{"id":48099,"date":"2025-09-03T20:36:46","date_gmt":"2025-09-03T20:36:46","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48099"},"modified":"2025-09-03T20:37:07","modified_gmt":"2025-09-03T20:37:07","slug":"nina-aleksandrov-pogacnik-iznalazenje-oblika-metodoloski-obzori-povjesnicara-hrvatske-knjizevnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48099","title":{"rendered":"Nina Aleksandrov-Poga\u010dnik, \u201eIznala\u017eenje oblika. Metodolo\u0161ki obzori povjesni\u010dara hrvatske knji\u017eevnosti\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Priredio Tomislav Brlek<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>U knjizi <em>Iznala\u017eenje oblika<\/em> okupljeni su radovi knji\u017eevne povjesni\u010darke Nine Aleksandrov-Poga\u010dnik posve\u0107eni prou\u010davanju hrvatske knji\u017eevne historiografije.<\/p>\n\n\n\n<p>Prire\u0111iva\u010d knjige Tomislav Brlek isti\u010de da \u201epremda nisu pisani s namjerom da budu dijelovi neke budu\u0107e cjeline, ovdje sabrani radovi tvore sistemati\u010dan kriti\u010dki pregled hrvatske knji\u017eevne historiografije \u2013 prikazuju\u0107i je od po\u010detaka do suvremenosti u perspektivi potrage za <em>smislom oblika<\/em>, kao neprestanog kretanja (koje je nerijetko, kako se vidi, u stvari vrludanje) <em>izme\u0111u filologije i estetike<\/em>\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjigom <em>Iznala\u017eenje oblika<\/em> u tom pogledu aktualizira se prou\u010davanje metodologije te teorijskoga i povijesnoga okvira hrvatskih knji\u017eevnih povjesni\u010dara, ali se i revaloriziraju opusi pojedini povjesni\u010dara, poput onoga Branka Vodnika ili Alberta Halera, koji su dosad bili nepravedno tretirani ili zaobi\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOcjenjuju\u0107i dosege knji\u017eevnih povjesni\u010dara od Kukuljevi\u0107a Sakcinskog, preko Re\u0161etara i Barca, do Kombola i Frange\u0161a, knjiga Nine Aleksandrov Poga\u010dnik svojim je interpretativnim okvirom, obuhvatno\u0161\u0107u, utemeljeno\u0161\u0107u i relevantnim uvidima, va\u017ean doprinos razumijevanju knji\u017eevnosti, filologije i knji\u017eevne povijesti.\u201c (Marina Protrka \u0160timec)<\/p>\n\n\n\n<p>Biblioteka THEORIA. Novi niz, glavni urednik Luka \u0160eput, izvr\u0161na urednica Romana Horvat, recenzentice Marina Protrka \u0160timec i Ivana \u017du\u017eul, likovno oblikovanje Luka Gusi\u0107, grafi\u010dki urednik Neven Osojnik, tisak Kerschoffset d.o.o., Zagreb<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Nina Aleksandrov-Poga\u010dnik<\/strong> ro\u0111ena je 1943. u Zagrebu, gdje je zavr\u0161ila Klasi\u010dnu gimnaziju te na Filozofskom fakultetu diplomirala jugoslavistiku i komparativnu knji\u017eevnost. Na istom je fakultetu i doktorirala temom o knji\u017eevnopovijesnoj metodologiji Branka Vodnika (objavljeno kao knjiga <em>U sjeni mrtve paradigme<\/em>, 1987). Kolegije iz teorije te hrvatske i svjetske knji\u017eevnosti predavala je na \u010detiri sveu\u010dili\u0161ta (Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 1971-1981; Pedago\u0161ki fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Osijeku, 1981-1991; Pedago\u0161ka fakulteta, Univerza v Mariboru, 1991-1999; Hrvatski studiji Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, 1999-2009). Primarni joj je akademski interes bila problematika teorije i metodologije knji\u017eevne historiografije, a svoj je pristup izgradila na hermeneuti\u010dkom razumijevanju dijalektike oblika i smisla, \u0161to ga je jednako suvereno demonstrirala u \u010ditanjima djela Mato\u0161a, Poli\u0107a Kamova, Krle\u017ee ili Slavi\u010deka. Od studentskih dana je prevodila sa slovenskog, ponajprije poeziju (Pre\u0161eren, Murn, Kosovel, Zajc, pjesnici slovenske avangarde; u <em>100 djela knji\u017eevnosti jugoslavenskih naroda<\/em>, sastavio V. Pavleti\u0107 <em>et al<\/em>., 1966, <sup>2<\/sup>1968, <sup>3<\/sup>1969, <sup>4<\/sup>1970, <sup>5<\/sup>1980; <em>100 romana knji\u017eevnosti jugoslavenskih naroda<\/em>, sastavili V. Pavleti\u0107 i D. Are\u017eina, 1982; <em>100 pjesnika knji\u017eevnosti jugoslavenskih naroda<\/em>, sastavio V. Pavleti\u0107, 1984), roman F. S. Fin\u017egara <em>Slu\u0161kinja An\u010dka<\/em> (1974), kao i znanstvene radove s podru\u010dja sociologije i politologije (u Naprijedovom nizu <em>Hrestomatija politi\u010dke znanosti<\/em>), te knjigu <em>Za politologiju: politi\u010dka znanost u prijelaznom razdoblju<\/em> Adolfa Bibi\u010da (1981). Preminula je u Zagrebu 2022.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/iznalazenje-oblika-1478\">https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/iznalazenje-oblika-1478<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48100,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-48099","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/iznalazenje-oblika.jpeg?fit=300%2C428&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48099","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48099"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48099\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48102,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48099\/revisions\/48102"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48100"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48099"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48099"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48099"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}