{"id":48150,"date":"2025-09-05T20:45:32","date_gmt":"2025-09-05T20:45:32","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48150"},"modified":"2025-09-05T20:45:32","modified_gmt":"2025-09-05T20:45:32","slug":"zeljko-kruselj-polet-zlatno-doba-raspada-komunizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48150","title":{"rendered":"\u017deljko Kru\u0161elj, \u201ePOLET: zlatno doba raspada komunizma\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga \u017deljka Kru\u0161elja &#8220;POLET: Zlatno doba raspada komunizma&#8221; obja\u0161njava politi\u010dke okolnosti kasne faze komunisti\u010dke Hrvatske i Jugoslavije u kojima je u Zagrebu izlazio omladinski tjednik Polet. Autor na temelju uvida u svih 426 brojeva lista, kao i u opse\u017enu arhivsku dokumentaciju te razgovore s nizom sudionika tih zbivanja, dokazuje da je list nastao kao aktivisti\u010dka potreba rukovodstva SSOH, masovne organizacija koja je promovirala interese vladaju\u0107eg SK. List je djelovao u razdoblju od 1976. do 1990., a bilo je to prvo omladinsko glasilo \u201emladih za mlade \u201c, \u010diji je pristup temama u usporedbi s ostalim tiskovinama bio otvoreniji, provokativniji i neposredniji, ponajprije zbog kori\u0161tenja \u201ejezika ulice \u201c. Polet je napravio iskorak u pokretanju niza svjetonazorskih pitanja, zala\u017eu\u0107i se za \u0161irenje prostora sloboda razli\u010ditih dru\u0161tvenih skupina, pogotovo alternativnih. Na taj je na\u010din me\u0111u mladima stekao kultni status, s obzirom da je \u010desto izmicao politi\u010dkoj kontroli, nagla\u0161avaju\u0107i zapadne vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u017deljko Kru\u0161elj<\/strong> (Kuzminec, Koprivnica, 5. VIII. 1958) hrvatski je novinar i publicist. U Zagrebu je diplomirao povijest i komparativnu knji\u017eevnost na Filozofskome fakultetu (1982) i novinarstvo na Fakultetu politi\u010dkih nauka (1982). Pokreta\u010d je i prvi glavni urednik koprivni\u010dkog omladinskog lista <em>LOK <\/em>(1979). Profesionalno se novinarstvom po\u010deo baviti 1982. u zagreba\u010dkom <em>Poletu<\/em> kao reporter i urednik. Iste je godine pre\u0161ao u Arenu, a 1983. u politi\u010dki tjednik <em>Danas<\/em>. Od 1991. komentator je u Vjesniku, od 1992. u Nedjeljnoj Dalmaciji te od 1994. do 2004. u Ve\u010dernjem listu, gdje je u kolumni Politi\u010dki koloplet pratio aktualne politi\u010dke pojave. Od polovice 1980-ih zaokupljaju ga povijesne teme, ponajprije nacionalna povijest XX. st., pa sustavno prati hrvatsku historiografsku produkciju. Objavio knjige: <em>Bleiburg: otvoreni dossier<\/em> (1991), <em>Kroja\u010di hrvatskih granica<\/em> (1991), <em>Franjo Tu\u0111man<\/em> (koautor, 1991), <em>U \u017ervnju dr\u017eavnog terora i usta\u0161kog terorizma<\/em> (2001) i dr.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Godina izdanja: 2024<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Broj stranica: 579<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nakladnik: <a href=\"https:\/\/www.knjizara-dominovic.hr\/proizvodi\/izdavaci\/edit\/\">EDIT<\/a><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor: <a href=\"https:\/\/www.knjizara-dominovic.hr\/polet-zlatno-doba-raspada-komunizma-proizvod-51722\/\">https:\/\/www.knjizara-dominovic.hr\/polet-zlatno-doba-raspada-komunizma-proizvod-51722\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48151,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-48150","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Polet_Kruselj.jpg?fit=785%2C1132&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":48150,"position":0},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":48150,"position":1},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55375,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55375","url_meta":{"origin":48150,"position":2},"title":"Promocija zbornika ,,Nourishing Victory: Food Shortages and Post-Imperial Transition in the Bohemian Lands and Slovenia\u201d u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za noviju istoriju Srbije organizira promociju zbornika ,,Nourishing Victory: Food Shortages and Post-Imperial Transition in the Bohemian Lands and Slovenia\u201d, koji su uredili V\u00e1clav \u0160midrkal i Rok Stergar (CEU Press, 2026). Zbornik ,,Nourishing Victory\u201d donosi komparativnu analizu implikacija koje su nastale kao neposredna posljedica nesta\u0161ica hrane i krize snabdijevanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Victory-book.jpg?fit=1200%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Victory-book.jpg?fit=1200%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Victory-book.jpg?fit=1200%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Victory-book.jpg?fit=1200%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Victory-book.jpg?fit=1200%2C652&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":48150,"position":3},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a &#8220;Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata&#8221; u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55322,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55322","url_meta":{"origin":48150,"position":4},"title":"Znanstveni skup &#8220;Razvoj naselja kvarnerskog prostora: od srednjeg vijeka do modernog doba&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveni skup Razvoj naselja kvarnerskog prostora: od srednjeg vijeka do modernog doba odr\u017eat \u0107e se 17. i 18. rujna 2026. u samostanu sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog (dvorana na 2. katu samostana), Frankopanska 17, Zagreb. O skupuPoznavanje razvoja gradova i naselja kvarnerskog prostora zaostaje za onima Istre i Dalmacije. Tako\u0111er,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/kvarner-skup-scaled.jpg?fit=1200%2C751&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55723,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55723","url_meta":{"origin":48150,"position":5},"title":"Predavanje Damira Agi\u010di\u0107a \u201eO projektu Historije naroda i narodnosti Jugoslavije\u201c u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Odjeljenje humanisti\u010dkih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u suorganizaciji sa Udru\u017eenjem za modernu historiju organizira javno predavanje prof. dr. Damira Agi\u010di\u0107a pod naslovom \u201eO projektu Historije naroda i narodnosti Jugoslavije\u201c. U lipnju 1986. u Zagrebu su se sastali istaknuti povjesni\u010dari iz svih dijelova zemlje kako bi na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/agicic-pozivnica.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48150","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48150"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48150\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48152,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48150\/revisions\/48152"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48151"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48150"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48150"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48150"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}