{"id":4799,"date":"2017-06-10T09:22:26","date_gmt":"2017-06-10T09:22:26","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=4799"},"modified":"2017-06-10T09:22:26","modified_gmt":"2017-06-10T09:22:26","slug":"virtualni-muzej-dotrscina-natjecaj-za-privremenu-memorijalnu-intervenciju-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=4799","title":{"rendered":"Virtualni muzej Dotr\u0161\u010dina \/ Natje\u010daj za privremenu memorijalnu intervenciju 2017."},"content":{"rendered":"<p>Virtualni muzej Dotr\u0161\u010dina raspisuje javni natje\u010daj (otvoren do 2.VII.2017) za privremenu memorijalnu umjetni\u010dku intervenciju na prostoru spomen-parka Dotr\u0161\u010dina u Zagrebu s ciljem profiliranja spomen-parka Dotr\u0161\u010dina kao \u017eivog mjesta sje\u0107anja na \u017ertve fa\u0161izma.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovogodi\u0161nji natje\u010daj posebno poti\u010de performativne radove, ali to ni na koji na\u010din ne favorizira ili isklju\u010duje sve druge umjetni\u010dke forme i prakse. Produkcijski prora\u010dun iznosi 5000 kn brutto, koliko iznosi i honorar za umjetni\u010dki rad.<\/p>\n<p>&nbsp;<br \/>\n<strong>O natje\u010daju<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Natje\u010daj za privremenu memorijalnu umjetni\u010dku intervenciju 2017. godine provodi se u partnerstvu sa Srpskim narodnim vije\u0107em iz Zagreba i Vije\u0107em srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Projekt Virtualni muzej Dotr\u0161\u010dina jedinstven je u Hrvatskoj i regiji po inovativnom pristupu izgradnji kulture sje\u0107anja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Cilj ovog natje\u010daja je posredstvom suvremene umjetnosti i razvoja suvremenih na\u010dina bilje\u017eenja sje\u0107anja u javnom prostoru, profilirati spomen-park Dotr\u0161\u010dinu kao \u017eivo mjesto sje\u0107anja na \u017ertve fa\u0161izma, godi\u0161njom memorijalnom privremenom umjetni\u010dkom intervencijom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Ovogodi\u0161nji natje\u010daj posebno poti\u010de performativne radove, ali to ni na koji na\u010din ne favorizira ili isklju\u010duje sve druge umjetni\u010dke forme i prakse.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Uvjeti natje\u010daja: na natje\u010daju mogu sudjelovati svi zainteresirani; ista osoba na natje\u010daj mo\u017ee poslati jedan prijedlog; u obzir ulaze intervencije ili instalacije u prostoru, performansi i sve druge umjetni\u010dke i sli\u010dne forme koje su izvedive u okviru ponu\u0111enog prora\u010duna i mogu\u0107nosti; rad treba biti tehni\u010dki izvediv i u okviru prora\u010duna od maksimalno 5,000 kuna brutto; rad treba po\u0161tovati \u010dinjenicu da se radi o mjestu masovnog stradanja; rad treba uva\u017eiti specifi\u010dne uvjete parka i biti bez \u0161tetnih posljedica po park;rad treba biti privremenog karaktera; produkcija rada odgovornost je autora\/ice i u tome smislu organizator nudi tek djelomi\u010dnu kustosku podr\u0161ku; sudjelovanjem na natje\u010daju autor\/ica pristaje da se odabrano rje\u0161enje izvede u okviru projekta i medijski prezentira.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Rad treba biti realiziran i prezentiran javnosti na lokaciji parka povodom Svjetskog dana mira, (oko) 21. rujna 2017.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prijedlog mora sadr\u017eavati obrazlo\u017eenje, ne du\u017ee od jedne kartice teksta, eventualne vizualizacije (do tri kom.), okvirni prijedlog prora\u010duna i okvirni popis potrebnih rekvizita, te ime i prezime i kontakt (mail i telefon) osobe koja prijedlog prijavljuje.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Organizator nije u mogu\u0107nosti snositi tro\u0161kove puta i boravka u Zagrebu za autore\/ice van Zagreba, ali je otvorena mogu\u0107nost da se taj segment pokrije iz produkcijskog prora\u010duna.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prijedlozi se \u0161alju (po mogu\u0107nosti u pdf formatu) na vmdotrscina@gmail.com s naznakom \u201eDotr\u0161\u010dina 2017.\u201c<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u010clanovi \u017eirija: Daniel Kova\u010d, umjetnik, profesor na Likovnoj akademiji u Zagrebu i pobjednik javnog natje\u010daja za privremenu umjetni\u010dku intervenciju Virtualnog muzeja Dotr\u0161\u010dina 2015. godine; Sabina Sabolovi\u0107, kustosica (WHW); i Sa\u0161a \u0160impraga, autor i voditelj projekta Virtualni muzej Dotr\u0161\u010dina.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Autoru\/ici odabranog prijedloga biti \u0107e ispla\u0107en honorar za umjetni\u010dki rad u iznosu od 5,000 kuna brutto. Odabrani rad bit \u0107e progla\u0161en tijekom srpnja 2017.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U 2017. godini projekt Virtualni muzej Dotr\u0161\u010dina podr\u017ean je donacijama Melite Jure\u0161a McDonald i Dereka McDonalda, a natje\u010daj se provodi uz podr\u0161ku i u partnerstvu sa Srpskim narodnim vije\u0107em i Vije\u0107em srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.<\/p>\n<p>&nbsp;<br \/>\n<strong>Spomen &#8211; park Dotr\u0161\u010dina<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Spomen-park Dotr\u0161\u010dina najve\u0107i je zagreba\u010dki javni gradski park, mjesto najmasovnijeg zlo\u010dina u povijesti Zagreba i jedno od najve\u0107ih strati\u0161ta u Hrvatskoj. Tijekom fa\u0161isti\u010dke okupacije od 1941. do 1945. godine, na lokaciji dana\u0161njeg spomen-parka ubijeno je tisu\u0107e gra\u0111ana, ponajvi\u0161e iz Zagreba i okolice, ali i drugih. Na ure\u0111enju spomen-parka Dotr\u0161\u010dina sudjelovali su neki od najuglednijih hrvatskih krajobraznih arhitekata i umjetnika. U parku postoji niz spomenika, radovi Vojina Baki\u0107a, Branka Ru\u017ei\u0107a, Stevana Luketi\u0107a i Koste Angelija Radovanija.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Od 2012. godine na prostoru parka izvode se privremene memorijalne umjetni\u010dke intervencije, u sklopu aktivnosti Virtualnog muzeja Dotr\u0161\u010dina. Projekt Virtualni muzej Dotr\u0161\u010dina pokrenut je s ciljem vra\u0107anja spomen-parka Dotr\u0161\u010dina u kolektivnu memoriju.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Muzej djeluje kroz privremene umjetni\u010dke intervencije na prostoru parka, privremene postave u javnom prostoru grada i druge aktivnosti poput komunalnih inicijativa usmjerenih na obnovu i pobolj\u0161anja parka.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U okiru aktivnosti Virtualnog muzeja Dotr\u0161\u010dina, na Dotr\u0161\u010dini su do sada realizirane privremene memorijalne intervencije autora Sa\u0161e \u0160imprage, Davora Sanvicentija, Slavena Tolja i Danijela Kova\u010da.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Virtualni muzej Dotr\u0161\u010dina je autorski projekt Sa\u0161e \u0160imprage. Projekt je pokrenut u okviru programa kulture sje\u0107anja Documente \u2013 Centra za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vi\u0161e o projektu \u010ditajte ovdje: <a href=\"http:\/\/www.dotrscina.hr\/\">http:\/\/www.dotrscina.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Detaljnije aktivnosti Virtualnog muzeja Dotr\u0161\u010dina pratite na Facebooku:<br \/>\n<a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/virtualnimuzejdotrscina\/\">https:\/\/www.facebook.com\/virtualnimuzejdotrscina\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Svi ostali upiti: vmdotrscina@gmail.com<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Documenta &#8211; Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.documenta.hr\/\">https:\/\/www.documenta.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":4800,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-4799","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/Dotrscina.jpg?fit=600%2C400&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":4799,"position":0},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":4799,"position":1},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53328","url_meta":{"origin":4799,"position":2},"title":"Me\u0111unarodni dan muzeja \u2013 \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzeji diljem Hrvatske i svijeta obilje\u017eit \u0107e u ponedjeljak 18. svibnja 2026. raznolikim programima Me\u0111unarodni dan muzeja pod temom \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju odr\u017eive budu\u0107nosti, djeluju\u0107i kao mostovi preko kulturnih, dru\u0161tvenih i geopoliti\u010dkih podjela. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) na\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":4799,"position":3},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53460,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53460","url_meta":{"origin":4799,"position":4},"title":"Poziv na javno savjetovanje na temu obrazovanja o ba\u0161tini antifa\u0161izma","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na sudjelovanje u javnom savjetovanju pod nazivom \u201dKako danas pristupamo ba\u0161tini stradanja i antifa\u0161izma? Drugi svjetski rat i antifa\u0161izam u suvremenim muzejskim, umjetni\u010dkim i obrazovnim praksama\u201d o kvalitetnijem informiranju mladih i drugog zainteresiranog gra\u0111anstva o mjestima stradanja te antifa\u0161isti\u010dkog otpora i ba\u0161tini antifa\u0161izma koje \u0107e se odr\u017eati u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dotrscina-V.-Bakic-Kristal.jpg?fit=898%2C937&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53375,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53375","url_meta":{"origin":4799,"position":5},"title":"Promocija knjige \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Historijski muzej Bosne i Hercegovine organizira promociju monografije \u201cMoni Finci \u2013 Una persona calma\u201c, koju je priredila Javorka Finci-Pocrnja. Moni Finci pripadao je generaciji intelektualaca koji su svojim djelovanjem trajno obilje\u017eili kulturni i javni \u017eivot Bosne i Hercegovine. Antifa\u0161ista, publicista i kulturni radnik, bio je me\u0111u osniva\u010dima Bosna film i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Finci.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4799","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4799"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4799\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4801,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4799\/revisions\/4801"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4800"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4799"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4799"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4799"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}