{"id":48073,"date":"2025-09-02T16:52:43","date_gmt":"2025-09-02T16:52:43","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48073"},"modified":"2025-09-02T16:52:43","modified_gmt":"2025-09-02T16:52:43","slug":"hrvatska-udruga-benedikt-potreba-hitnih-mjera-zastite-i-prezentacije-ostataka-rimokatolicke-crkve-sv-marka-u-donjem-karinu-iz-razdoblja-hrvatskog-kraljevstva-zasticenog-kulturnog-dobra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48073","title":{"rendered":"Hrvatska udruga Benedikt: Potreba hitnih mjera za\u0161tite i prezentacije ostataka rimokatoli\u010dke crkve sv. Marka u Donjem Karinu iz razdoblja Hrvatskog kraljevstva \u2013 za\u0161ti\u0107enog kulturnog dobra"},"content":{"rendered":"\n<p>Po\u0161tovani,<\/p>\n\n\n\n<p>obra\u0107amo Vam se u vezi sa stanjem ostataka rimokatoli\u010dke srednjovjekovne crkve sv. Marka u Donjem Karinu, koja je upisana u Registar kulturnih dobara RH, registarski broj: Z-2626. Rije\u010d je o <strong>jednobrodnoj crkvi s polukru\u017enom apsidom, izgra\u0111enoj u romani\u010dkom stilu tijekom 11.\/12. stolje\u0107a <\/strong>(sukladno podacima iz Registra kulturnih dobara RH), s karakteristi\u010dnim lukovima na bo\u010dnim zidovima. Crkva je poru\u0161ena nakon 1514. godine, kada je Karin pao pod osmansku vlast.<\/p>\n\n\n\n<p>Na terenu smo 29.08.2025. g., nakon obavljenog izvida na terenu, kroz dokumentaciju i fotografije, utvrdili sljede\u0107e:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>unutra\u0161njost i okolica crkve obrasli su korovom i grmljem, a prostor je zapu\u0161ten i neodr\u017eavan;<\/li>\n\n\n\n<li>uru\u0161eno kamenje, uklju\u010duju\u0107i i pojedine ve\u0107e arhitektonske elemente, le\u017ei neozna\u010deno na tlu;<\/li>\n\n\n\n<li>u unutra\u0161njosti se primje\u0107uju tragovi sme\u0107a i devastacije;<\/li>\n\n\n\n<li>stati\u010dka stabilnost zidova je naru\u0161ena, a postoje\u0107e \u017eeljezne potpore nisu dostatne;<\/li>\n\n\n\n<li>nema informativne plo\u010de niti oznake da se radi o za\u0161ti\u0107enom kulturnom dobru, iako je to zakonska obveza;<\/li>\n\n\n\n<li>na lokalitetu je vidljivo <strong>vi\u0161e devastiranih i oplja\u010dkanih srednjovjekovnih grobova<\/strong>, unutar i izvan crkvenog prostora, \u0161to dodatno svjedo\u010di o zapu\u0161tenosti i nesustavnoj za\u0161titi lokaliteta.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>Podsje\u0107amo da je prema zakonu <strong>vlasnik kulturnog dobra (u ovom slu\u010daju Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj, koja se upisala u zemlji\u0161ne knjige kao vlasnik)<\/strong> obvezan \u010duvati, odr\u017eavati i omogu\u0107iti pristup konzervatorima i javnosti. Trenutno stanje jasno pokazuje da te obveze nisu ispunjene.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, prema javno dostupnim informacijama, radovi na za\u0161titi i konzervaciji ovog lokaliteta posljednje tri godine financiraju se iz dr\u017eavnog prora\u010duna putem Ministarstva kulture i medija. Me\u0111utim, na terenu nije jasno koji su konkretni radovi financirani javnim sredstvima, &nbsp;jer su vidljive tek minimalne potpore uru\u0161enim zidovima, dok su prostor i grobovi prepu\u0161teni propadanju.<\/p>\n\n\n\n<p>Izvidom na terenu nedvojbeno je utvr\u0111eno, da se je prilikom minimalnog izvo\u0111enja radova, uklonile i\/ili razbacale kamene strukture koje su predstavljale srednjovjekovne grobnice, koje su razbacane po okolnom terenu.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er na jednoj od grobnica, locirane unutar crkve, su vidljivi radovi na iskopu grobnice, koji je materijal nakon iskopa razbacan na hrpe, dok je ste\u0107ak u obliku nadgrobne plo\u010de o\u0161te\u0107en, a sadr\u017eaj grobnice uklonjen (potkrepljujemo fotodokumentacijom).<\/p>\n\n\n\n<p>Ovom prilikom napominjemo da je postupak neovla\u0161tenog iskopa, prekopa, razru\u0161avanja, o\u0161te\u0107enja ili druga\u010dijeg oskvrnu\u0107a groba, mjesta ukopa ili spomena na umrle, te tko iskopa, odnese, o\u0161teti, uni\u0161ti ili premjesti tijelo, fetus, dio tijela ili pepela umrle osobe, kazneno djelo, ka\u017enjivo kaznom zatvora do jedne godine, odnosno do dvije godine zatvora, a sve sukladno stavku 1. i stavku 2., \u010dlanka 332. Kaznenog zakona.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, ukazujemo i na odredbu \u010dlanka 23., stavka 1. Zakona o za\u0161titi i o\u010duvanju kulturnih dobara (NN 145\/24) koji glasi<em>: \u201e(1) Kulturna dobra ne smiju se uni\u0161titi, o\u0161tetiti ili koristiti na na\u010din kojim se naru\u0161ava svojstvo kulturnog dobra.\u201c,<\/em> te stavka 2. istog \u010dlanka, koji glasi<em>:\u201e(2) Zabranjeno je obavljanje radnji koje bi mogle naru\u0161iti cjelovitost i izvornost i\/ili prouzro\u010diti \u0161tetne promjene na kulturnom dobru postupanjem koje je u suprotnosti s ovim Zakonom.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Nadalje, temeljem \u010dlanka 23. stavka 3., Zakon o za\u0161titi i o\u010duvanju kulturnih dobara nedvojbeno je propisano slijede\u0107e: <em>\u201e(3) Zahvate i radove na kulturnom dobru dopu\u0161teno je obavljati na temelju odobrenja za zahvate na kulturnom dobru koje je izdalo Ministarstvo sukladno ovom Zakonu ili na temelju izdane lokacijske i\/ili gra\u0111evinske dozvole ili potvrde glavnog projekta izdane sukladno ovom Zakonu i propisima kojima se ure\u0111uje gradnja i prostorno ure\u0111enje.\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Isto tako, \u010dlankom 24., stavkom 6. Zakona o za\u0161titi i o\u010duvanju kulturnih dobara je propisano da nadle\u017eno ministarstvo, odnosno u ovom slu\u010daju Ministarstvo kulture i medija, stalno prati stanje kulturnih dobara i utvr\u0111uje njihovo stanje najmanje jedanput u pet godina, a podaci o stanju kulturnog dobra unose se u informacijski sustav kulturne ba\u0161tine Ministarstva koji je povezan u informacijski sustav sukladno propisu kojim se ure\u0111uje prostorno ure\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010clankom 36., stavkom 1. Zakona o za\u0161titi i o\u010duvanju kulturnih dobara je propisano kako slijedi:<\/p>\n\n\n\n<p><em>\u201e1) Ako se izvode arheolo\u0161ka iskapanja i istra\u017eivanja bez odobrenja ili protivno uvjetima utvr\u0111enim u rje\u0161enju o odobrenju, Ministarstvo \u0107e po slu\u017ebenoj du\u017enosti donijeti rje\u0161enje o privremenoj obustavi radova na nalazi\u0161tu sve dok se ne otklone uo\u010deni nedostaci, a protiv izvo\u0111a\u010da radova inspekcija za za\u0161titu kulturnih dobara pokrenut \u0107e prekr\u0161ajni postupak odnosno podnijet \u0107e kaznenu prijavu ako je zbog toga kulturno dobro uni\u0161teno, o\u0161te\u0107eno ili izgubi svojstvo.\u201e<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Stoga Hrvatska udruga Benedikt poziva:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>nadle\u017eni Konzervatorski odjel u Zadru<\/strong> da \u017eurno reagira i provede sve zakonom predvi\u0111ene mjere za\u0161tite, sanacije i nadzora, uklju\u010duju\u0107i privremenu obustavu radova arheolo\u0161kih iskapanja (ukoliko se ista provode od strane nadle\u017enog konzervatorskog odjela u Zadru), odnosno utvrdi da li je izdano Rje\u0161enje o arheolo\u0161kim iskapanjima i istra\u017eivanja, te pokretanje kaznene prijave jer je do\u0161lo do uni\u0161tenja nekoliko srednjovjekovnih grobnica, te vidljivog o\u0161te\u0107enja drugih srednjevjekovnih grobnica registriranog kulturnog dobra<\/li>\n\n\n\n<li><strong>nadle\u017eni Konzervatorski odjel u Zadru<\/strong>, provede istragu vezanu uz iskop srednjevjekovne grobnice, kojom prilikom je do\u0161lo do o\u0161te\u0107enja srednjovjekovne grobnice iz koje je uklonjen sadr\u017eaj grobnice te deponiran na nepoznatu lokaciju, te pokretanje kaznene prijave<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo Republike Hrvatske<\/strong> da po slu\u017ebenoj du\u017enosti pokrene istragu vezano uz povrede odredbi Kaznenog zakona, stavka 1. i stavka 2., \u010dlanka 332. Kaznenog zakona te ostalih odredbi primjenjivih zakonskih propisa kojima se ure\u0111uje za\u0161tita kulturnih dobara i grobnih mjesta.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>vlasnika \u2013 Srpsku pravoslavnu crkvu u Hrvatskoj,<\/strong> da preuzme zakonom propisanu odgovornost \u010duvanja i odr\u017eavanja kulturnog dobra, te pokretanje kaznene prijave jer je do\u0161lo do uni\u0161tenja nekoliko srednjovjekovnih grobnica, te vidljivog o\u0161te\u0107enja drugih srednjevjekovnih grobnica registriranog kulturnog dobra<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Ministarstvo kulture i medija<\/strong> da transparentno izvijesti hrvatsku javnost koji su to\u010dno radovi do sada izvedeni i u kojem iznosu financirani iz dr\u017eavnog prora\u010duna u posljednje tri godine. Ukoliko vrijednost do sada izvedenih radova ne odgovara do sada dodijeljenim sredstvima da hitno provede zakonom propisane mjere te ukoliko je do\u0161lo do nesrazmjera do sada izvedenih radova i iznosa kojim je do sada ministarstvo financiralo predmetne radove, pokrene slu\u017ebene postupke i izvide kako bi se utvrdila eventualna zlouporaba neovla\u0161tenog kori\u0161tenja sredstava te da predstavi plan daljnje za\u0161tite i prezentacije lokaliteta.<\/li>\n\n\n\n<li><strong>Ministarstvo kulture i medija i Dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo Republike Hrvatske, <\/strong>da utvrde da li se adekvatno provodi za\u0161tita i o\u010duvanje za\u0161ti\u0107enog kulturnog dobra, te eventualna primjena \u010dlanka 73. Zakona o za\u0161titi i o\u010duvanju kulturnih dobara s svrhom za\u0161tite i o\u010duvanja kulturnog dobra.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p><strong>To je potrebno ostvariti na sljede\u0107e na\u010dine:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ol start=\"1\" class=\"wp-block-list\">\n<li>Utvrditi po\u010dinjenje kaznenog djela, od strane poznatog ili nepoznatog po\u010dinitelja, te poduzeti sve zakonima propisane mjere<\/li>\n\n\n\n<li>Utvrditi da li je izdano valjano Rje\u0161enje o arheolo\u0161kim iskapanjima i istra\u017eivanjima, te utvrditi odgovornost osoba na koje je izdano Rje\u0161enje ukoliko je do o\u0161te\u0107enja srednjovjekovnih grobnica od strane osobe na koje je izdano citirano rje\u0161enje<\/li>\n\n\n\n<li>Ukoliko do o\u0161te\u0107enja i uklanjanja sadr\u017eaja iz srednjovjekovnih grobnica nije do\u0161lo od strane osoba na koje je izdano rje\u0161enje, provesti zakonom predvi\u0111ene izvide s namjerom utvr\u0111enja po\u010dinitelja kaznenih djela od strane nepoznate osobe<\/li>\n\n\n\n<li>Hitno uklanjanje vegetacije i otpada iz prostora crkve i oko nje.<\/li>\n\n\n\n<li>Dodatna stati\u010dka za\u0161tita zidova i sustavna konzervacija postoje\u0107eg zida.<\/li>\n\n\n\n<li>Sanacija i za\u0161tita uni\u0161tenih i o\u0161te\u0107enih grobova te njihovo primjereno obilje\u017eavanje.<\/li>\n\n\n\n<li>Postavljanje informativne plo\u010de o kulturno-povijesnom zna\u010daju lokaliteta.<\/li>\n\n\n\n<li>Precizno izvje\u0161\u0107e o tome koji su konkretni radovi do sada financirani iz dr\u017eavnog prora\u010duna.<\/li>\n\n\n\n<li>Uklju\u010divanje lokalne zajednice i stru\u010dne javnosti u nadzor, \u010duvanje i interpretaciju lokaliteta.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Hrvatska udruga Benedikt smatra da je rije\u010d o vrijednom spomeniku hrvatske kulturne i crkvene povijesti, koji zaslu\u017euje dostojnu za\u0161titu, sustavnu obnovu i javnu prezentaciju, te \u0107e i dalje aktivno pratiti aktivnosti i provo\u0111enje predlo\u017eenih aktivnosti od strane gore navedenih tijela\/osoba\/organizacija. Ova ru\u0161evina nije samo svjedok pro\u0161losti, nego i dio identiteta hrvatskoga naroda, te tisu\u0107ljetne uvezanosti i neraskidivog odnosa hrvatskih kne\u017eevina\/kraljevina, dr\u017eave i rimokatoli\u010dke vjere, koji mora biti dostupan javnosti i budu\u0107im generacijama.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er napominjemo da se sukladno \u010dlanku 73. Zakona o za\u0161titi i o\u010duvanju kulturnih dobara s svrhom za\u0161tite i o\u010duvanja kulturnog dobra, vlasni\u0161tvo nad za\u0161ti\u0107enim kulturnim dobrom mo\u017ee ograni\u010diti, kako posjeda, tako i njegove uporabe i prometa, a mo\u017ee se provesti i izvla\u0161tenje, te ovom prilikom pozivamo nadle\u017ena tijela da provjere da li su ispunjeni uvjeti za primjenu \u010dlanka 73. Zakona o za\u0161titi i o\u010duvanju kulturnih dobara.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovim dopisom \u017eelimo informirati i \u0161iru javnost o stvarnom stanju rimokatoli\u010dke crkve sv. Marka iz razdoblja Hrvatskog kraljevstva u Karinu, kao i o potrebi da se jasno definira odgovornost vlasnika te transparentno prika\u017ee kori\u0161tenje javnih sredstava za za\u0161titu ovoga kulturnog dobra.<\/p>\n\n\n\n<p>Pozivamo i sve druge udruge\/organizacije\/javnopravna tijela i gra\u0111ane Republike Hrvatske da se aktivno uklju\u010de u prevenciju ovog eklatantnog primjera uni\u0161tenja za\u0161ti\u0107ene hrvatske kulturne ba\u0161tine, s pozdravom \u201eDok je srca biti \u0107e i Kroacije\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>S po\u0161tovanjem,<\/p>\n\n\n\n<p>Prilog: Fotodokumentacija lokaliteta snimljena 29.08.2025.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hrvatska-udruga-benedikt wp-block-embed-hrvatska-udruga-benedikt\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"77667GEaNL\"><a href=\"https:\/\/hu-benedikt.hr\/2025\/08\/potreba-hitnih-mjera-zastite-i-prezentacije-ostataka-rimokatolicke-crkve-sv-marka-u-donjem-karinu-iz-razdoblja-hrvatskog-kraljevstva-zasticenog-kulturnog-dobra\/\">Potreba hitnih mjera za\u0161tite i prezentacije ostataka rimokatoli\u010dke crkve sv. Marka u Donjem Karinu iz razdoblja Hrvatskog kraljevstva \u2013 za\u0161ti\u0107enog kulturnog dobra<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Potreba hitnih mjera za\u0161tite i prezentacije ostataka rimokatoli\u010dke crkve sv. Marka u Donjem Karinu iz razdoblja Hrvatskog kraljevstva \u2013 za\u0161ti\u0107enog kulturnog dobra&#8221; &#8212; Hrvatska udruga Benedikt\" src=\"https:\/\/hu-benedikt.hr\/2025\/08\/potreba-hitnih-mjera-zastite-i-prezentacije-ostataka-rimokatolicke-crkve-sv-marka-u-donjem-karinu-iz-razdoblja-hrvatskog-kraljevstva-zasticenog-kulturnog-dobra\/embed\/#?secret=77667GEaNL\" data-secret=\"77667GEaNL\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48074,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-48073","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Sveti-Marko-Karin-crkva-izvan.jpg?fit=916%2C688&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53886,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53886","url_meta":{"origin":48073,"position":0},"title":"Peta Na\u0161i\u010dka vite\u0161ka pri\u010da","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 29. do 31. svibnja 2026. odr\u017eana je uz povijesni lokalitet crkve sv. Martina u Martinu 5. Na\u0161i\u010dka vite\u0161ka pri\u010da. O toj je manifestaciji o\u017eivljene povijesti diplomski rad Festivali srednjovjekovlja u Republici Hrvatskoj. Primjer Na\u0161i\u010dke vite\u0161ke pri\u010de napisala Sara Pavelik 2025. godine. Iz medija: https:\/\/nasice.hr\/vijesti\/zavrsila-jubilarna-peta-nasicka-viteska-prica\/ https:\/\/nasice.com\/nasicka-viteska-prica-ponovno-ozivjela-srednji-vijek-pod-zidinama-crkve-sv-martina\/ https:\/\/magazin.hrt.hr\/price-iz-hrvatske\/nasicka-viteska-prica-donosi-jedinstven-dozivljaj-srednjovjekovne-povijesti-12744630","rel":"","context":"U &quot;Manifestacije o\u017eivljene povijesti&quot;","block_context":{"text":"Manifestacije o\u017eivljene povijesti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=16"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/NVP26-Plakat.jpg?fit=960%2C506&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54009,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54009","url_meta":{"origin":48073,"position":1},"title":"Znanstveni skup \u201ePro\u0161lost Crkve na prostoru Rije\u010dke nadbiskupije\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"10. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Rije\u010dka nadbiskupija i Zavod za povijesne i dru\u0161tvene znanosti HAZU 10. lipnja organiziraju Znanstveni skup povodom 100. godi\u0161njice uspostave biskupijskoga sjedi\u0161ta u Rijeci. Skup pod naslovom \u201ePro\u0161lost Crkve na prostoru Rije\u010dke nadbiskupije\u201c bit \u0107e odr\u017ean u nadbiskupskom domu u Rijeci (ul. Slavi\u0161e Vajnera \u010ci\u010de 2) i po\u010dinje u 9 sati.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proslost-crkve-Rijeka-Skup.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proslost-crkve-Rijeka-Skup.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proslost-crkve-Rijeka-Skup.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proslost-crkve-Rijeka-Skup.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Proslost-crkve-Rijeka-Skup.webp?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":48073,"position":2},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53890,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53890","url_meta":{"origin":48073,"position":3},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Srednjovjekovna stolje\u0107a Zrina&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Dan dr\u017eavnosti (30. svibnja 2026. godine) u Zrinu je odr\u017eana manifestacija Dani Zrinskih u organizaciji LAGUNA. Cilj joj je bio o\u017eivjeti taj kraj te\u0161ko stradao tijekom Drugoga svjetskoga rata i Domovinskog rata, temelje\u0107i turisti\u010dku ponudu na izrazito bogatoj kulturnoj ba\u0161tini. Manifestacija je zapo\u010dela euharistijskim slavljem pored ru\u0161evina srednjovjekovne goti\u010dke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrin.jpg?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":48073,"position":4},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54093,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54093","url_meta":{"origin":48073,"position":5},"title":"Srednja.hr: Razgovor sa Snje\u017eanom Koren o nastavi povijesti i povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Iz brojnih,\u00a0uglavnom politi\u010dki motiviranih razloga, povijest je predmet koji je oduvijek izazovno podu\u010davati. Potvr\u0111uje to i Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (...) U tom kontekstu prisje\u0107a se posljednjeg slu\u010daja povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti za 4. razred gimnazije potkraj 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Kao formalni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48073","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48073"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48073\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48075,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48073\/revisions\/48075"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48074"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48073"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48073"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48073"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}