{"id":48037,"date":"2025-09-01T20:41:35","date_gmt":"2025-09-01T20:41:35","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48037"},"modified":"2025-09-01T20:55:55","modified_gmt":"2025-09-01T20:55:55","slug":"ivona-smolcic-rijecke-novine-1912-1914-i-njihov-podlistak-prilozi-za-povijest-hrvatskoga-tiska-u-rijeci-pocetkom-20-stoljeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=48037","title":{"rendered":"Ivona Smol\u010di\u0107, \u201eRije\u010dke novine (1912. \u2013 1914.) i njihov podlistak. Prilozi za povijest hrvatskoga tiska u Rijeci po\u010detkom 20. stolje\u0107a\u201c"},"content":{"rendered":"\n

U nakladi Kvarner, rije\u010dkog Kapucinskog samostana, Grada Novi Vinodolski i ogranaka Matice hrvatske u Delnicama i u Rijeci nedavno je iza\u0161la knjiga autorice Ivone Smol\u010di\u0107 pod nazivom  \u201eRije\u010dke novine (1912 \u2013 1914) i njihov podlistak Prilozi za povijest hrvatskoga tiska u Rijeci po\u010detkom 20. stolje\u0107a\u201c. Prva je to knjiga posve\u0107ena vrlo vrijednom, ali malo istra\u017eenom hrvatskom katoli\u010dkom dnevniku koji je pokrenut 1912. i tiskan u rije\u010dkoj kapucinskoj tiskari Myriam. Nastao je na inicijativu gvardijana rije\u010dkog kapucinskog samostana i provincijala Hrvatske kapucinske provincije Bernardina \u0160krivani\u0107a i niza hrvatskih intelektualaca.
Recenzent, dr. sc. \u017deljko Bistrovi\u0107 <\/strong>u predgovoru je naveo da knjiga ne predstavlja samo va\u017ean doprinos poznavanju hrvatskog tiska u Rijeci te Hrvatskog katoli\u010dkog pokreta, ve\u0107 i povijesti hrvatske knji\u017eevnosti.
Kako je rije\u010d o slabo istra\u017eenoj temi hrvatske i posebno rije\u010dke povijesti, knjiga na komplementaran na\u010din nadopunjuje starije autore kao \u0161to su Tatjana Bla\u017eekovi\u0107 i Vinko Anti\u0107, koji su svojim kapitalnim djelima Fluminensia croatica<\/em> te Pisci, Rijeka, zavi\u010daj <\/em>ocrtali torzo hrvatske kulturne povijesti u Rijeci u 19. i po\u010detku 20. stolje\u0107a\u201d, napominje Bistrovi\u0107, dodaju\u0107i kako je Rijeka dugo \u010dekala autore koji \u0107e se posvetiti hrvatskoj komponenti rije\u010dke povijesti u navedenom razdoblju.<\/strong>
U prva dva poglavlja u knjizi se donosi uvid u povijesne i dru\u0161tvene okolnosti za vrijeme Hrvatskog katoli\u010dkog pokreta te u politi\u010dku, dru\u0161tvenu i kulturnu sliku Rijeke prije i za vrijeme objavljivanja \u201cRije\u010dkih novina\u201d. Sredi\u0161nji je dio posve\u0107en radu kapucinske tiskare <\/strong>i samoj realizaciji projekta, dok su posljednja dva usmjerena na knji\u017eevni segment. Tako se u \u010detvrtom poglavlju podastire teorijska i povijesna slika hrvatske knji\u017eevnosti, dok peto donosi pregled i analizu knji\u017eevnih priloga (pjesmi, dijalektalni tekstovi, igrokazi, romani, novele, putopisi, memoari) objavljenih u knji\u017eevnom podlistku novina, uz reference o autorima.<\/p>\n\n\n\n

Bistrovi\u0107 tako\u0111er navodi da\u00a0prostora za istra\u017eivanje i afirmaciju hrvatske komponente rije\u010dke povijesti jo\u0161 ima,<\/strong>\u00a0te je izrazio nadu da \u0107e ovo izdanje biti poticaj i drugima da nastave otkrivati i ispisivati nedostojno istra\u017eene stranice rije\u010dke povijesti. Hrvatski katoli\u010dki dnevnik \u201cRije\u010dke novine\u201d izlazio je od prosinca 1912. do kolovoza 1914. godine. Prvi je broj iza\u0161ao 8. prosinca. Bio je zami\u0161ljen kao lokalni list, ali je kada ga se usporedi sa Supilovim \u201cNovim listom\u201d, prelazio lokalne okvire, jer je pisao i o stanju u Austro-Ugarskoj monarhiji kao i o \u201ebalkanskim ratovima\u201d. Bio je ne samo vjerski ve\u0107 i politi\u010dko-kulturni tiskani spomenik i fenomen nacionalnog zna\u010denja. Rijeka je u to vrijeme bila metropola hrvatskog izdava\u0161tva. Veli\u010dina novina bila je 40 cm u \u0161irinu i 58 cm u visinu, prodavale su se u Rijeci po 4 filira, a na Su\u0161aku po 6 filira.\u00a0Izlazile su dnevno osim nedjelje i imale nakladu od 5.000 primjeraka.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U uredni\u0161tvu su bili katoli\u010dki seniori, a glavni urednici dr. Petar Rogulja i Petar Grgec.<\/strong> Uo\u010di Bo\u017ei\u0107a 1912. objavile su \u201cprvi politi\u010dki programni \u010dlanak hrvatskog katoli\u010dkog pokreta\u201d. Zabranjene su u kolovozu 1914. godine, a naslijedile su ih zagreba\u010dke \u201cNovine\u201d pokrenute 8. rujna 1914.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor: https:\/\/misao.hr\/2025\/04\/05\/objavljena-knjiga-rijecke-novine-ivone-smolcic\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Vidjeti tako\u0111er: <\/p>\n\n\n\n

https:\/\/www.novilist.hr\/ostalo\/kultura\/ostalo-kultura\/objavljena-knjiga-rijecke-novine-ivone-smolcic\/<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":48038,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-48037","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/Rijecke-novine.jpg?fit=837%2C1200&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":48037,"position":0},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 “\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53463,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53463","url_meta":{"origin":48037,"position":1},"title":"Predstavljen je prvi svezak zbornika \u201cNovi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu 6. svibnja 2026. u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta odr\u017eano je predstavljanje prvoga sveska zbornika Novi prilozi za povijest hrvatske socijaldemokracije urednika dr. sc. Matka Globa\u010dnika. Zbornik su predstavili recenzenti s Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, dr. sc. Martin Previ\u0161i\u0107, red. prof.,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-6_5_2026.jpg?fit=1030%2C633&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53313,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53313","url_meta":{"origin":48037,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige Stipe Kljai\u0107a \u201eVJE\u010cNI TRE\u0106I RIM: UZROCI RUSKO-UKRAJINSKOGA RATA\u201c u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska udruga Benedikt zajedno sa splitskim stolom Dru\u017ebe \"Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\" i Muzejom Domovinskog rata u Splitu organizira predstavljanje knjige Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata autora Stipe Kljai\u0107a, koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 19. svibnja 2026. godine s po\u010detkom u 18 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/PLAKAT-VJECNI-TRECI-RIM-UZROCI-RUSKO-UKRAJINSKOG-RATA-SPLIT.png?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53919,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53919","url_meta":{"origin":48037,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige \u201eNikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.)\u201c Hrvoja Petri\u0107a u Koprivnici","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak 11. lipnja 2026. godine koprivni\u010dka \u0107e publika imati priliku upoznati prvu cjelovitu biografiju jednog od najzna\u010dajnijih hrvatskih velika\u0161a i dr\u017eavnika 17. stolje\u0107a. Tom \u0107e prigodom biti predstavljena nova knjiga na\u0161eg sugra\u0111anina, povjesni\u010dara, prof. dr. sc. Hrvoja Petri\u0107a Nikola VII. Zrinski (\u010cakove\u010dki 1620. \u2013 1664.): Snovi prekinuti u lovu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Petric-Knjiga-Koprivnica.webp?fit=1080%2C715&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":48037,"position":4},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":48037,"position":5},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48037","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=48037"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48037\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":48044,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/48037\/revisions\/48044"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/48038"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=48037"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=48037"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=48037"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}