{"id":48261,"date":"2025-09-12T21:31:54","date_gmt":"2025-09-12T21:31:54","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48261"},"modified":"2025-10-01T21:38:58","modified_gmt":"2025-10-01T21:38:58","slug":"kliofakt-nadopuna-tvrdnje-nevena-sesardica-o-ustastvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48261","title":{"rendered":"Kliofakt: Nadopuna tvrdnje Nevena Sesardi\u0107a o usta\u0161tvu"},"content":{"rendered":"\n

Nastavljaju\u0107i u ovoj rubrici pratiti raznovrsne meandre dobrohotnog odnosa zna\u010dajnog dijela hrvatske javnosti prema usta\u0161tvu, NDH i pozdravu ZDS, za oko mi je zapeo \u010dlanak Nevena Sesardi\u0107a \u201eAntifa\u0161isti u borbi protiv vjetrenja\u010da\u201c, objavljen 26. kolovoza 2025. na portalu Heretica<\/a>. Kao i drugi tekstovi ovog istaknutog filozofa i javnog intelektualca, i ovaj je \u010dlanak imao odre\u0111ene medijske odjeke i svoje nastavke (Narod.hr<\/a>, Ve\u010dernji.hr<\/a>, HKV<\/a>, Dragovoljac<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

Sa zanimanjem \u010ditam pojedine Sesardi\u0107eve polemi\u010dke tekstove (primjerice \u201eTre\u0107i \u010dovjek Praxisa\u201c, tako\u0111er objavljen na portalu Heretica<\/a>) zbog njegovog fokusa na \u0161to precizniju argumentaciju, bilo u osporavanju argumenata \u201edruge strane\u201c, bilo u elaboriranju vlastitih. Neovisno o tome koliko se ne slagao s njima, nerijetko se radilo o argumentima koje morate uzeti u obzir i dobro razmisliti o njima. Uostalom, uvijek mi se \u010dinilo da se javna rasprava \u2013 bez obzira na intenzivnost suprotstavljenih pogleda, \u201epodjela\u201c i \u201epolarizacija\u201c \u2013 treba i mo\u017ee voditi upravo o iznesenim argumentima.<\/p>\n\n\n\n

Tako se i u ovom slu\u010daju nikako ne mogu slo\u017eiti sa Sesardi\u0107evim \u010dlankom \u201eAntifa\u0161isti u borbi protiv vjetrenja\u010da\u201c u kojem brani upotrebu pozdrava ZDS, pri \u010demu dr\u017eim da jedan od svojih argumenata gradi na stru\u010dno potpuno pogre\u0161nim tvrdnjama o usta\u0161tvu. Smatram va\u017enim upozoriti na to jer Sesardi\u0107eve rije\u010di imaju odre\u0111eni javni utjecaj i ovakvim tvrdnjama potpoma\u017eu nekriti\u010dke predod\u017ebe o usta\u0161tvu koje su prili\u010dno ra\u0161irene u zna\u010dajnom dijelu hrvatske javnosti.<\/p>\n\n\n\n

Sesardi\u0107eva tvrdnja koju \u017eelim nadopuniti je sljede\u0107a (isticanje je moje):<\/p>\n\n\n\n

\u201ePo\u010dnimo s usta\u0161tvom. \u0160to je bio njegov glavni cilj? Slati hrvatske \u017didove u Auschwitz? Ne. Prepustiti Istru i Dalmaciju Italiji? Ne. Ubijati Srbe? Ne. Ja bih rekao da je njegov glavni cilj bio stvaranje nezavisne hrvatske dr\u017eave<\/strong>. Ili, Tu\u0111manovim rije\u010dima iz 1990.: NDH je bila, izme\u0111u ostalog, \u201cizraz politi\u010dkih te\u017enji hrvatskog naroda za svojom samostalnom dr\u017eavom\u201c. Usta\u0161e nisu bili dorasli tom povijesnom izazovu, ali treba re\u0107i da je u tada\u0161njim ratnim i politi\u010dkim okolnostima veliko pitanje je li taj cilj bio uop\u0107e ostvariv. On je realiziran tek u Domovinskom ratu. I taj cilj je bio ne samo legitiman nego i opravdan, sude\u0107i po nerje\u0161ivosti hrvatskog pitanja unutar bilo koje od dviju Jugoslavija.\u201c<\/p>\n\n\n\n

Moja nadopuna bila bi stoga sljede\u0107a:<\/p>\n\n\n\n

Ja bih rekao da je glavni cilj usta\u0161tva bio stvaranje etni\u010dki i rasno \u010diste nezavisne hrvatske dr\u017eave kao saveznice fa\u0161isti\u010dke Italije i nacisti\u010dke Njema\u010dke<\/strong>. Otud proizlazi i slanje hrvatskih \u017didova u Auschwitz, i prepu\u0161tanje Istre i Dalmacije Italiji, i ubijanje Srba.<\/p>\n\n\n\n

Dopu\u0161tam mogu\u0107nost da \u0107e Sesardi\u0107 re\u0107i da je mislio na \u201eglavni cilj\u201c sa samog po\u010detka usta\u0161kog pokreta, prije nego \u0161to je on evoluirao u fa\u0161isti\u010dki pokret \u2013 kada je neizbje\u017eno evoluirao i njegov \u201eglavni cilj\u201c \u2013 no nikakvo vremensko specificiranje nije naveo. Kona\u010dno, i sam je spomenuo pitanje slanja \u017didova u Auschwitz, predaje Istre i Dalmacije te ubijanja Srba, koje je o\u010dito nemogu\u0107e ne uzeti u obzir prilikom izricanja generalizacijskih tvrdnji o usta\u0161tvu. Po mom sudu, osobito to nije mogu\u0107e izostaviti u kontekstu pozdrava Za dom spremni, kao sredi\u0161nje teme Sesardi\u0107eva \u010dlanka u kojem brani njegovu upotrebu.<\/p>\n\n\n\n

Branimir Jankovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Ilustracija: Muza Clio godine 2000. (iz knjige Mirjane Gross Suvremena historiografija<\/em>, Zagreb 1996.)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Reagiranja na objave iz rubrike \u201cKliofakt\u201d, kao i nove polemi\u010dke priloge namijenjene toj rubrici, mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala Historiografija.hr bjankovi@m.ffzg.hr<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47367,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[24,3,17],"tags":[],"class_list":["post-48261","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kliofakt","category-novosti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/07\/Klio_Muza.jpg?fit=430%2C406&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":48261,"position":0},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52415,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52415","url_meta":{"origin":48261,"position":1},"title":"\u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Akcija za ljudska prava iz Podgorice objavila je 2025. godine knjigu \u201eSje\u0107anja na rat \u2013 opsada Dubrovnika 1991-1992.\u201c, koja je dostupna u pdf-formatu na sljede\u0107oj poveznici: https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/06\/sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992\/ https:\/\/www.hraction.org\/2025\/12\/08\/promovisana-antiratna-knjiga-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi\/ Iz medija: https:\/\/dubrovacki.slobodnadalmacija.hr\/dubrovnik\/vijesti\/hrvatska-i-svijet\/u-podgorici-promocija-antiratne-knjige-sjecanja-na-rat-opsada-dubrovnika-1991-1992-da-se-ne-ponovi-u-njoj-su-i-svjedocanstva-s-obje-strane-1523590 https:\/\/dulist.hr\/rat-je-apsurd-u-podgorici-predstavljena-antiratna-knjiga-o-opsadi-dubrovnika\/989915 https:\/\/www.portalnovosti.com\/knjiga-na-dobrom-putu https:\/\/www.pobjeda.me\/clanak\/glasovi-koji-razbijaju-tisinu Dodatne obavijesti: https:\/\/historiografija.hr\/?p=51637","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Sjecanja-na-rat.png?fit=480%2C681&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53084,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53084","url_meta":{"origin":48261,"position":2},"title":"Novo izdanje memoarskih zapisa Slave Ogrizovi\u0107 “Zagreb se bori”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"I vi\u0161e od dokumenta o povijesti pokreta otpora u okupiranom Zagrebu (1941. - 1945.), knjiga memoarskih zapisa Zagreb se bori Slave Ogrizovi\u0107, prvi put objavljena 1977., potresno je svjedo\u010danstvo o svakodnevici ljudi koji poku\u0161avaju pre\u017eivjeti u surovim vremenima. Izdava\u010d: Media bar Godina izdanja: 2026. Op\u0161irnije: https:\/\/mvinfo.hr\/knjiga\/17881\/zagreb-se-bori-posveta-slobodi-i-nepokorenom-gradu Dodatne obavijesti: https:\/\/www.hina.hr\/vijest\/12343812 https:\/\/www.kgz.hr\/hr\/dogadjanja\/zagreb-se-bori\/73771\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Ogrizovic.jpg?fit=300%2C462&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":48261,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53099,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53099","url_meta":{"origin":48261,"position":4},"title":"Sajam pri Starom gradu u Konj\u0161\u010dini odr\u017eava se i ove godine","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 16. svibnja odr\u017eat \u0107e se 17. Sajam pri Starom gradu u Konj\u0161\u010dini. Organizator ovog tradicionalnog doga\u0111aja koji svake godine privu\u010de brojne posjetitelje je Udruga Grofovija Konjski, uz pokroviteljstvo Op\u0107ine Konj\u0161\u010dina. Sajam o\u017eivljava povijesnu borbu vitezova pri konj\u0161\u010dinskom Starom gradu, a za cilj ima o\u010duvanje spomena na veliku bitku\u2026","rel":"","context":"U "Manifestacije o\u017eivljene povijesti"","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Stari-grad-Konjscina-sajam.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Stari-grad-Konjscina-sajam.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Stari-grad-Konjscina-sajam.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Stari-grad-Konjscina-sajam.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Stari-grad-Konjscina-sajam.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53029,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53029","url_meta":{"origin":48261,"position":5},"title":"Sa\u0161a Vukovi\u0107, “Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je 2026. knjiga Sa\u0161e Vukovi\u0107a, \"Na hataru ma\u0111arske domovine. List \u201cMurak\u00f6z \u2013 Medjimurje\u201d kao sredstvo ma\u0111arizacije u razdoblju od 1884. do 1914. godine\", u izdanju Ogranka Matice hrvatske u \u010cakovcu. Rijeka, Slavonija i Me\u0111imurje bili su sredi\u0161ta hrvatsko-ma\u0111arskih teritorijalnih prijepora tijekom 19. i 20. stolje\u0107a. Na\u0161e \u010desto povr\u0161no znanje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Murakoz-Sasa-Vukovic-Na-hataru.png?fit=595%2C875&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48261","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48261"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48261\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48265,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48261\/revisions\/48265"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48261"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48261"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48261"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}