{"id":48096,"date":"2025-09-03T20:27:38","date_gmt":"2025-09-03T20:27:38","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48096"},"modified":"2025-09-03T20:27:38","modified_gmt":"2025-09-03T20:27:38","slug":"umro-madarski-kroatist-istvan-lokos","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48096","title":{"rendered":"Umro ma\u0111arski kroatist Istv\u00e1n L\u0151k\u00f6s"},"content":{"rendered":"\n<p>U nedjelju 31. kolovoza 2025. u 92. godini \u017eivota umro je <strong>Istv\u00e1n L\u0151k\u00f6s<\/strong>, najistaknutiji ma\u0111arski kroatist, dopisni \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Rodio se u Egeru 10. studenoga 1933., a 1957. diplomirao je ma\u0111arski i ruski jezik i knji\u017eevnost na Sveu\u010dili\u0161tu u Debrecinu i tada se po\u010deo upoznavati i s hrvatskim jezikom i kulturom. Predavali su mu izvrsni ma\u0111arski slavisti, a osobito sna\u017ean utjecaj imao je na njega profesor Endre Angyal, istra\u017eiva\u010d hrvatske barokne knji\u017eevnosti. Od 1960. bio je profesor povijesti ma\u0111arske knji\u017eevnosti na Pedago\u0161koj akademiji u Egeru, od 1985. docent na Odsjeku za svjetsku knji\u017eevnost Sveu\u010dili\u0161ta u Debrecinu, od 1988. predstojnik Odsjeka, a od 1999. do umirovljenja 2003. redoviti profesor.<\/p>\n\n\n\n<p>Za dopisnog \u010dlana HAZU u Razredu za knji\u017eevnost izabran je 2000.<\/p>\n\n\n\n<p>Od ranih 1960-ih bio je u osobnom kontaktu i prijateljstvu s Miroslavom Krle\u017eom i Ervinom \u0160inkom, a kasnije i s Nedjeljkom Fabrijem. Odr\u017eavao je i stru\u010dne veze s Ivom Frange\u0161om, Jak\u0161om Ravli\u0107em, Milanom Ratkovi\u0107em, Jaroslavom \u0160idakom te s mla\u0111om generacijom knji\u017eevnih povjesni\u010dara. Kao gostuju\u0107i profesor, izme\u0111u 1995. i 2006. odr\u017eavao je komparatisti\u010dke kolegije na Katedri za hungarologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (\u201eMa\u0111arska knji\u017eevnost u europskom kontekstu\u201c; \u201eHrvatsko-ma\u0111arske knji\u017eevne veze\u201c).<\/p>\n\n\n\n<p>Kao filolog ostvario je zna\u010dajne rezultate i u istra\u017eivanju povijesti hrvatsko-ma\u0111arskih knji\u017eevnih veza. Glavne istra\u017eiva\u010dke teme kretale su mu se od reformacije u 16. stolje\u0107u i baroka u 17. stolje\u0107u pa sve do 19. i 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor je monografija, me\u0111u ostalim, o hrvatskim epi\u010dkim prethodnicima ma\u0111arskog epa Nikole Zrinskog (1997.), o stvarala\u0161tvu Ksavera \u0160andora Gjalskog (2008.), o Baladama Petrice Kerempuha Miroslava Krle\u017ee (1999.). Posebno se zanimao za naratolo\u0161ke reprezentacije nacionalnih identiteta koje su se ponekad preklapale, a ponekad sukobljavale, te za hrvatsku i ma\u0111arsku romanesknu knji\u017eevnost 19. stolje\u0107a (<em>Nacionalni identitet i roman: Predod\u017eba o Ma\u0111arima u hrvatskoj prozi 19. stolje\u0107a<\/em>, 2004. \u2013 objavljen na ma\u0111arskom). U vrijednom zborniku studija <em>Litteratura kajkaviana: kajkavska knji\u017eevna povijest vi\u0111ena ma\u0111arskim o\u010dima<\/em> (2014. \u2013 objavljen na ma\u0111arskom) analizirao je me\u0111uodnose kajkavske i ma\u0111arske knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz komparatisti\u010dke radove objavljene na hrvatskom, njema\u010dkom i ma\u0111arskom jeziku, dao je velik doprinos upoznavanju hrvatske knji\u017eevnosti u Ma\u0111arskoj svojom povije\u0161\u0107u hrvatske knji\u017eevnosti (<em>A horv\u00e1t irodalom t\u00f6rt\u00e9nete<\/em>, 1996.) i prate\u0107om antologijom (<em>Horv\u00e1t irodalmi antol\u00f3gia<\/em>, 2004.), u kojoj je brojna va\u017ena hrvatska djela objavio u vlastitim vrsnim ma\u0111arskim prijevodima. Vrhunac svoga prevodila\u0161tva postigao je prijevodom Maruli\u0107eve Judite na ma\u0111arski (<em>Marko Maruli\u0107: Judit<\/em>, 1999.) s op\u0161irnom studijom te iscrpnim komentarima na kraju knjige.<\/p>\n\n\n\n<p>Za svoje je radove primio vi\u0161e uglednih knji\u017eevnih nagrada. Dvaput je dobio nagradu ,,Davidias\u201d: 1997. za <em>Povijest hrvatske knji\u017eevno<\/em>sti, a 2008. za prepjev na ma\u0111arski Maruli\u0107eve S<em>uzane, Tu\u017ebe grada Hjerozolima <\/em>i<em> Molitve suprotiva Turkom<\/em>, 2003. dobio je Nagradu Ine za promociju hrvatske kulture u svijetu, a za svoj znanstveni rad 2017. je odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Maruli\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hazu wp-block-embed-hazu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"P5PrdFAbOF\"><a href=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/2025\/09\/umro-istvan-lokos-dopisni-clan-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti\/\">Umro Istv\u00e1n L\u0151k\u00f6s, dopisni \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Umro Istv\u00e1n L\u0151k\u00f6s, dopisni \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti&#8221; &#8212; HAZU\" src=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/2025\/09\/umro-istvan-lokos-dopisni-clan-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti\/embed\/#?secret=P5PrdFAbOF\" data-secret=\"P5PrdFAbOF\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Posljednji pozdrav ma\u0111arskom kroatistu i velikom prijatelju Matice hrvatske Istv\u00e1nu L\u0151k\u00f6su<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U no\u0107i s nedjelje 31. kolovoza na ponedjeljak 1. rujna umro je u 92. godini \u017eivota poznati ma\u0111arski kroatist prof. dr. Istv\u00e1n L\u0151k\u00f6s.&nbsp;Rodio se 10. XI. 1933. u Egeru, diplomirao je hungarologiju i rusistiku u Debrecenu i postao docentom na Katedri za knji\u017eevnost vi\u0161e nastavni\u010dke \u0161kole u Egeru. God. 1984. obranio je kandidacijsku, a 1994. akademsku doktorsku disertaciju (jednu i drugu s temom ma\u0111arsko-hrvatskih knji\u017eevnih odnosa) te napredovao do zvanja redovitoga sveu\u010dili\u0161noga profesora na Odsjeku za komparativnu knji\u017eevnost na fakultetu u Debrecenu. Svoje znanstvene i stru\u010dne radove objavljivao je na ma\u0111arskom, ruskom, njema\u010dkom i hrvatskom jeziku.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107e su pisani u duhu francuske knji\u017eevne komparatistike. Stekao je ugled iznimnoga knji\u017eevnoga komparatista, a naj\u010de\u0161\u0107e je pisao o hrvatsko \u2013 ma\u0111arskim knji\u017eevnim odnosima (na svim spomenutim jezicima). Dvaput je dobio nagradu,,Davidias\u201d: 1997. za na ma\u0111arskom jeziku napisanu ,,Povijest hrvatske knji\u017eevnosti\u201d, a 2008. za prepjev na ma\u0111arski Maruli\u0107eve,,Suzane\u201d, \u201eTu\u017ebe grada Hjerozolima\u201c i,,Molitve suprotiva Turkom\u201d, a god 1999. iza\u0161ao mu je u Budimpe\u0161ti i prijevod Maruli\u0107eve,,Judite\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Godine 2002. dobio je i nagradu Ine za promociju hrvatske kulture u svijetu. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 2000. godine izabrala ga je za svojega dopisnoga \u010dlana u Razredu za knji\u017eevnost.<\/p>\n\n\n\n<p>Matica hrvatska objavila mu je tri knjige, sve tri u svojoj biblioteci, \u201eInozemni kroatisti\u201d. Njegovom je knjigom,\u201eHrvatsko \u2013 ma\u0111arske knji\u017eevne veze\u201d ta biblioteka i zapo\u010dela svoj \u017eivot 1998. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Sredi\u0161nja je tema u njoj djelo Miroslava Krle\u017ee, posebice ma\u0111arske teme koje su Krle\u017eu inspirirale i recepcija njegova djela u Ma\u0111arskoj. Deset godina kasnije (2008) u istoj je biblioteci objavio knjigu ,,Croatohungarica, Hrvatsko-ma\u0111arske knji\u017eevne teme\u201d uvrstiv\u0161i u nju svojih deset rasprava. I ovdje dominiraju dva osobito mu draga hrvatska autora, Marko Maruli\u0107 i Miroslav Krle\u017ea, ali je znatnu pa\u017enju posvetio i Ksaveru \u0160andoru Gjalskom, posebice na\u010dinu kako je hrvatski pisac opisivao Ma\u0111are u svojim djelima.<\/p>\n\n\n\n<p>Toj temi, s posebnim naglaskom na Gjalskijev odnos prema ,,hrvatskoj, jugoslavenskoj i ma\u0111arskoj ideji,\u201d posvetio je knjigu ,,Pristup Gjalskom\u201d 2010. godine. Svojim predavanjima ma\u0111arske knji\u017eevnosti na zagreba\u010dkoj hungarologiji znatno je oja\u010dao mladi odsjek u nastajanju.<\/p>\n\n\n\n<p>Malo je u povijesti Ma\u0111ara koji su toliko puta kao profesor Lokos okrenuli telefonski broj u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu. Molba je uvijek bila ista: kako da do\u0111e do neke nove kroatisti\u010dke knjige za koju je \u010duo i zanima ga, ili ako mu iz nekih razloga nije stigao Mati\u010din ,,Vijenac\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Posjetio je na\u0161u zemlju mnogo puta i jako je \u017ealio kada bi ga bolest sprije\u010dila u novom dolasku. Znanstvenik visoke razine, \u010dovjek plemenita srca profesor Istv\u00e1n L\u0151k\u00f6s jedan je od onih stranih istra\u017eiva\u010da na\u0161e knji\u017eevnosti i kulture koji je oblikovao sliku o njoj kao kulturi koja ima i drugima \u0161to re\u0107i. Dugujemo mu trajnu zahvalnost.<\/p>\n\n\n\n<p>akademik Stjepan Damjanovi\u0107, \u010dlan savjeta Predsjedni\u0161tva MH<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/novosti\/posljednji-pozdrav-maarskom-kroatistu-i-velikom-prijatelju-matice-hrvatske-istvanu-lokosu-447\">https:\/\/www.matica.hr\/novosti\/posljednji-pozdrav-maarskom-kroatistu-i-velikom-prijatelju-matice-hrvatske-istvanu-lokosu-447<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48097,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-48096","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/istvan-lokos.jpg?fit=1347%2C758&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54271,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54271","url_meta":{"origin":48096,"position":0},"title":"Slobodan Prosperov Novak, &#8220;Grga Novak. \u017divot i djela&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Biografija Grga Novak: \u017divot i djela donosi pri\u010du o hvarskom znanstveniku i arheologu, jedinom Hrvatu s vite\u0161kim naslovom sir, kojeg je odlikovala kraljica Elizabeta II. Slobodan Prosperov Novak prati njegov put od siroma\u0161tva do vrha akademije kroz re\u017eime XX. stolje\u0107a. Grga Novak jedan je od najfascinantnijih na\u0161ih znanstvenika u dvadesetom\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/grga-novak-slobodan-prosperov-novak-knjiga.jpg?fit=768%2C431&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52857,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52857","url_meta":{"origin":48096,"position":1},"title":"Marijan Bobinac, &#8220;Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Marijana Bobinca \"Imperij, nacija, knji\u017eevnost. Postimperijalni narativi u srednjoeuropskim knji\u017eevnostima moderne\". Imperij ili nacionalna dr\u017eava \u2013 koji se od dvaju dominantnih oblika dr\u017eavnog ure\u0111enja u modernom svijetu pokazao uspje\u0161nijim i u\u010dinkovitijim? Prije stotinu godina, u razdoblju nakon Prvoga svjetskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bobinac-2.jpg?fit=733%2C938&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":48096,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":48096,"position":3},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53203,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53203","url_meta":{"origin":48096,"position":4},"title":"Odr\u017ean dan projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dana 12. svibnja 2026. godine odr\u017eano je predstavljanje novih znanstvenih projekata Centra za teorijska istra\u017eivanja u humanistici. Rije\u010d je o osam novih projekata: dvama projektima financiranima sredstvima Hrvatske zaklade za znanost i \u0161est projekata financiranih sredstvima Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Nakon uvodnih rije\u010di dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/DP3-1.jpeg?fit=1200%2C842&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":48096,"position":5},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48096","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48096"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48096\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48098,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48096\/revisions\/48098"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48097"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48096"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48096"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48096"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}