urbanog razvoja i arhitekture zapadnog dijela\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/image.png?fit=402%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48466","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48466"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48466\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48470,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48466\/revisions\/48470"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48467"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48466"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48466"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48466"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}