{"id":48096,"date":"2025-09-03T20:27:38","date_gmt":"2025-09-03T20:27:38","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48096"},"modified":"2025-09-03T20:27:38","modified_gmt":"2025-09-03T20:27:38","slug":"umro-madarski-kroatist-istvan-lokos","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48096","title":{"rendered":"Umro ma\u0111arski kroatist Istv\u00e1n L\u0151k\u00f6s"},"content":{"rendered":"\n<p>U nedjelju 31. kolovoza 2025. u 92. godini \u017eivota umro je <strong>Istv\u00e1n L\u0151k\u00f6s<\/strong>, najistaknutiji ma\u0111arski kroatist, dopisni \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Rodio se u Egeru 10. studenoga 1933., a 1957. diplomirao je ma\u0111arski i ruski jezik i knji\u017eevnost na Sveu\u010dili\u0161tu u Debrecinu i tada se po\u010deo upoznavati i s hrvatskim jezikom i kulturom. Predavali su mu izvrsni ma\u0111arski slavisti, a osobito sna\u017ean utjecaj imao je na njega profesor Endre Angyal, istra\u017eiva\u010d hrvatske barokne knji\u017eevnosti. Od 1960. bio je profesor povijesti ma\u0111arske knji\u017eevnosti na Pedago\u0161koj akademiji u Egeru, od 1985. docent na Odsjeku za svjetsku knji\u017eevnost Sveu\u010dili\u0161ta u Debrecinu, od 1988. predstojnik Odsjeka, a od 1999. do umirovljenja 2003. redoviti profesor.<\/p>\n\n\n\n<p>Za dopisnog \u010dlana HAZU u Razredu za knji\u017eevnost izabran je 2000.<\/p>\n\n\n\n<p>Od ranih 1960-ih bio je u osobnom kontaktu i prijateljstvu s Miroslavom Krle\u017eom i Ervinom \u0160inkom, a kasnije i s Nedjeljkom Fabrijem. Odr\u017eavao je i stru\u010dne veze s Ivom Frange\u0161om, Jak\u0161om Ravli\u0107em, Milanom Ratkovi\u0107em, Jaroslavom \u0160idakom te s mla\u0111om generacijom knji\u017eevnih povjesni\u010dara. Kao gostuju\u0107i profesor, izme\u0111u 1995. i 2006. odr\u017eavao je komparatisti\u010dke kolegije na Katedri za hungarologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (\u201eMa\u0111arska knji\u017eevnost u europskom kontekstu\u201c; \u201eHrvatsko-ma\u0111arske knji\u017eevne veze\u201c).<\/p>\n\n\n\n<p>Kao filolog ostvario je zna\u010dajne rezultate i u istra\u017eivanju povijesti hrvatsko-ma\u0111arskih knji\u017eevnih veza. Glavne istra\u017eiva\u010dke teme kretale su mu se od reformacije u 16. stolje\u0107u i baroka u 17. stolje\u0107u pa sve do 19. i 20. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Autor je monografija, me\u0111u ostalim, o hrvatskim epi\u010dkim prethodnicima ma\u0111arskog epa Nikole Zrinskog (1997.), o stvarala\u0161tvu Ksavera \u0160andora Gjalskog (2008.), o Baladama Petrice Kerempuha Miroslava Krle\u017ee (1999.). Posebno se zanimao za naratolo\u0161ke reprezentacije nacionalnih identiteta koje su se ponekad preklapale, a ponekad sukobljavale, te za hrvatsku i ma\u0111arsku romanesknu knji\u017eevnost 19. stolje\u0107a (<em>Nacionalni identitet i roman: Predod\u017eba o Ma\u0111arima u hrvatskoj prozi 19. stolje\u0107a<\/em>, 2004. \u2013 objavljen na ma\u0111arskom). U vrijednom zborniku studija <em>Litteratura kajkaviana: kajkavska knji\u017eevna povijest vi\u0111ena ma\u0111arskim o\u010dima<\/em> (2014. \u2013 objavljen na ma\u0111arskom) analizirao je me\u0111uodnose kajkavske i ma\u0111arske knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Uz komparatisti\u010dke radove objavljene na hrvatskom, njema\u010dkom i ma\u0111arskom jeziku, dao je velik doprinos upoznavanju hrvatske knji\u017eevnosti u Ma\u0111arskoj svojom povije\u0161\u0107u hrvatske knji\u017eevnosti (<em>A horv\u00e1t irodalom t\u00f6rt\u00e9nete<\/em>, 1996.) i prate\u0107om antologijom (<em>Horv\u00e1t irodalmi antol\u00f3gia<\/em>, 2004.), u kojoj je brojna va\u017ena hrvatska djela objavio u vlastitim vrsnim ma\u0111arskim prijevodima. Vrhunac svoga prevodila\u0161tva postigao je prijevodom Maruli\u0107eve Judite na ma\u0111arski (<em>Marko Maruli\u0107: Judit<\/em>, 1999.) s op\u0161irnom studijom te iscrpnim komentarima na kraju knjige.<\/p>\n\n\n\n<p>Za svoje je radove primio vi\u0161e uglednih knji\u017eevnih nagrada. Dvaput je dobio nagradu ,,Davidias\u201d: 1997. za <em>Povijest hrvatske knji\u017eevno<\/em>sti, a 2008. za prepjev na ma\u0111arski Maruli\u0107eve S<em>uzane, Tu\u017ebe grada Hjerozolima <\/em>i<em> Molitve suprotiva Turkom<\/em>, 2003. dobio je Nagradu Ine za promociju hrvatske kulture u svijetu, a za svoj znanstveni rad 2017. je odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Maruli\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hazu wp-block-embed-hazu\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"P5PrdFAbOF\"><a href=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/2025\/09\/umro-istvan-lokos-dopisni-clan-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti\/\">Umro Istv\u00e1n L\u0151k\u00f6s, dopisni \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Umro Istv\u00e1n L\u0151k\u00f6s, dopisni \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti&#8221; &#8212; HAZU\" src=\"https:\/\/www.info.hazu.hr\/2025\/09\/umro-istvan-lokos-dopisni-clan-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti\/embed\/#?secret=P5PrdFAbOF\" data-secret=\"P5PrdFAbOF\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Posljednji pozdrav ma\u0111arskom kroatistu i velikom prijatelju Matice hrvatske Istv\u00e1nu L\u0151k\u00f6su<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U no\u0107i s nedjelje 31. kolovoza na ponedjeljak 1. rujna umro je u 92. godini \u017eivota poznati ma\u0111arski kroatist prof. dr. Istv\u00e1n L\u0151k\u00f6s.&nbsp;Rodio se 10. XI. 1933. u Egeru, diplomirao je hungarologiju i rusistiku u Debrecenu i postao docentom na Katedri za knji\u017eevnost vi\u0161e nastavni\u010dke \u0161kole u Egeru. God. 1984. obranio je kandidacijsku, a 1994. akademsku doktorsku disertaciju (jednu i drugu s temom ma\u0111arsko-hrvatskih knji\u017eevnih odnosa) te napredovao do zvanja redovitoga sveu\u010dili\u0161noga profesora na Odsjeku za komparativnu knji\u017eevnost na fakultetu u Debrecenu. Svoje znanstvene i stru\u010dne radove objavljivao je na ma\u0111arskom, ruskom, njema\u010dkom i hrvatskom jeziku.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Naj\u010de\u0161\u0107e su pisani u duhu francuske knji\u017eevne komparatistike. Stekao je ugled iznimnoga knji\u017eevnoga komparatista, a naj\u010de\u0161\u0107e je pisao o hrvatsko \u2013 ma\u0111arskim knji\u017eevnim odnosima (na svim spomenutim jezicima). Dvaput je dobio nagradu,,Davidias\u201d: 1997. za na ma\u0111arskom jeziku napisanu ,,Povijest hrvatske knji\u017eevnosti\u201d, a 2008. za prepjev na ma\u0111arski Maruli\u0107eve,,Suzane\u201d, \u201eTu\u017ebe grada Hjerozolima\u201c i,,Molitve suprotiva Turkom\u201d, a god 1999. iza\u0161ao mu je u Budimpe\u0161ti i prijevod Maruli\u0107eve,,Judite\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Godine 2002. dobio je i nagradu Ine za promociju hrvatske kulture u svijetu. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti 2000. godine izabrala ga je za svojega dopisnoga \u010dlana u Razredu za knji\u017eevnost.<\/p>\n\n\n\n<p>Matica hrvatska objavila mu je tri knjige, sve tri u svojoj biblioteci, \u201eInozemni kroatisti\u201d. Njegovom je knjigom,\u201eHrvatsko \u2013 ma\u0111arske knji\u017eevne veze\u201d ta biblioteka i zapo\u010dela svoj \u017eivot 1998. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Sredi\u0161nja je tema u njoj djelo Miroslava Krle\u017ee, posebice ma\u0111arske teme koje su Krle\u017eu inspirirale i recepcija njegova djela u Ma\u0111arskoj. Deset godina kasnije (2008) u istoj je biblioteci objavio knjigu ,,Croatohungarica, Hrvatsko-ma\u0111arske knji\u017eevne teme\u201d uvrstiv\u0161i u nju svojih deset rasprava. I ovdje dominiraju dva osobito mu draga hrvatska autora, Marko Maruli\u0107 i Miroslav Krle\u017ea, ali je znatnu pa\u017enju posvetio i Ksaveru \u0160andoru Gjalskom, posebice na\u010dinu kako je hrvatski pisac opisivao Ma\u0111are u svojim djelima.<\/p>\n\n\n\n<p>Toj temi, s posebnim naglaskom na Gjalskijev odnos prema ,,hrvatskoj, jugoslavenskoj i ma\u0111arskoj ideji,\u201d posvetio je knjigu ,,Pristup Gjalskom\u201d 2010. godine. Svojim predavanjima ma\u0111arske knji\u017eevnosti na zagreba\u010dkoj hungarologiji znatno je oja\u010dao mladi odsjek u nastajanju.<\/p>\n\n\n\n<p>Malo je u povijesti Ma\u0111ara koji su toliko puta kao profesor Lokos okrenuli telefonski broj u Hrvatskoj, posebno u Zagrebu. Molba je uvijek bila ista: kako da do\u0111e do neke nove kroatisti\u010dke knjige za koju je \u010duo i zanima ga, ili ako mu iz nekih razloga nije stigao Mati\u010din ,,Vijenac\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Posjetio je na\u0161u zemlju mnogo puta i jako je \u017ealio kada bi ga bolest sprije\u010dila u novom dolasku. Znanstvenik visoke razine, \u010dovjek plemenita srca profesor Istv\u00e1n L\u0151k\u00f6s jedan je od onih stranih istra\u017eiva\u010da na\u0161e knji\u017eevnosti i kulture koji je oblikovao sliku o njoj kao kulturi koja ima i drugima \u0161to re\u0107i. Dugujemo mu trajnu zahvalnost.<\/p>\n\n\n\n<p>akademik Stjepan Damjanovi\u0107, \u010dlan savjeta Predsjedni\u0161tva MH<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.matica.hr\/novosti\/posljednji-pozdrav-maarskom-kroatistu-i-velikom-prijatelju-matice-hrvatske-istvanu-lokosu-447\">https:\/\/www.matica.hr\/novosti\/posljednji-pozdrav-maarskom-kroatistu-i-velikom-prijatelju-matice-hrvatske-istvanu-lokosu-447<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48097,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,20],"tags":[],"class_list":["post-48096","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/istvan-lokos.jpg?fit=1347%2C758&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48096","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48096"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48096\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48098,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48096\/revisions\/48098"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48097"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48096"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48096"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48096"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}