{"id":4812,"date":"2017-06-10T21:48:52","date_gmt":"2017-06-10T21:48:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4812"},"modified":"2017-06-10T21:52:24","modified_gmt":"2017-06-10T21:52:24","slug":"antun-barac-spoznali-smo-jasno-i-bistro-ovamo-dolazi-onaj-kojega-zele-maknuti-sa-svijeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4812","title":{"rendered":"Antun Barac: “Spoznali smo jasno i bistro: ovamo dolazi onaj, kojega \u017eele maknuti sa svijeta”"},"content":{"rendered":"

Sveu\u010dili\u0161ni profesor knji\u017eevnosti koji je 1941. i 1942. bio zato\u010den u logorima Jasenovac i Stara Gradi\u0161ka \/ njegovi zapisi pretiskani su 2015.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cRaspr\u0161ile su se iluzije o tome, da \u0107e boravak u logoru biti sasvim kratak. Isto tako vi\u0161e nitko ne vjeruje, da su logori privremena boravi\u0161ta. Spoznali smo jasno i bistro: ovamo dolazi onaj, kojega \u017eele maknuti sa svijeta. Izlazak odavde jest izuzetak, a pravilo je: smrt. Zato\u010deni\u0161tvo su uveli zato, \u0161to ne \u017eele, da izravno pobiju toliko ljudi, nego ih odstranjuju na druge na\u010dine: gladovanjem, zimom, zarazama.\u201d<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

(Antun Barac, Bijeg od knjige<\/em>, Zagreb 1965, str. 193)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Ponovljeno izdanje knjige iz 2015. godine<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Antun Barac<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Bijeg od knjige<\/strong><\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

U posthumno objavljenoj knjizi Bijeg od knjige, koju je 1965. godine za tisak priredio Jure Ka\u0161telan, prvi put upoznajemo jednu novu dimenziju Bar\u010deve li\u010dnosti u smislu spontanog autoportretiranja: upoznajemo ga kao pisca bolnih zapisa nastalih za vrijeme logorovanja i kundakovanja u zloglasnom zatvoru Stara Gradi\u0161ka, u vrijeme Drugog svjetskog rata; upoznajemo ga i kao pjesnika koga je rodio imperativ vremena, pa su u tom smislu i te pjesme refleks mu\u010dnine i gor\u010dine rata. Bijeg od knjige ide me\u0111u najvrednija djela koja su se \u0161ezdesetih godina pojavila na horizontu hrvatske knji\u017eevnosti; knjiga koja se ponekad doimlje bolno i mu\u010dno \u2014 jer ve\u0107 i sam naslov sadr\u017ei u sebi izvjestan protest, izvjesno ga\u0111enje, izvjesnu bol \u2013 no to ne umanjuje njenu vrijednost, naprotiv, pove\u0107ava je.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ponovljeno izdanje<\/p>\n

 <\/p>\n

Izdava\u010d: Litteris<\/p>\n

 <\/p>\n

Godina izdanja: 2015<\/p>\n

 <\/p>\n

Broj stranica: 298<\/p>\n

 
\n—<\/p>\n

 <\/p>\n

Ponovljeno izdanje: Antun Barac, \u201eBijeg od knjige\u201c<\/strong>
\nhttps:\/\/historiografija.hr\/news.php?id=2437<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

50 godina od objavljivanja knjige Antuna Barca \u201cBijeg od knjige\u201d<\/strong>
\nhttps:\/\/historiografija.hr\/news.php?id=2133<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

I knji\u017eevnik Ilija Jakovljevi\u0107 pisao je svom zato\u010deni\u0161tvu u Staroj Gradi\u0161ki 1941. i 1942. godine. Njegovi iznimno sugestivni zapisi objavljeni su 1999. godine u opse\u017enoj knjizi Konclogor na Savi<\/em>, jednoj od klju\u010dnih svjedo\u010danstava za razumijevanje usta\u0161kih logora i refleksije toga iskustva.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\u201cPut evolucije, koji sam pro\u0161lih godina prolazio, doveo me je u usta\u0161ki sabirni logor, a tamo se preda mnom otvorio bezdan. \u010citav se jedan svijet sru\u0161io u taj ponor i dok sam, obra\u010dunavaju\u0107i se s njim, zgranut nad svakida\u0161njim zbivanjima \u017eelio da se ugasim i vi\u0161e nikada ne rodim, ja sam se ponovno rodio.\u201d (str. 6)<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4813,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4812","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/A-Barac.jpg?fit=300%2C454&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":4812,"position":0},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55937,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55937","url_meta":{"origin":4812,"position":1},"title":"Objavljen 27. broj \u010dasopisa \u201eCRIS: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci\u201c za 2025. godinu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U 27. broju \u010dasopisa \u201eCris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci\u201c obavljeno je osam \u010dlanaka, dva nekrologa, jedan prikaz knjige te jedan izvje\u0161taj o radu Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci u mandatu od 2021. do 2025. godine.\u00a0 Sadr\u017eaj \u010dasopisa: Zdenko Balog - \u201eMajurec u 18. i 19. stolje\u0107u: veli\u010dina obitelji \u2013 tip obitelji \u2013\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55377,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55377","url_meta":{"origin":4812,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Macieja Czerwi\u0144skog “Dalmacija: topos i idea”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige \"Dalmacija: topos i idea\" autora Macieja Czerwi\u0144skog bit \u0107e u srijedu, 23. rujna 2026. u 18 sati u Knji\u017enici Marije Juri\u0107 Zagorke u Zagrebu (Krvavi most 2). Knjigu \u0107e predstaviti Bo\u017eidar Petra\u010d, glavni urednik Alfe, prof. dr. Tomislav Brlek, prof. dr. Antun Pave\u0161kovi\u0107 te autor. U knjizi \u201eDalmacija:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/01\/Dalmacija.jpg?fit=380%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55083,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55083","url_meta":{"origin":4812,"position":3},"title":"Primo Levi, “Periodni sustav”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja iz 1991. godine, objavljeno je 2026. godine novo hrvatsko izdanje (auto)biografske knjige Prima Levija u kojoj donosi \"pripovijest o svom \u017eivotu i povijesti svoje obitelji\". Periodni sustav U svojevrsnom autobiografskom romanu Periodni sustav talijanski klasik Primo Levi kroz 21 pri\u010du naslovljenu po kemijskim elementima donosi pripovijest o svom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Primo-Levi.jpg?fit=1024%2C596&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55945,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55945","url_meta":{"origin":4812,"position":4},"title":"\u201eO demokraciji u Americi\u201c \u2013 Alexis de Tocqueville\u00a0","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U knjizi autor analizira na\u010delo suverenosti naroda, politi\u010dku jednakost gra\u0111ana i polo\u017eaj pojedinca kao slobodnog i ravnopravnog nositelja vlasti u ameri\u010dkom demokratskom sustavu. Knjigu je prevela Divina Marion.\u00a0 O knjizi:\u00a0 Na\u010delo suverenosti naroda lebdi nad cijelim politi\u010dkim sustavom Angloamerikanaca. Svaka \u0107e stranica ove knjige pokazati neke\u00a0nove primjene te doktrine. U\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/O-demokraciji-u-Americi.webp?fit=523%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55939,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55939","url_meta":{"origin":4812,"position":5},"title":"\u201eKako nahraniti diktatora\u201c \u2013 Witold Szab\u0142owski","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Autor u knjizi prikazuje povijest diktatura 20. stolje\u0107a iz perspektive osobnih kuhara Fidela Castra, Pol Pota, Sadama Huseina i drugih autoritarnih vo\u0111a. O knjizi: \u0160to o povijesti mogu ispri\u010dati oni koji su kuhali u njezinim klju\u010dnim trenucima? \u0160to je kr\u010dkalo u loncima dok se krojila sudbina svijeta? \u0160to su kraji\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kako-nahraniti-diktatora.webp?fit=360%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4812","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4812"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4812\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4818,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4812\/revisions\/4818"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4813"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4812"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4812"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4812"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}