{"id":48048,"date":"2025-09-01T21:01:58","date_gmt":"2025-09-01T21:01:58","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48048"},"modified":"2025-09-01T21:01:58","modified_gmt":"2025-09-01T21:01:58","slug":"jasminka-najcer-sabljak-i-silvija-lucevnjak-slavonski-odred-za-bastinu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48048","title":{"rendered":"Jasminka Najcer Sabljak i Silvija Lu\u010devnjak, \u201eSlavonski odred za ba\u0161tinu\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Knjiga Slavonski odred za ba\u0161tinu, uz bogat ilustrativni materijal, nastoji upoznati \u0161iru javnost s djelatno\u0161\u0107u KOMZA-e, kako bi se pitanju provenijencije umjetni\u010dkih djela i ostalih podr\u017eavljenih predmeta iz nekada\u0161njih privatnih zbirki posvetilo vi\u0161e pa\u017enje. Knjiga donosi rezultate vi\u0161egodi\u0161njeg istra\u017eivanja koje je rezultiralo pronalaskom gra\u0111e, njezinom publikacijom, restauracijom i izlaganjem u stalnim muzejskim postavima ili na povremenim izlo\u017ebama. Naslov knjige referira se na poznatu knjigu i film Odred za ba\u0161tinu, posve\u0107en pitanjima spa\u0161avanja umjetnina koje je nacisti\u010dka Njema\u010dka otu\u0111ila tijekom Drugog svjetskog rata. Na podru\u010dju isto\u010dne Hrvatske najve\u0107i transfer umjetnina i predmeta umjetni\u010dkog obrta dogodio se u poslijeratnom razdoblju. Mnoge su umjetnine bile uni\u0161tene, devastirane ili dislocirane, a za nekima se i danas traga.<\/p>\n\n\n\n<p>Klju\u010dnu ulogu u spa\u0161avanju i prikupljanju umjetnina odigrala je dr\u017eavna Komisija za sakupljanje i o\u010duvanje kulturnih spomenika i starina, tzv. KOMZA, koja je tako postala na\u0161 Odred za ba\u0161tinu. Sabirni centar za podru\u010dje isto\u010dne Hrvatske bio je dana\u0161nji Muzej Slavonije u Osijeku. Na temelju istra\u017eivanja dokumentacije KOMZA-e, Dnevnika i Izvje\u0161\u0107a klju\u010dne protagonistice i kustosice dr. sc. Danice Pinterovi\u0107, rekonstruirana je pri\u010da o provenijenciji umjetnina i spa\u0161avanju kulturne ba\u0161tine, s naglaskom na gra\u0111u iz najreprezentativnijih dvoraca u Iloku, Na\u0161icama, Nu\u0161tru, Valpovu i Vukovaru.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>O autorima<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak&nbsp;<\/strong>izvanredna je profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, gdje predaje kolegije iz povijesti umjetnosti i vizualne kulture na prijediplomskim i diplomskim studijima te na specijalisti\u010dkome poslijediplomskom studiju. Diplomirala je povijest umjetnosti i povijest, magistrirala i doktorirala na temi Umjetni\u010dke zbirke vlastelinskih obitelji u Slavoniji i Srijemu (mentor prof. dr. sc. Zv. Makovi\u0107) na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. U Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku od 2001. do 2016. godine bila je vi\u0161a kustosica i voditeljica zbirki slikarstva, crte\u017ea i grafika 18. i 19. stolje\u0107a te vodila Dane grafike s ciljem popularizacije medija. Na Umjetni\u010dkoj akademiji (danas Akademiji za umjetnost i kulturu) bila je vanjska suradnica od 2006. godine, na kolegijima iz povijesti umjetnosti, a na Filozofskom fakultetu u Osijeku sudjelovala je u izradi odobrenoga prijediplomskog studija povijesti umjetnosti. Suradnica je na znanstvenom projektu HRZZ-a Reprezentacija, razvoj, edukacija, participacija: umjetnost u dru\u0161tvu od 19. do 21. stolje\u0107a, a bila je i suradnica na projektima Umjetnost i dr\u017eava u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do danas i Umjetnost i politika u kasnom Novom vijeku (1780. \u2013 1945.) od 2013. do 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Silvija Lu\u010devnjak<\/strong>, kustosica i ravnateljica Zavi\u010dajnog muzeja Na\u0161ice, diplomirala je komparativnu knji\u017eevnost, povijest umjetnosti i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Po zavr\u0161etku studija radila je u Srednjoj \u0161koli Isidora Kr\u0161njavoga u Na\u0161icama, a potom 1999. godine prelazi na radno mjesto ravnateljice i kustosice u Zavi\u010dajnom muzeju Na\u0161ice, gdje radi do danas. Organizirala je i postavila niz izlo\u017ebi te napisala brojne tekstove u katalozima izlo\u017ebi i ostalim izdanjima Zavi\u010dajnog muzeja Na\u0161ice kao i drugih izdava\u010da. Objavila je niz stru\u010dnih radova u periodici i zbornicima te uredila vi\u0161e izdanja Na\u0161i\u010dkog zbornika u izdanju Ogranka Matice hrvatske Na\u0161ice. Organizirala je znanstveno- stru\u010dni skup Izazovi ba\u0161tine Dore Peja\u010devi\u0107 (2020.) s ciljem prezentacije i sabiranja dosega istra\u017eivanja ba\u0161tine hrvatske skladateljice te je bila urednica zbornika radova istoimenog skupa. Dugi niz godina organizirala je koloniju umjetni\u010dke keramike Hinko Juhn u na\u0161i\u010dkom muzeju. Suradnica je na znanstvenom projektu HRZZ-a Reprezentacija, razvoj, edukacija, participacija: umjetnost u dru\u0161tvu od 19. do 21. stolje\u0107a, a bila je i suradnica na projektima Umjetnost i dr\u017eava u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do danas i Umjetnost i politika u kasnom Novom vijeku (1780. \u2013 1945.) od 2013. do 2022. godine.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Nakladnik<\/strong>: Naklada Ljevak<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Godina izdanja<\/strong>: 2025.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Broj stranica<\/strong>: 186<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.ljevak.hr\/jasminka-najcer-sabljak\/34479-slavonski-odred-za-bastinu.html\">https:\/\/www.ljevak.hr\/jasminka-najcer-sabljak\/34479-slavonski-odred-za-bastinu.html<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48049,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-48048","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/slavonski-odred-za-bastinu.jpg?fit=570%2C678&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54209,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54209","url_meta":{"origin":48048,"position":0},"title":"Promocija knjige Armine Galija\u0161 \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d u Banjoj Luci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na promociju knjige \u201eBanja Luka u ratu: etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995)\u201d autorice Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 22. juna sa po\u010detkom u 10.00 sati u hotelu Bosna u Banjaluci. Knjiga donosi va\u017eno istra\u017eivanje o ratnoj svakodnevici Banje Luke, etnopoliti\u010dkim procesima i dru\u0161tvenim promjenama koje su\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Banjaluka-u-ratu.webp?fit=600%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":48048,"position":1},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53451,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53451","url_meta":{"origin":48048,"position":2},"title":"Promocija knjige Edina Omer\u010di\u0107a &#8220;Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996.&#8221; u Beogradu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzej 90-ih organizuje 20. maja 2026. u 19h promociju knjige istori\u010dara Edina Omer\u010di\u0107a (Institut za historiju u Sarajevu) Brzina mraka. Politi\u010dka djelatnost Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini od 1989. do 1996. Knjiga se bavi ulogom Srpske pravoslavne crkve u prelomnim godinama jugoslovenske krize i ratova devedesetih, sa posebnim\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/omercic-brzina-mraka-promocija-beograd.jpg?fit=949%2C497&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52852,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52852","url_meta":{"origin":48048,"position":3},"title":"Vladan Vukli\u0161, &#8220;Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti promovirana knjiga Vladana Vukli\u0161a \"Jugoslaveni i \u0160panjolski gra\u0111anski rat\". Knjiga povjesni\u010dara Vladana Vukli\u0161a prva je sveobuhvatna analiza teme jugoslavenskih sudionika \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata. Bogato dokumentirana arhivskim izvorima i biografskom i autobiografskom gra\u0111om, knjiga osvjetljava ne samo nepoznate, cenzurirane ili mitologizirane aspekte\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/vuklis-naslovnica.jpg?fit=802%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52990,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52990","url_meta":{"origin":48048,"position":4},"title":"Kliofest prvi put u Pore\u010du","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu XIII. Festivala povijesti Kliofest, Pore\u010d je po prvi put bio doma\u0107in regionalnih zbivanja. Program se odr\u017eao u Srednjoj \u0161koli Mate Balote, gdje su stru\u010dnjaci, arhivisti, muzealci i profesori kroz niz predavanja u\u010denicima i javnosti pribli\u017eili istarsku povijest \u2013 od arhivske gra\u0111e i mati\u010dnih knjiga do uloge \u017eena, glagolja\u0161ke\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Foto_Zvonimir_Guzic.jpg?fit=730%2C487&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Foto_Zvonimir_Guzic.jpg?fit=730%2C487&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Foto_Zvonimir_Guzic.jpg?fit=730%2C487&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Foto_Zvonimir_Guzic.jpg?fit=730%2C487&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":48048,"position":5},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48048","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48048"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48048\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48050,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48048\/revisions\/48050"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48049"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48048"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48048"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48048"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}