{"id":48099,"date":"2025-09-03T20:36:46","date_gmt":"2025-09-03T20:36:46","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48099"},"modified":"2025-09-03T20:37:07","modified_gmt":"2025-09-03T20:37:07","slug":"nina-aleksandrov-pogacnik-iznalazenje-oblika-metodoloski-obzori-povjesnicara-hrvatske-knjizevnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48099","title":{"rendered":"Nina Aleksandrov-Poga\u010dnik, \u201eIznala\u017eenje oblika. Metodolo\u0161ki obzori povjesni\u010dara hrvatske knji\u017eevnosti\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Priredio Tomislav Brlek<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>U knjizi <em>Iznala\u017eenje oblika<\/em> okupljeni su radovi knji\u017eevne povjesni\u010darke Nine Aleksandrov-Poga\u010dnik posve\u0107eni prou\u010davanju hrvatske knji\u017eevne historiografije.<\/p>\n\n\n\n<p>Prire\u0111iva\u010d knjige Tomislav Brlek isti\u010de da \u201epremda nisu pisani s namjerom da budu dijelovi neke budu\u0107e cjeline, ovdje sabrani radovi tvore sistemati\u010dan kriti\u010dki pregled hrvatske knji\u017eevne historiografije \u2013 prikazuju\u0107i je od po\u010detaka do suvremenosti u perspektivi potrage za <em>smislom oblika<\/em>, kao neprestanog kretanja (koje je nerijetko, kako se vidi, u stvari vrludanje) <em>izme\u0111u filologije i estetike<\/em>\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjigom <em>Iznala\u017eenje oblika<\/em> u tom pogledu aktualizira se prou\u010davanje metodologije te teorijskoga i povijesnoga okvira hrvatskih knji\u017eevnih povjesni\u010dara, ali se i revaloriziraju opusi pojedini povjesni\u010dara, poput onoga Branka Vodnika ili Alberta Halera, koji su dosad bili nepravedno tretirani ili zaobi\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n<p>\u201eOcjenjuju\u0107i dosege knji\u017eevnih povjesni\u010dara od Kukuljevi\u0107a Sakcinskog, preko Re\u0161etara i Barca, do Kombola i Frange\u0161a, knjiga Nine Aleksandrov Poga\u010dnik svojim je interpretativnim okvirom, obuhvatno\u0161\u0107u, utemeljeno\u0161\u0107u i relevantnim uvidima, va\u017ean doprinos razumijevanju knji\u017eevnosti, filologije i knji\u017eevne povijesti.\u201c (Marina Protrka \u0160timec)<\/p>\n\n\n\n<p>Biblioteka THEORIA. Novi niz, glavni urednik Luka \u0160eput, izvr\u0161na urednica Romana Horvat, recenzentice Marina Protrka \u0160timec i Ivana \u017du\u017eul, likovno oblikovanje Luka Gusi\u0107, grafi\u010dki urednik Neven Osojnik, tisak Kerschoffset d.o.o., Zagreb<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Nina Aleksandrov-Poga\u010dnik<\/strong> ro\u0111ena je 1943. u Zagrebu, gdje je zavr\u0161ila Klasi\u010dnu gimnaziju te na Filozofskom fakultetu diplomirala jugoslavistiku i komparativnu knji\u017eevnost. Na istom je fakultetu i doktorirala temom o knji\u017eevnopovijesnoj metodologiji Branka Vodnika (objavljeno kao knjiga <em>U sjeni mrtve paradigme<\/em>, 1987). Kolegije iz teorije te hrvatske i svjetske knji\u017eevnosti predavala je na \u010detiri sveu\u010dili\u0161ta (Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 1971-1981; Pedago\u0161ki fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Osijeku, 1981-1991; Pedago\u0161ka fakulteta, Univerza v Mariboru, 1991-1999; Hrvatski studiji Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, 1999-2009). Primarni joj je akademski interes bila problematika teorije i metodologije knji\u017eevne historiografije, a svoj je pristup izgradila na hermeneuti\u010dkom razumijevanju dijalektike oblika i smisla, \u0161to ga je jednako suvereno demonstrirala u \u010ditanjima djela Mato\u0161a, Poli\u0107a Kamova, Krle\u017ee ili Slavi\u010deka. Od studentskih dana je prevodila sa slovenskog, ponajprije poeziju (Pre\u0161eren, Murn, Kosovel, Zajc, pjesnici slovenske avangarde; u <em>100 djela knji\u017eevnosti jugoslavenskih naroda<\/em>, sastavio V. Pavleti\u0107 <em>et al<\/em>., 1966, <sup>2<\/sup>1968, <sup>3<\/sup>1969, <sup>4<\/sup>1970, <sup>5<\/sup>1980; <em>100 romana knji\u017eevnosti jugoslavenskih naroda<\/em>, sastavili V. Pavleti\u0107 i D. Are\u017eina, 1982; <em>100 pjesnika knji\u017eevnosti jugoslavenskih naroda<\/em>, sastavio V. Pavleti\u0107, 1984), roman F. S. Fin\u017egara <em>Slu\u0161kinja An\u010dka<\/em> (1974), kao i znanstvene radove s podru\u010dja sociologije i politologije (u Naprijedovom nizu <em>Hrestomatija politi\u010dke znanosti<\/em>), te knjigu <em>Za politologiju: politi\u010dka znanost u prijelaznom razdoblju<\/em> Adolfa Bibi\u010da (1981). Preminula je u Zagrebu 2022.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i dodatne obavijesti:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/iznalazenje-oblika-1478\">https:\/\/www.matica.hr\/knjige\/iznalazenje-oblika-1478<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48100,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3,12],"tags":[],"class_list":["post-48099","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/iznalazenje-oblika.jpeg?fit=300%2C428&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54750,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54750","url_meta":{"origin":48099,"position":0},"title":"Alta voce et calamo acri: zbornik povodom sedamdesetog ro\u0111endana Mladena An\u010di\u0107a","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novo suizdanje Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti\u00a0Alta voce et calamo acri: zbornik povodom sedamdesetog ro\u0111endana Mladena An\u010di\u0107a urednika Ante Brali\u0107a, Nikole Markulina, Antuna Neki\u0107a i Tomislava Popi\u0107a. U nakladi Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i sunakladni\u0161tvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti tiskan je zbornik znanstvenih radova \u201eAlta voce\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/zbornik-Ancic.jpg?fit=420%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":48099,"position":1},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":48099,"position":2},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54218,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54218","url_meta":{"origin":48099,"position":3},"title":"Dodijeljene nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Nagrade Dru\u0161tva povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se ve\u0107 20 godina, s ciljem prepoznavanja i vrednovanja izvrsnosti u podru\u010dju povijesti umjetnosti, za\u0161tite ba\u0161tine, znanstvenog, pedago\u0161kog i stru\u010dnog rada. Nagrada za \u017eivotno djelo \u201eRadovan Ivan\u010devi\u0107\u201c 2025. godine dodijeljena je Ivanu Matej\u010di\u0107u. Godi\u0161nju nagradu za knjigu dobio je Laris Bori\u0107 za knjigu In\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/543.jpeg?fit=1200%2C1035&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":48099,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":48099,"position":5},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48099","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48099"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48099\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48102,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48099\/revisions\/48102"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48100"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48099"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48099"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48099"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}