{"id":48331,"date":"2025-09-17T19:48:29","date_gmt":"2025-09-17T19:48:29","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48331"},"modified":"2025-09-17T19:51:01","modified_gmt":"2025-09-17T19:51:01","slug":"umro-milivoj-solar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48331","title":{"rendered":"Umro Milivoj Solar"},"content":{"rendered":"\n

U utorak 16. rujna 2025. u Zagrebu je u 90. godini \u017eivota umro akademik Milivoj Solar<\/strong>, istaknuti hrvatski knji\u017eevni i kulturni teoreti\u010dar i komparatist, redoviti \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n

Rodio se u Koprivnici 8. travnja 1936. Studij filozofije i jugoslavistike zavr\u0161io je 1959. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1964. doktorirao disertacijom o knji\u017eevnom opusu Frana Galovi\u0107a. Od 1963. radio je kao asistent, zatim kao docent, potom izvanredni, a od 1976. i redoviti profesor teorije i metodologije prou\u010davanja knji\u017eevnosti na Odsjeku za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1987. do 1990. bio je ministar prosvjete i kulture SR Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n

Za redovitog \u010dlana HAZU u Razredu za knji\u017eevnost izabran je 2008. Od 2007. bio je professor emeritus Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Od 2011. bio je dopisni \u010dlan Crnogorske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n

Gostuju\u0107a predavanja iz podru\u010dja komparativne knji\u017eevnosti, hrvatske knji\u017eevnosti i knji\u017eevne teorije odr\u017eavao je na mnogim inozemnim sveu\u010dili\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n

Znanstveni rad i interes akademika Milivoja Solara bio je usmjeren na temeljna pitanja knji\u017eevne teorije, posebno na probleme poetike i odnosa knji\u017eevne teorije prema filozofiji. Tako\u0111er su ga zanimale i metodologija knji\u017eevne znanosti, knji\u017eevna analiza te univerzalne kulturolo\u0161ke kategorije poput mita, ali i popularna knji\u017eevnost i kultura.<\/p>\n\n\n\n

Najpoznatija knjiga akademika Solara je Teorija knji\u017eevnosti<\/em> iz 1976. koja je do\u017eivjela \u010dak 20 izdanja. Objavio je i sljede\u0107a djela: Pitanja poetike<\/em> (1971.), Ideja i <\/em>pri\u010da <\/em>(1974.), Knji\u017eevna kritika i filozofija knji\u017eevnosti <\/em>(1976.), Uvod u filozofiju knji\u017eevnosti (<\/em>1978.), Smrt Sancha Panze <\/em>(1981.), Suvremena svjetska knji\u017eevnost <\/em>(1982.), Mit <\/em>o avangardi i mit <\/em>o dekadenciji <\/em>(1985.), Eseji <\/em>o fragmentima <\/em>(1985.), Filozofija knji\u017eevnosti <\/em>(1985.), Roman i mit (<\/em>1988.), Teorija proze <\/em>(1989.), Laka i te\u0161ka knji\u017eevnost<\/em><\/a> (1995.), Vje\u017ebe tuma\u010denja<\/em><\/a> (1997.), Edipova bra\u0107a i sinovi <\/em>(1998.), Granice znanosti <\/em>o knji\u017eevnosti <\/em>(2000.), Povijest svjetske knji\u017eevnosti <\/em>(2003.), Predavanja <\/em>o lo\u0161em ukusu <\/em>(2004.), Ideja i pri\u010da <\/em>(2004.), Uvod u filozofiju knji\u017eevnosti <\/em>(2004.), Retorika postmoderne<\/em><\/a> (2005.), Rje\u010dnik knji\u017eevnoga nazivlja<\/em> (2006.), Knji\u017eevni leksikon<\/em><\/a> (2007.), Nakon smrti Sancha Panze<\/em> (2010.), Ukus, mitovi i poetika<\/em>, (2010.), Kritika relativizma ukusa<\/em><\/a> (2011.) te Knji\u017eevni leksikon. Drugo, pro\u0161ireno izdanje<\/em><\/a> (2011.).<\/p>\n\n\n\n

Bio je dobitnik Nagrade Grada Zagreba 1972, Nagrade Bo\u017eidar Ad\u017eija<\/em> 1975,  Nagrade Vladimir Nazor<\/em> 1977., Nagrade HAZU za knjigu Povijest svjetske knji\u017eevnosti<\/em> i Nagrade Grada Koprivnice za \u017eivotno djelo 2007., Nagrade Vladimir Nazor<\/em> za \u017eivotno djelo 2010. i Dr\u017eavne nagrade za znanost za \u017eivotno djelo 2016.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
Umro akademik Milivoj Solar<\/a><\/blockquote>