{"id":48040,"date":"2025-09-01T20:47:13","date_gmt":"2025-09-01T20:47:13","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48040"},"modified":"2025-09-01T20:47:13","modified_gmt":"2025-09-01T20:47:13","slug":"maroje-mihovilovic-novinari-i-vlast-knjiga-prva-1566-1990-i-druga-1991-2025","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48040","title":{"rendered":"Maroje Mihovilovi\u0107, \u201eNovinari i vlast – knjiga prva (1566. – 1990.) i druga (1991. – 2025.)\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Novinari i vlast \u2013 knjiga prva (1566. \u2013 1990.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kad se pi\u0161u povijesti modernog doba, \u010desto se spominje i uloga novinara u povijesnim doga\u0111ajima, ali uvijek kao epizodista. Pogledamo li modernu povijest iz perspektive samih novinara, oni uop\u0107e u njoj nisu epizodisti, nego va\u017eni protagonisti, a njihova povijest, pa i hrvatska, bogata je i dramati\u010dna, uvijek u su\u010deljavanju sa svakom postoje\u0107om vla\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Genijalni Ljudevit Gaj oblikovao je moderni zajedni\u010dki hrvatski jezik i na tom temelju pokrenuo prvi hrvatski list \u201eNovine horvatzke\u201c. Njima je inicirao i cjelokupnu modernu hrvatsku povijest. Nesretno zaljubljeni Milivoj De\u017eman napustio je svoju lije\u010dni\u010dku profesiju kako bi 35 godina kao glavni urednik \u201eObzora\u201c ja\u010dao va\u017enost i utjecaj hrvatskog novinarstva. Mason u halbcilindru Josip Horvat i selja\u010dki sin Ive Mihovilovi\u0107 1930-ih, svaki u svojem listu, stvorili su moderno gra\u0111ansko hrvatsko informativno novinarstvo. Za Drugog svjetskog rata bilo je vrlo dramati\u010dnih novinarskih sudbina: slavni reporter Franjo Fuis poginuo je u padu aviona kojim je iz Zagreba poku\u0161ao sti\u0107i u partizane, pjesnik Ivan Goran Kova\u010di\u0107 stradao je kao \u017ertva \u010detni\u010dkog no\u017ea nakon \u0161to se izvukao iz obru\u010da na Sutjesci, urednika usta\u0161ke \u201eSpremnosti\u201c Tiasa Mortigjiju strijeljali su partizani nakon rata u Rakovu potoku.<\/p>\n\n\n\n

Nakon Drugog svjetskog rata uveden je agitpropovski sovjetski model \u0161tampe, ali su ga odlu\u010dni urednici \u201eVjesnika u srijedu\u201c Frane Barbieri i Fadil Had\u017ei\u0107 razbili inventivnim i hrabrim ure\u0111ivanjem tog klju\u010dnog tjednika, otvoriv\u0161i novu eru visokonakladne hrvatske \u0161tampe. U \u201eVjesniku\u201c je genijalni Oto Reisinger objavljivao karikature zapa\u017eene u cijeloj Europi, a prgavi knji\u017eevni kriti\u010dar Igor Mandi\u0107 slomio je partijski monopol u kulturnoj sferi. Urednici \u201eVe\u010dernjeg lista\u201c pretvorili su taj dnevnik malog formata u pravu veliku industriju.<\/p>\n\n\n\n

Klju\u010dni list koji je revolucionirao hrvatsku \u0161tampu bio je \u201eStart\u201c, pokrenut kao polupornografski magazin, ali ga je Sead Sara\u010devi\u0107 preobrazio u najbolji i najrelevantniji magazin koji je ikada izlazio na ovim prostorima. Pero Kvesi\u0107 iskoristio je jednu pri\u010du Marka Twaina da omladinski tjednik \u201ePolet\u201c pretvori u perjanicu novog \u017eivog poletnog novinarstva. Dje\u010darac Mirko Ili\u0107, koji je po\u010deo veliku ilustratorsku karijeru u \u201ePoletu\u201c, samo deset godina poslije u New Yorku je dizajnirao naslovnice najutjecajnijeg svjetskog tjednika \u201eTime\u201c. Krajem 1980-ih tjednik \u201eDanas\u201c, kad ga je ure\u0111ivao Mirko Gali\u0107, bio je smion predvodnik otpora velikosrpskom ekspanzionizmu.<\/p>\n\n\n\n

 Taj veliki uzlet hrvatskog novinarstva prekinuo je rat.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Novinari i vlast \u2013 knjiga druga (1991. \u2013 2025.)<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U ovom svesku opisane su sve klju\u010dne epizode moderne povijesti hrvatskog novinstva.<\/p>\n\n\n\n

Kako je potpuno apoliti\u010dki inovativni urednik Denis Kulji\u0161 stvorio prvi masovni hrvatski politi\u010dki tjednik \u201eGlobus\u201c. Kako je urednik u \u201eNacionalu\u201c Marko \u0106usti\u0107 na fotografiji premijera Ive Sanadera ugledao skupocjeni sat, to objavio i kako je time zapo\u010deo Sanaderov pad s vlasti. Kako je bankovna slu\u017ebenica Ankica Lepej u \u201eJutarnjem listu\u201c otkrila da je supruga predsjednika Franje Tu\u0111mana lagala o novcu koji je dr\u017eala na privatnom ra\u010dunu i tako pomogla tom novoosnovanom dnevnom listu da stekne autoritet i \u010ditala\u010dku publiku. Kako je osniva\u010d \u201eSlobodnog tjednika\u201c Marinko Bo\u017ei\u0107 odbijao optu\u017ebe da zbog tragi\u010dne sudbine pojedinaca, koje je optu\u017eivao u svojim novinama da rade za KOS, ima krvi na rukama.<\/p>\n\n\n\n

Tu su opisane i ove epizode:<\/p>\n\n\n\n

Kako je Ivo Pukani\u0107 potajno dogovarao intervju s odbjeglim ha\u0161kim optu\u017eenikom generalom Antom Gotovinom i sreo se s njim na terasi hotela u Veneciji. Kako su zagreba\u010dke intelektualke morale napustiti Hrvatsku nakon \u0161to ih je \u201eGlobus\u201c proglasio \u201evje\u0161ticama iz Rija\u201c. Kako je hadezeovski mo\u0107nik u Osijeku Branimir Glava\u0161 iz \u201eGlasa Slavonije\u201c istjerao hrabrog glavnog urednika Dragu Hedla i zauzeo redakciju dugim cijevima.<\/p>\n\n\n\n

U knjizi se otkriva i ovo:<\/p>\n\n\n\n

Kako je, nezadovoljan pisanjem \u201eFeral Tribunea\u201c, re\u017eim mobilizirao glavnog urednika Viktora Ivan\u010di\u0107a ne bi li ga poslao na rati\u0161te u Bosnu i ondje inscenirao njegovo ubojstvo. Kako su atentatori iz duhanske mafije organizirali i po\u010dinili ubojstvo Ive Pukani\u0107a. Kako je najlo\u0161iji u\u010denik generacije Matija Babi\u0107 pokrenuo politi\u010dki internetski site index.hr i tako revolucionirao hrvatsku medijsku scenu zapo\u010dev\u0161i njegovu internetsku eru. Kako je premijer Andrej Plenkovi\u0107, nezadovoljan izvje\u0161tavanjem \u201eIndexa\u201c, \u201eNacionala\u201c, \u201eTelegrama\u201c, \u201e24 sata\u201c i N1 te medije proglasio \u201eosovinom zla\u201c pa donio zakon Lex AP kojim je poku\u0161ao ograni\u010diti slobode \u0161tampe, ali nije uspio.<\/p>\n\n\n\n

Tu su i druge brojne epizode koje pokazuju kako se to novo hrvatsko novinarstvo razvijalo i desetlje\u0107ima borilo s vlastima za slobodu javne rije\u010di.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

O autoru<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Maroje Mihovilovi\u0107<\/strong> ro\u0111en je 1945. u Zagrebu. Diplomirao je povijest i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U novinarstvu je od 1968. Bio je suradnik u Studentskom listu, od 1974. zaposlen je u Ve\u010dernjem listu. Od 1975. do 1991. stalni je suradnik i urednik magazina Start. Od 1989. do 2005. stalni je vanjskopoliti\u010dki komentator ljubljanskog dnevnog lista Dnevnik, od 1993. do 2007. stalni izvjestitelj britanske radiostanice BBC iz Zagreba. Bio je 1995. jedan od osniva\u010da tjednika Nacional u kojem je bio urednik do 2011. Jedan je od osniva\u010da 2007. Visoke novinarske \u0161kole. Od 2012. urednik je u izdava\u010dkoj ku\u0107i Profil knjiga gdje je uredio niz knjiga knjiga. Autor knjiga: Stravi\u010dni poligon<\/em><\/p>\n\n\n\n

Izdava\u010d<\/strong>: Profil knjiga<\/p>\n\n\n\n

Godina objavljivanja<\/strong>: 2025.<\/p>\n\n\n\n

Broj stranica<\/strong>: 544 (knjiga prva); 560 (knjiga druga)<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

\n
Novinari i vlast – knjiga prva (1566. – 1990.)<\/a><\/blockquote>