{"id":48139,"date":"2025-09-04T21:11:58","date_gmt":"2025-09-04T21:11:58","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48139"},"modified":"2025-09-04T21:11:58","modified_gmt":"2025-09-04T21:11:58","slug":"franko-dota-politicka-povijest-muske-homoseksualnosti-u-socijalistickoj-jugoslaviji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48139","title":{"rendered":"Franko Dota, \u201ePoliti\u010dka povijest mu\u0161ke homoseksualnosti u Socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Knjiga <em>Politi\u010dka povijest mu\u0161ke homoseksualnosti u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji<\/em> povjesni\u010dara, novinara, prevoditelja i aktivista Franka Dote zna\u010dajan je iskorak u prou\u010davanju jednog tek prividno marginalnog fenomena. Dota je knjigom, utemeljenom na marljivom arhivskom radu, i rijetkom intelektualnom i moralnom odgovorno\u0161\u0107u ispunio prazninu kojom se na\u0161a historiografija nedovoljno \u2013 ili uop\u0107e nije \u2013 bavila. Va\u017enost <em>Politi\u010dke povijesti mu\u0161ke homoseksualnosti u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji<\/em> time se ne iscrpljuje i ne svodi na temu sadr\u017eanu u naslovu.<\/p>\n\n\n\n<p>U zrcalu sudbine mu\u0161kih homoseksualaca, isprva stigmatiziranih, izlo\u017eenih preziru i kaznenom progonu, s vremenom postupno, koliko god nevoljko, ipak prihva\u0107anih, ogleda se i evolucija jugoslavenske dr\u017eave i dru\u0161tva, od poslijeratnog totalitarizma, preko liberalizacije i mekog autoritarizma, do relativno slobodnih osamdesetih godina. Utoliko Dotina <em>Politi\u010dka povijest mu\u0161ke homoseksualnosti u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji<\/em> raskrinkava revizionisti\u010dke narative prisutne u dijelu na\u0161e javnosti. Naime, stigma i sudbina mu\u0161kih homoseksualaca nisu se pedesetih i \u0161ezdesetih godina u Jugoslaviji bitno razlikovale od stigme i sudbine na demokratskom Zapadu.<\/p>\n\n\n\n<p>Kona\u010dno, <em>Politi\u010dka povijest mu\u0161ke homoseksualnosti u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji<\/em> ima i aktivisti\u010dku dimenziju. Ona se ne obra\u0107a samo homoseksualcima nego i svima koji se osje\u0107aju kao \u017ertve predrasuda bilo koje vrste. Franko Dota njome zaziva Slobodu, jer u dru\u0161tvu u kojem homoseksualci nisu slobodni, u kojem, dakle, manjina nije slobodna, slobodna ne mo\u017ee biti ni heteroseksualna ve\u0107ina.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Franko Dota<\/strong> diplomirao je povijest i talijanski jezik i knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Na istome je fakultetu 2017. zavr\u0161io poslijediplomski doktorski studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu obraniv\u0161i doktorski rad pod naslovom <em>Javna i politi\u010dka povijest mu\u0161ke homoseksualnosti u socijalisti\u010dkoj Hrvatskoj (1945.\u2013 1989.)<\/em>. Od 2003. stalni je dopisnik talijanske novinske agencije ANSA-e iz Hrvatske i povremeno iz Slovenije. Dvadeset godina aktivno je uklju\u010den u hrvatski LGBT pokret te je bio me\u0111u suosniva\u010dima i voditeljima udruge Zagreb Pride. Na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci izvodio je preddiplomsku i diplomsku nastavu iz suvremene europske i hrvatske povijesti, \u017eenske i povijesti seksualnosti te teorije i metodologije historije. Od prosinca 2014. do rujna 2015. u sklopu europskog programa razmjene istra\u017eiva\u010da Basileus usavr\u0161avao se na Odelenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu te istra\u017eivao u Arhivu Jugoslavije, Vojnom arhivu i drugim tamo\u0161njim ustanovama i knji\u017enicama. Sudjelovao je na tridesetak doma\u0107ih i inozemnih znanstvenih skupova i radionica, izla\u017eu\u0107i teme iz povijesti jugoslavensko-talijanskih odnosa u doba Hladnoga rata te iz gej i lezbijske povijesti Jugoslavije. S talijanskoga jezika preveo je tri historiografska i jedno prozno djelo. Tako\u0111er, uredio je prijevode dviju monografija iz suvremene historije seksualnosti (D. Carter, <em>Stonewall: pobuna koja je rasplamsala gej revoluciju<\/em>, Zagreb, 2011., i D. Herzog, <em>Seksualnost u Europi dvadesetoga stolje\u0107a<\/em>, Zagreb, 2015.) te interdisciplinarni zbornik iz <em>queer<\/em> studija (L. Downing i R. Gillett, ur., <em>Queer u Europi: suvremene studije<\/em>, Zagreb, 2013.). Uz nekoliko znanstvenih i stru\u010dnih historiografskih radova objavio je i knjigu <em>Zara\u0107eno pora\u0107e<\/em> (Zagreb, 2010.) u kojoj analizira historiografske narative o iseljavanju i stradavanju Talijana Istre i Rijeke nakon Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Broj stranica: 536\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p>Datum izdanja: rujan 2025.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/politicka-povijest-muske-homoseksualnosti-u-socijalistickoj-jugoslaviji\">https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/politicka-povijest-muske-homoseksualnosti-u-socijalistickoj-jugoslaviji<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48140,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-48139","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Dota.jpg?fit=791%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":48139,"position":0},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":48139,"position":1},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":48139,"position":2},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":48139,"position":3},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":48139,"position":4},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":48139,"position":5},"title":"Znanstvena konferencija &#8220;Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48139","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48139"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48139\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48141,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48139\/revisions\/48141"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48140"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48139"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48139"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48139"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}