{"id":4807,"date":"2017-06-10T21:43:31","date_gmt":"2017-06-10T21:43:31","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4807"},"modified":"2017-06-10T22:19:11","modified_gmt":"2017-06-10T22:19:11","slug":"nuznost-jacanja-javne-pozicije-jasenovca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4807","title":{"rendered":"Nu\u017enost ja\u010danja javne pozicije Jasenovca!"},"content":{"rendered":"

Kontinuirana i sve rasprostranjenija negiranja Jasenovca kao logora smrti, konvencionalne fraze i \u0161utnja dr\u017eavnih vlasti i institucija, nagra\u0111ivanje umjesto osramo\u0107ivanje Jakova Sedlara, iznimno mali broj \u0161kola \u0161to posje\u0107uje Spomen-podru\u010dje Jasenovac koje je i ina\u010de izlo\u017eeno prijetnjama i ostavljeno bez \u0161ire pozornosti i podr\u0161ke upu\u0107uje na nu\u017enost anga\u017eiranijeg zauzimanja oko promjene takvog upozoravaju\u0107eg stanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Naviknuti smo na stalne glasove koji negiraju Jasenovac kao logor smrti te na poslovi\u010dnu \u0161utnju dr\u017eavnih vlasti i institucija, ali i znatnog dijela akademske zajednice u kojoj javno reagiraju tek pojedinci. Mnogi pritom dr\u017ee da je rije\u010d o minornim glasovima na koje se ne treba osvrtati. No pogledamo li malo dublje, lako je uo\u010diti mnoge procese koji ozbiljno dovode u pitanje javnu poziciju i dru\u0161tveno pam\u0107enje Jasenovca.<\/p>\n

 
\nGlavna linija vi\u0161estrukog negiranja Jasenovca ve\u0107 du\u017ee vrijeme dolazi iz Dru\u0161tva za istra\u017eivanje trostrukoga logora Jasenovac (https:\/\/drustvojasenovac.wordpress.com\/<\/a>) \u010diji su istupi sve prisutniji u javnosti. I to ne samo preko marginalnih portala i novina nego sve vi\u0161e i u dijelu vode\u0107ih internetskih i tiskanih medija (reakciju na to objavili smo na poveznici https:\/\/historiografija.hr\/news.php?id=2549<\/a>).<\/p>\n

 
\nU svakodnevnim razgovorima s ljudima ubrzo \u0107emo shvatiti da je crv sumnje kod njih uspje\u0161no pao na plodno tlo. Naime, spremno \u0107e prihvatiti da je utvr\u0111eni broj umrlih u jasenova\u010dkim logorima zacijelo pretjeran, da je upitno je li u njima uop\u0107e ubijano, ali da zaista jest ubijano u tobo\u017enjem poslijeratnom komunisti\u010dkom logoru. Te su tvrdnje manipulativnog Dru\u0161tva za istra\u017eivanje trostrukoga logora Jasenovac i notornog filma \u201eJasenovac \u2013 istina\u201c Jakova Sedlara iz 2016. godine u dobroj mjeri prihva\u0107ene u dijelu \u0161ire javnosti jer na njih dr\u017eavne vlasti i institucije uop\u0107e ne reagiraju daju\u0107i im time vjetar u le\u0111a i \u010dine\u0107i ih prihvatljivijima. To je u skladu s dominantnim politi\u010dkim i javnim diskursom koji je prete\u017eno usmjeren na komunisti\u010dke zlo\u010dine, dok o fa\u0161isti\u010dkim (usta\u0161kim) \u0161uti ili prigodno izgovara \u0161ture konvencionalne fraze bje\u017ee\u0107i od antifa\u0161izma kao vrag od tamjana.<\/p>\n

 
\nI dok spomenuto Dru\u0161tvo i navedeni film imaju znatnu recepciju te brojnim tribinama i projekcijama kontinuirano obilaze Hrvatsku i dijasporu, posje\u0107uju\u0107i \u0161kole i \u017eupe, objavljen je podatak da je Spomen-podru\u010dje Jasenovac u 2016. godini posjetilo samo 13(!) \u0161kola iz Hrvatske (https:\/\/historiografija.hr\/?p=2838<\/a>). A rije\u010d je o klju\u010dnom mjestu suo\u010davanja s vlastitom fa\u0161isti\u010dkom pro\u0161lo\u0161\u0107u i nezaobilaznoj lekciji o rasizmu, (ne)toleranciji i ljudskim pravima.<\/p>\n

 
\nIstovremeno, u Hrvatskoj postaje problem i me\u0111unarodna izlo\u017eba o Anni Frank nadopunjena stradanjem djece u NDH koja je skinuta u \u0160ibeniku s istim izgovorom zazivanja komunisti\u010dkih zlo\u010dina. S druge strane, suvremene upotrebe usta\u0161kog pozdrava \u201eZa dom spremni\u201c na razli\u010dite se na\u010dine opravdavaju (https:\/\/historiografija.hr\/news.php?id=3925<\/a>).<\/p>\n

 
\nIsto tako, redatelj Jakov Sedlar \u2013 koji je snimio pamfletski film \u201eJasenovac \u2013 istina\u201c negiraju\u0107i usta\u0161ki logor smrti \u2013 umjesto da bude javno osramo\u0107en, \u0161tovi\u0161e nagra\u0111en je Nagradom Grada Zagreba i mjestom posebnog savjetnika za kulturu rektora Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. To je o\u010diti dokaz da su takvi istupi ve\u0107 itekako u\u0161li u javni mainstream, ali jo\u0161 vi\u0161e da su zapravo dru\u0161tveno konjunkturni. Njima se dakle mo\u017ee napredovati i stjecati povlastice, a institucije \u0107e na njih gledati blagonaklono.<\/p>\n

 
\nNasuprot tome, Spomen-podru\u010dje Jasenovac posve je dru\u0161tveno marginalizirano. Njihovih vrijednih izdanja koja nedvosmisleno svjedo\u010de o pravom karakteru usta\u0161kih logora nema u javnosti, ali ni u knji\u017enicama. Posljednji svjedok tome je va\u017ena knjiga \u2018Jasenovac 1945-1947. \u2013 fotomonografija\u2019 objavljena 2016. godine (https:\/\/historiografija.hr\/?p=4721<\/a>). K tome su stru\u010dnjaci koji rade u JUSP Jasenovac izlo\u017eeni stalnim prijetnjama i ostavljeni bez \u0161ire dr\u017eavne i dru\u0161tvene podr\u0161ke.<\/p>\n

 
\nSlavko Goldstein objavio je 2016. godine knjigu \u2018Tragika, mitomanija, istina \u2013 Jasenovac\u2019 kao reagiranje na djelovanje Dru\u0161tva za istra\u017eivanje trostrukoga logora Jasenovac. Javne reakcije dolazile su i od pojedinih povjesni\u010dara (objavili smo primjerice sljede\u0107u reakciju https:\/\/historiografija.hr\/?p=1991<\/a>). Mnogostruki su razlozi za\u0161to ta reagiranja nisu opse\u017enija. U na\u0161oj kulturi prevladavaju\u0107eg nereagiranja \u010desto se k tome barata tezom o podjeli i polarizaciji hrvatskog dru\u0161tva na dva jednakovrijedna i jednako zastupljena suprotstavljena stava kojima treba davati ravnopravan prostor.<\/p>\n

 
\nNe ulaze\u0107i u upitnost takve pretpostavke, re\u0107i \u0107u samo da ovdje prikazana situacija svjedo\u010di o posvema\u0161njoj asimetri\u010dnosti. Ukratko re\u010deno, ne postoji javno negiranje poslijeratnih komunisti\u010dkih zlo\u010dina, za razliku od javnog nepriznavanja usta\u0161kih zlo\u010dina. Ne negira se Bleiburg, dok se Jasenovac itekako negira. Film Jakova Sedlara se gleda, dok se film Bogdana \u017di\u017ei\u0107a ‘Jasenova\u010dki memento’ iz 2015. godine (https:\/\/historiografija.hr\/?p=2481<\/a>) ne gleda. Sedlar je nagra\u0111en, \u017di\u017ei\u0107 nije. U Jasenovac se ne vode u\u010denici, drugdje se vode.<\/p>\n

 
\nNegiranje Jasenovca kao simbola svih usta\u0161kih logora smrti posljednja je crta \u010dije prela\u017eenje ne smijemo dopustiti. To nije pitanje ideolo\u0161kih razmimoila\u017eenja me\u0111u povjesni\u010darima. To nije ni pitanje bavimo li se suvremenom ili srednjovjekovnom povije\u0161\u0107u. To je pitanje \u010ditave povjesni\u010darske struke, onkraj svih mogu\u0107ih podjela. Me\u0111utim budu\u0107i da se strukovne udruge ne o\u010dituju o tome jer prete\u017eni dio povjesni\u010dara u njihovim upravnim tijelima nije sklon takvim o\u010ditovanjima, portal Historiografija.hr nastojat \u0107e preuzeti tu ulogu.<\/p>\n

 
\nStoga \u0107emo u\u010diniti sve da upu\u0107ujemo na \u017di\u017ei\u0107ev film o Jasenovcu, da donosimo izvatke iz pisma logora\u0161a (poput Katarine Dor\u010di\u0107) i skre\u0107emo pozornost na druga izdanja Spomen-podru\u010dja Jasenovac. Upozoravat \u0107emo na nova ili ponovljena memoarska izdanja o usta\u0161kim logorima kao na nedavno objavljeni pretisak svjedo\u010danstva Antuna Barca. Ponavljat \u0107emo uvijek iznova da svjedo\u010danstvo Ilije Jakovljevi\u0107a ‘Konclogor na Savi’ mora biti predmet javnih \u010ditanja i razgovora povodom va\u017enih komemorativnih datuma. Prenosit \u0107emo vijesti o inozemnim knjigama koje govore o fa\u0161isti\u010dkom karakteru usta\u0161kog re\u017eima i uklju\u010duju ga u studije fa\u0161izma isti\u010du\u0107i mjesto Jasenovca u njemu.<\/p>\n

 
\nNastojat \u0107emo dakle Jasenovcu dati javni i stru\u010dni prostor koji jednostavno mora imati u hrvatskoj historiografiji, kulturi i dru\u0161tvu.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Branimir Jankovi\u0107
\nUrednik portala Historiografija.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":3912,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4807","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/Jasenovac-kom.jpg?fit=949%2C592&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53948,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53948","url_meta":{"origin":4807,"position":0},"title":"Predavanje Mojce Pi\u0161kor “Ostinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kako zvu\u010di i kako se slu\u0161a logor? Mo\u017ee li se i kako o tom iskustvu svjedo\u010diti? Kako razumjeti glazbu koja zvu\u010di nad kontinuiranim, sveprisutnim ostinatom nasilja i smrti? O tome \u0107e nam govoriti Mojca Pi\u0161kor na predavanju pod nazivom \"Ostinato smrti: zvuk i glazba u logoru Jasenovac\u201d. Pridru\u017eite nam se\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Piskor_plakat.jpg?fit=668%2C422&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":4807,"position":1},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53197,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53197","url_meta":{"origin":4807,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Tvrtka Bo\u017ei\u0107a \u201eKr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. - 1945., autora Tvrtka Bo\u017ei\u0107a, odr\u017eat \u0107e se 15. svibnja 2026. godine u prostorijama Saveza antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske u Zagrebu (Pavla Hatza 16). Knjiga\u00a0Kr\u010dani u fa\u0161isti\u010dkim, nacisti\u010dkim i usta\u0161kim zatvorima i logorima 1941. \u2013 1945.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Krcani-u-fasistickim-Featured-scaled.webp?fit=933%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":4807,"position":3},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":4807,"position":4},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, “Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":4807,"position":5},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4807","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4807"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4807\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4823,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4807\/revisions\/4823"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3912"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4807"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4807"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4807"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}