U srijedu 17.9.2025. u 20 sati u HDD galeriji otvara se izlo\u017eba ZAGREBA\u010cKI VELESAJAM \u2013 PROPAGANDA I PUBLICITET 1956 -1970, koja daje pregled dizajna i razvoja vizualnih komunikacija i medija u kontekstu Zagreba\u010dkog velesajma u njegovom dru\u0161tveno najutjecajnijem i najuspje\u0161nijem razdoblju od polovice 1950-ih do po\u010detka 1970-ih, odnosno od prvog doma\u0107eg \u017eivog TV prijenosa, preko slavnih izlo\u017ebi Porodica i doma\u0107instvo, do premijera brojnih inovacija koje su promijenile svijet. Autorice izlo\u017ebe su SANJA BACHRACH-KRI\u0160TOFI\u0106, SONJA LEBO\u0160 i LANA LOVREN\u010cI\u0106.<\/p>\n\n\n\n
Iz teksta Sonje Lebo\u0161:<\/strong> U tom ekonomskom, politi\u010dkom, militaristi\u010dkom ali i kulturnom imperijalizmu, Zagreba\u010dki velesajam ne samo da se izvrsno snalazio, ve\u0107 je i s\u00e2m funkcionirao kao stameni samostalan prostorni komunikacijski dispozitiv, unutar kojeg se vr\u0161ila intenzivna ekonomska, kulturolo\u0161ka, trgovinska ali i politi\u010dka propaganda. Tako \u0107e se ovaj tekst pozabaviti s nekoliko studija slu\u010daja koji govore o tome kako je Zagreba\u010dki velesajam sudjelovao u masovnoj propagandi u socijalisti\u010dkom dru\u0161tvu. Dvije studije slu\u010daja se odnose na medij televizije, koji se tada tek zahuktavao do svog punog potencijala i dana\u0161nje posvema\u0161nje ekranizacije ljudskog habitata, jedan na tisak, koji je zahvaljuju\u0107i rotacijskim tehnikama u ono vrijeme dopirao do milijuna ljudi, a \u010detvrti se odnosi na medij filma, koji je tijekom 1950-ih i 1960-ih do\u017eivljavao svoj apsolutni vrhunac, te do pojave televizije ponajvi\u0161e utjecao na \u017eivotne odabire, ali i pona\u0161anje, stil, a time i individualni identitet.<\/p>\n\n\n\n Sredinom 1950-ih glavno sredstvo dr\u017eavne audiovizualne propagande bile su Filmske novosti<\/em>. No, u kolovozu 1956. Mario Fanelli<\/strong> stavlja \u010delnicima radiotelevizijske ku\u0107e na uvid plan \u201eOrganizacije eksperimentalnog TV studija TV Zagreb\u201c. Nakon interne projekcije pokusnog kontrolnog programa iz Juri\u0161i\u0107eve ulice, te odluke o prijenosu otvorenja Zagreba\u010dkog velesajma ju\u017eno od Save, dogovoreni su pokusi na toj novoj lokaciji. Za tu priliku kamere i nu\u017eni ure\u0111aji montirani su u malom paviljonu sagra\u0111enom uz glavni ulaz (Ilustracija br.), a kori\u0161ten je i jedan kran koji je na Velesajam stigao kao izlo\u017eak. U to vrijeme u Zagrebu, Hrvatskoj ili Jugoslaviji nitko nije imao televizor, pa se prijenos pratio preko malobrojnih aparata u izlozima i u nekoliko kavana. Natpis \u201eTV Studio Zagreb\u201c tako se prvi puta emitirao 7. rujna 1956., a nakon \u0161pice pojavila se slika s kamere na krovu.<\/p>\n\n\n\n Iz teksta Lane Lovren\u010di\u0107: Uvodnik svakoga broja pi\u0161e generalni direktor Velesajma, Ivan Ba\u010dun, u kojemu se uz opetovanu \u017eelju za suradnjom s inozemnim tr\u017ei\u0161tima, \u0161alju poruke o va\u017enosti i veli\u010dini predmetne sajamske manifestacije te nagla\u0161ava zna\u010daj pojedinih industrijskih grana jugoslavenskog gospodarstva. S razvojem tiskarskih tehnika, katalog iz godine u godinu sadr\u017ei sve vi\u0161e priloga u boji, \u0161to se u najve\u0107oj mjeri odnosi na fotografije i reklame velikih firmi. Uz navo\u0111enje autora fotografija u impresumu, u pojedinim brojevima potpisane su i pojedine fotografije za koje se smatralo da osim dokumentarne posjeduju i umjetni\u010dke kvalitete, a koje uglavnom prikazuju kulturne i prirodne ljepote zemlje. Tako se na popisu suradnika nalaze na\u0161a ponajbolja fotografska imena kao \u0161to su To\u0161o Dabac, Mladen Gr\u010devi\u0107, Milan Pavi\u0107, Vilko Zuber i Ante Brkan, kao i fotografske agencije kao \u0161to je AGEFOTO ili pak fotografske slu\u017ebe turisti\u010dkih zajednica i konzervatorskih ureda. Od 1958. u impresumu se navodi metteur<\/em> tj. slovoslagar koji katalog sla\u017ee pred tisak (Ivana K\u00f6gla 1963. zamijenit \u0107e Vinko Karabati\u0107), dok se od jesenskog sajma 1961. potpisuje i autor naslovnice koji u pravilu oblikuje i prate\u0107i plakat: Osman Berberovi\u0107<\/strong> dao je vizualni identitet dvjema manifestacijama (jesen 1961. i prolje\u0107e 1962.), Edo Murti\u0107<\/strong> zadu\u017een je za vizuale u Me\u0111unarodnog jesenskog velesajma 1962., dok od 1963. do 1967. taj posao preuzima Gmitar Obradovi\u0107<\/strong>. Slavko Henigsman<\/strong> oblikuje naslovnice kataloga iz 1968. i 1969., dok kataloge iz 1970. potpisuje Du\u0161an Bekar<\/strong>. Najzanimljivija rje\u0161enja naslovnica me\u0111utim zasigurno su ona iz druge polovine pedesetih koje pokazuju \u201esretno\u201c tra\u017eenje vizualnog identiteta i istra\u017eivanje komunikacijskih mogu\u0107nosti tiskovina u privredi i sajmovanju.<\/p>\n\n\n\n Iz teksta Sanje Bachrach Kri\u0161tofi\u0107: Zagreba\u010dki velesajam i njegovi specijalizirani sajmovi, brojne kulturne manifestacije i festivali koriste plakate ne samo za promociju, nego i za stvaranje imid\u017ea progresivnog dru\u0161tva. Vi\u0161ejezi\u010dni plakati i uskla\u0111enost s trendovima europske i svjetske grafike odra\u017eavaju otvorenost Jugoslavije prema Zapadu. Me\u0111u autorima koji potpisuju dizajn velesajamskih plakata tijekom ovog razdoblja su: Ferdo Bis<\/strong>, Matija Zlamalik<\/strong>, Ivo Re\u017eek<\/strong>, Ljubo Babi\u0107<\/strong>, Osman Berberovi\u0107<\/strong>, \u017darko Beker<\/strong>, Milan Vulpe<\/strong>, Aleksandar Ljahnicky<\/strong> i Slavko Henigsman<\/strong>. Mada razli\u010ditih umjetni\u010dkih dosega, plakati konsolidiraju modernisti\u010dki identitet vremena: od propagandne naracije ka univerzalnom vizualnom jeziku industrijskog doba\u2014geometrija, modul, tipografija kao glavna \u201cslika\u201d\u2014te spajaju arhitekturu paviljona, izlo\u017ebeni dizajn i grafiku u jedinstvenu cjelinu.\u201d<\/p>\n\n\n\n Zagreba\u010dki velesajam \u2013 Autorice izlo\u017ebe i postava:<\/strong> Sanja Bachrach-Kri\u0161tofi\u0107, Sonja Lebo\u0161, Lana Lovren\u010di\u0107 Produkcija i organizacija:<\/strong> Hrvatsko dizajnersko dru\u0161tvo, Institut za povijest umjetnosti, Udruga za interdisciplinarna i interkulturalna istra\u017eivanja Zahvaljujemo:<\/strong> Arhiva Du\u0161ana Bekara, Dr\u017eavni arhiv u Zagrebu, Grafi\u010dka zbirka Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu, Hrvatski dr\u017eavni arhiv, HDA-Kinoteka, Hrvatska radiotelevizija, Knji\u017enice grada Zagreba, Lovorka Maga\u0161, Muzej grada Zagreba, Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu, Muzej za umjetnost i obrt, privatna zbirka Bachrach-Kri\u0161tofi\u0107, Vesna Slako, Zagreba\u010dki velesajam, na pomo\u0107i prilikom istra\u017eivanja te ustupanju gra\u0111e za ovu izlo\u017ebu.<\/p>\n\n\n\n Sponzori tiska:<\/strong> Kerschoffset, Ars kopija<\/p>\n\n\n\n Izlo\u017eba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH<\/strong>, Gradskog ureda za kulturu i civilno dru\u0161tvo Grada Zagreba<\/strong> i Europska unija \u2013 NextGenerationEU<\/strong> iz sredstava osiguranih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. \u2013 2026.<\/p>\n\n\n\n Izlo\u017eba je organizirana u okviru projekata Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istra\u017eivanja<\/strong> \u201eGeometrije (od)rasta II\u201d i \u201eProstori Novog Zagreba 1: Zagreba\u010dki velesajam\u201d te projekta Instituta za povijest umjetnosti<\/strong> \u201eFenomeni hrvatskoga umjetni\u010dkog moderniteta \u2013 FEMU\u201d.<\/p>\n\n\n\n Izlo\u017ebeni i diskurzivni program HDD galerije te institucionalni rad Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istra\u017eivanja sufinanciran je sredstvima Zaklade Kultura nova<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n HDD galerija \/ Hrvatsko dizajnersko dru\u0161tvo Izvor:<\/p>\n\n\n\n
\u201cRazdoblje na kojem je te\u017ei\u0161te izlo\u017ebe Zagreba\u010dki velesajam: propaganda i publicitet 1956.-1970. epoha je vrhunca Hladnog rata, utrke u naoru\u017eanju i nadmetanja velikih sila (poglavito SAD i SSSR-a) u atomskom naoru\u017eanju. Tim velikim silama je bilo itekako stalo da domete svojih industrija izlo\u017ee na Zagreba\u010dkom velesajmu \u2013 neovisno o tome je li to Apollo 8 ili automat za sladoled, ratni avioni, ili pak ure\u0111aji za dubinsko bu\u0161enje \u2013 velike sile su se natjecale tko \u0107e se pokazati razvijenijom i mo\u0107nijom. Nije te\u0161ko razumjeti za\u0161to su SAD mahom osvajale srca posjetitelja Zagreba\u010dkog velesajma: sladoled koji je curio s automata u savr\u0161eni oblik ili masni pe\u010deni pili\u0107 koji se okretao na mehani\u010dkom ra\u017enju svakako su bili slasnija poslastica od parnih kotlova SSSR-a.<\/p>\n\n\n\n
<\/strong>\u201cPropaganda, ured za \u0161tampu, kao \u0161to i sam naziv govori, klju\u010dno je tijelo zadu\u017eeno za oblikovanje svih tiskovina vezanih uz sajamske aktivnosti. Od svog osnutka on tijesno sura\u0111uje s Ozehom, s \u010dijim propagandistima ve\u0107 1947. godine osmi\u0161ljava Katalog Zagreba\u010dkog velesajma, publikaciju koja prati svaki velesajam (Jesenski me\u0111unarodni i Proljetni Zagreba\u010dki velesajam, pokrenut 1953. godine). Katalog je od po\u010detka vi\u0161ejezi\u010dan \u2013 uz srpsko-hrvatski, tekstovi su jo\u0161 na engleskom, francuskom, njema\u010dkom, talijanskom i ruskom. Odabran je format koji omogu\u0107ava lako kori\u0161tenje te pohranu u torbu ili d\u017eep sakoa. Koncept kataloga ne\u0107e se bitno mijenjati u narednim desetlje\u0107ima, no pa\u017eljivijim pregledom njegova izgleda i sadr\u017eaja i\u0161\u010ditavaju se suptilne promjene vezane uz oblikovanje klju\u010dnih poruka i pristup vizualnom oblikovanju, tehni\u010dki i tehnolo\u0161ki razvoj tiska, odnos prema autorskim pravima fotografa i primijenjenih umjetnika koji sudjeluju u njegovom nastanku, zna\u010daja turizma kao privredne grane te broja izlaga\u010da koji sudjeluju na sajmovima.<\/p>\n\n\n\n
<\/strong>\u201cU razdoblju prije televizije i masovne upotrebe elektroni\u010dkih medija, plakat je bio primarni vizualni kanal propagande, reklame i kulture. Nalazio se u javnim prostorima, bio je lako dostupan \u0161irokom krugu ljudi, imao je sna\u017ean vizualni u\u010dinak te propagandnu, kulturnu, edukativnu i estetsku funkciju. Vrijeme je to kada poslijeratni Zagreb i Jugoslavija ulaze u razdoblje modernizacije i me\u0111unarodne razmjene; Velesajam je veliki izlog razvoja industrije i tehnologije, a plakat glavni medij promocije. I dok su stilske zna\u010dajke 1950-ih alegorija te industrijski motivi (kota\u010di, dizalice, kranovi, zup\u010danici, zrake svjetla), izvedeni \u010desto \u010desto s vi\u0161ebojnom litografijom i s jasnim informacijskim poljima (plakat Ferda Bisa<\/strong> iz 1950. tiskan u \u0160tamparskom zavodu \u201cOgnjen Prica\u201d), sredinom desetlje\u0107a i tijekom 1960-ih dominira geometrijska apstrakcija i redukcija: ravne plohe i osnovne boje, rasteri, dinami\u010dne dijagonale, modularna kompozicija, \u010dista tipografija.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n
propaganda i publicitet 1956 \u2013 1970.
<\/strong>17.9 \u2013 7.10.2025.
HDD galerija, Bo\u0161kovi\u0107eva 18, Zagreb<\/p>\n\n\n\n
Vizualni identitet izlo\u017ebe i grafi\u010dki dizajn:<\/strong> Sanja Bachrach-Kri\u0161tofi\u0107<\/p>\n\n\n\n
Voditelj HDD galerije:<\/strong> Marko Golub; asistent voditelja: Ivan Beriti\u0107
Administracija:<\/strong> Mirjana Jaku\u0161i\u0107, Tena Lovren\u0107i\u0107<\/p>\n\n\n\n
Bo\u0161kovi\u0107eva 18, Zagreb
Radno vrijeme: pon \u2013 pet \/ 12 \u2013 19h \/
www.dizajn.hr<\/a><\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n