{"id":48109,"date":"2025-09-03T21:05:37","date_gmt":"2025-09-03T21:05:37","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48109"},"modified":"2025-09-03T21:05:37","modified_gmt":"2025-09-03T21:05:37","slug":"galerija-klovicevi-dvori-najava-u-pocetku-bijase-kraljevstvo-izlozba-povodom-1100-godina-hrvatskoga-kraljevstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48109","title":{"rendered":"Galerija Klovi\u0107evi dvori – najava: U PO\u010cETKU BIJA\u0160E KRALJEVSTVO \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva"},"content":{"rendered":"\n

U PO\u010cETKU BIJA\u0160E KRALJEVSTVO \u2013 Izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva<\/strong><\/p>\n\n\n\n

listopad 2025. \u2013 velja\u010da 2026.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, \u017eivot pam\u0107enja, u\u010diteljica \u017eivota<\/em> (Ciceron)<\/p>\n\n\n\n

Ljubav prema domovini i \u017eelja da razotkrijem istinu nagna\u0161e me pisati s nakanom da prikupljaju\u0107i \u0161to je rasuto uklanjam zabune, rasvjetljujem nejasno\u0107e i pokazujem zablude\u2026 Prona\u0111e\u0161 li da sam odve\u0107 lutao po pretpostavkama, ili da sam se poslu\u017eio nevjerojatnima, to je iznudila \u017eelja da \u0161togod istrgnem iz nejasno\u0107a i da tebi udovoljim. Ako si dobrohotan, ne\u0107e\u0161 zamjeriti. Pretpostavke pak uzmi kao takve. Preokrene\u0161 li ih nabolje, bit \u0107u ti zahvalan<\/em> (Ivan Lucius Lu\u010di\u0107, O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske<\/em>, prijevod s latinskog Bruna Kunti\u0107 Makvi\u0107)<\/p>\n\n\n\n

Tko smo? Odakle dolazimo? Kamo idemo? Kao \u0161to osobna iskaznica ne govori puno o vlasniku, tako niti \u0161turi podaci iz povijesnih knjiga i ud\u017ebenika ne govore sve o jednom narodu. Da bismo razumjeli sami sebe i za\u0161titili se od zaborava, izgradili smo svojevrsni arhiv pam\u0107enja u kojemu su pohranjeni podaci nalik na DNK \u017eivog bi\u0107a. Mo\u017eemo ga zamisliti kao obiteljski album odabranih fotografija, ili kao jedan od \u0161esterokuta u beskona\u010dnoj galeriji Borgesove Babilonske knji\u017enice. Ljudi koji brinu za taj arhiv jesu \u010cuvari pam\u0107enja, magistri memoriae<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Jedna od odre\u0111uju\u0107ih ideja u na\u0161em arhivu, koja se provla\u010di kroz \u010ditavu hrvatsku povijest, odnosi se na zasnivanje dr\u017eavne zajednice i njezinu politi\u010dku afirmaciju na prostoru izme\u0111u Jadranskoga mora i Panonske nizine. To je podru\u010dje biv\u0161ega Rimskog Carstva koje \u0107e usprkos podjele (395.) i propasti zapadnoga dijela (476.) ostati politi\u010dki i civilizacijski uzor za sve nasljednike, kako na Zapadu (Rim), tako i na Istoku (Konstantinopol). Oni barbarski, poludivlji ratnici koji sa slika Celestina Medovi\u0107a ili Otona Ivekovi\u0107a zadivljeno promatraju plavu morsku pu\u010dinu i otoke u daljini, u novoj su domovini zatekli jedan stari, ve\u0107 uru\u0161eni svijet (mundus senescit<\/em>, kazuju onodobne kronike), ali pro\u017eet mladom, vitalnom vjerom, na \u010dijim smo zasadama nau\u010dili biti dijelom velike europske obitelji.<\/p>\n\n\n\n

Kraljevstvo, isprva u svojoj stvarnoj, povijesnoj manifestaciji, a potom kao ideja koja u sebi sadr\u017ei jezgru politi\u010dkog opstanka, ne prestaje biti sredi\u0161nja misao hrvatske politi\u010dke stvarnosti i promi\u0161ljanja sve do 20. stolje\u0107a. Iskustvo koje smo stekli na tome putu neobi\u010dno je bogato: u\u010dili smo se organizaciji dru\u0161tva i dr\u017eave zasnovanima na rimskom pravu i porukama evan\u0111elja; su\u017eivotu s drugim narodima u razli\u010ditim politi\u010dkim konstelacijama i unijama; parlamentarnom dogovaranju (uz pokoji \u201evritnjak\u201c), ali i oru\u017eanom otporu tiraniji. \u010citavo to vrijeme, ideja kraljevstva nas je nosila i pomogla nam je pre\u017eivjeti stolje\u0107a kontinuiranih ratova, podjela i nesigurnog \u017eivota na granici, s Vojnom krajinom koja nije utrnula sve do 1881. godine.<\/p>\n\n\n\n

Pojam kraljevstva (regnum<\/em>) ima, dakako, i svoju mitsku dimenziju, koja u sebi sadr\u017ei ne samo povijesne, ve\u0107 i biblijske, eshatolo\u0161ke, pa i romanti\u010dke konotacije koje su figuri kralja (rex<\/em>) podarile svojevrsnu mistiku i odredile ga kao jedan od arhetipskih simbola u europskoj povijesti. Svaki je kralj nasljednik Bo\u017ejeg pomazanika Davida s jedne, i kralja Artura s druge strane. Okru\u017een je svojim pratiocima \u2013 vitezovima Okrugloga stola i dvorskim damama; njegova je prijestolnica Camelot \u2013 gnijezdo uljudbe, umjetnosti i mudrosti. No, vi\u0161e od samoga kralja, koji je obilje\u017eio tek dio stvarne hrvatske povijesti u razdoblju izme\u0111u 10. i 12. stolje\u0107a, sadr\u017eaj ove izlo\u017ebe odnosi se na tu upornu, \u017eilavu ideju koja je pre\u017eivjela posljednjega Trpimirovi\u0107a i nadahnula Ivana Lu\u010di\u0107a (1604.-1679.), oca hrvatske historiografije, da vi\u0161e od pet stolje\u0107a nakon \u0161to je kraljevstvo nestalo napi\u0161e De regno Dalmatiae et Croatiae<\/em>, daju\u0107i zamah borbi za politi\u010dki opstanak u novovjekoj Europi. Kroz sve virove 19. i 20. stolje\u0107a, ta nas je borba dovela do 1991. i neovisne Republike Hrvatske. \u017divimo republiku, ali u po\u010detku, ipak, bija\u0161e kraljevstvo.<\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017eba povodom 1100. obljetnice kraljevstva, krunski doga\u0111aj jubilarne godine, podijeljena je na tematske cjeline, osmi\u0161ljene u skladu s dominantnim povijesnim, dru\u0161tvenim i kulturnim fenomenima. Iz dvorane u dvoranu, naglasak je na pravnom i simboli\u010dkom kontinuitetu kraljevstva, koji nam dopu\u0161ta pratiti ideju dr\u017eavnosti kroz stolje\u0107a, od nastanka hrvatske dr\u017eave i narodnih vladara u ranome srednjem vijeku do izbora tu\u0111ih dinastija u nadolaze\u0107im razdobljima. Ona se manifestira u razli\u010ditim kategorijama, koje nisu neminovno jednako i istovremeno zastupljene: narod (GENS \/ POPULUS), vjera (RELIGIO), jezik (LINGUA), skup obi\u010daja (MOS MAIORUM \/ TRADITIO), nacija (NATIO). Povijesni slijed koji na taj na\u010din \u017eelimo pratiti otkriva specifi\u010dni \u201ementalitet\u201c hrvatske dr\u017eavnosti. On se o\u010dituje u trajnoj pripadnosti \u201eimperijalnim nad-strukturama\u201c (Rimska Crkva, Frana\u010dko Carstvo, Bizant, Habsbur\u0161ka monarhija), a takvo nas je politi\u010dko i civilizacijsko naslije\u0111e pripremilo za sudjelovanje u dana\u0161njoj europskoj zajednici nacija.<\/p>\n\n\n\n

 \u201eMitski\u201c status 925. godine, na koju se izlo\u017eba poziva, potvrdili su na\u0161i preci prije stotinu godina, kada je diljem hrvatskih zemalja obilje\u017eena tisu\u0107ita obljetnica kraljevstva. Ne \u017eele\u0107i zaostati za njima, uvjereni da u neovisnoj dr\u017eavi, ro\u0111enoj iz \u017ertve svih koji su dali \u017eivote za nju imamo dodatni razlog \u2013 i obavezu \u2013 iznova podsjetiti na dugu tradiciju koja crpi snagu duboko iz nama dodijeljenog komada zemljine kore, pozivamo vas da zajedno budemo \u010cuvari pam\u0107enja. Na\u0161a je \u017eelja da svi posjetitelji izlo\u017ebe nanovo pro\u017eive taj izazovni, \u010desto mukotrpni, ali ustrajan hod kroz vi\u0161e od tisu\u0107u godina povijesti. Na po\u010detku toga puta bija\u0161e kraljevstvo.<\/p>\n\n\n\n

Dino Milinovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
NAJAVA ZA JESEN: U PO\u010cETKU BIJA\u0160E KRALJEVSTVO – izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva<\/a><\/blockquote>