{"id":47957,"date":"2025-08-26T20:56:12","date_gmt":"2025-08-26T20:56:12","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47957"},"modified":"2025-08-26T20:56:12","modified_gmt":"2025-08-26T20:56:12","slug":"agnieszka-szpila-coprnice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47957","title":{"rendered":"Agnieszka Szpila, \u201eCoprnice\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Anna Szajbel izvr\u0161na je direktorica naftne kompanije i zakleta neprijateljica ekolo\u0161kih aktivista. Kada je zateknu kako vodi ljubav sa stablom, njezin se savr\u0161eni \u017eivot sru\u0161i kao kula od karata. Karijera joj propadne, proglase je ludom, saznaje da ju je mu\u017e godinama varao. Sve to dovodi Annu do mentalnog sloma. Uvjerena je da \u017eivi u 17. stolje\u0107u, u kne\u017eevini Nysa. Tamo upoznaje Mathilde Spalt koja oko sebe okuplja \u017eene i osniva kult Majke Zemlje. Radikalne, potpuno odbacuju\u0107i mu\u0161ki princip i vjeruju\u0107i u osloba\u0111aju\u0107u snagu \u017eenskog u\u017eitka, uskoro se na\u0111u na meti Crkve koja spaljuje vje\u0161tice. U procijepu izme\u0111u dva svijeta, Anna se bori za goli \u017eivot u vrijeme okrutnih mu\u010denja \u017eena, i za zdravi razum u psihijatrijskoj bolnici.<\/p>\n\n\n\n

Ekofeministi\u010dki, povijesni, erotski roman Coprnice Agnieszke Szpile luda je vo\u017enja u \u017eensku seksualnost, \u017eudnju i bijes, ali i povijest progona vje\u0161tica. Nemogu\u0107e ga je prestati \u010ditati, nemogu\u0107e je ne osjetiti trnce dok se iz stranice u stranicu \u017eene koje su odbacile dru\u0161tvene norme bore za vlastitu emancipaciju. Coprnice pokazuju kako je budu\u0107nost mogu\u0107a jedino u slobodi od toksi\u010dnog patrijarhata. Agnieszka Szpila hrabro i ekstati\u010dno ru\u0161i sva pravila, pozivaju\u0107i nas na revoluciju u\u017eitka.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

prijevod: Petra Gveri\u0107<\/a><\/p>\n\n\n\n

jezik izvornika: poljski<\/p>\n\n\n\n

broj stranica: 352<\/p>\n\n\n\n

datum izdanja: kolovoz 2024.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Agnieszka Szpila<\/strong> (Wa\u0142brzych, 1977.), poljska spisateljica, kulturologinja, ekofeministica i aktivistica, diplomirala je kulturologiju na Wroc\u0142awskom sveu\u010dili\u0161tu. U knji\u017eevnosti je debitirala djelom \u0141ebki od szpilki<\/em> (2015.), u kojem je opisala vlastito iskustvo samohranoga roditelja djece s intelektualnim te\u0161ko\u0107ama. Prema knjizi je snimljen i dokumentarni film pod naslovom Szpila<\/em>. Godine 2018. objavljen joj je politi\u010dki roman Bardo<\/em>, a 2021. roman kojim se proslavila \u2013 Heksy<\/em>. Za njega je 2022. nominirana za presti\u017enu poljsku nagradu Nike. Feljtonistica je \u010dasopisa za roditelje GaGa<\/em> i pi\u0161e tekstove za Krytyku Politycznu<\/em>. Godine 2019. Agnieszka Szpila postala je ambasadoricom Wa\u0142brzycha.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Izvor:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/fraktura.hr\/proizvod\/coprnice<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47958,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-47957","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Coprnice.jpg?fit=768%2C1146&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52842,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52842","url_meta":{"origin":47957,"position":0},"title":"Kviz “Kliotest” odr\u017eava se i ove godine","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na povijesni pub kviz Kliotest \/ \u017dIVGRAD koji \u0107e se i ove godine odr\u017eati u sklopu Festivala povijesti Kliofest. Kviz \u0107e se odr\u017eati u Caffe baru \"Spunk\" u Zagrebu (Hrvatske bratske zajednice 4, kod Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice), u srijedu 6. svibnja, s po\u010detkom u 19 sati. Ovogodi\u0161nje\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pub-kviz.jpg?fit=1200%2C617&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53180","url_meta":{"origin":47957,"position":1},"title":"Osnovna \u0161kola “Vladimir Nazor” \u0110akovo: Promocija slikovnice \u201cBJANKINA PRI\u010cA\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak je u \u0161koli odr\u017eana promocija i predstavljanje slikovnice Bjankina pri\u010da koju su izradili u\u010denici 7.a razreda u suradnji s u\u010denicima \u0111akova\u010dke gimnazije. Druga je ovo suradnja na\u0161e \u0161kole i \u0111akova\u010dke gimnazije koje je povezala me\u0111unarodna organizacija TOLI iz New Yorka te i ove godine financirala na\u0161 zajedni\u010dki projekt.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo.jpg?fit=980%2C653&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53328,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53328","url_meta":{"origin":47957,"position":2},"title":"Me\u0111unarodni dan muzeja \u2013 \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzeji diljem Hrvatske i svijeta obilje\u017eit \u0107e u ponedjeljak 18. svibnja 2026. raznolikim programima Me\u0111unarodni dan muzeja pod temom \u201eMuzeji ujedinjuju podijeljeni svijet\u201c s namjerom da zauzmu aktivniju ulogu u oblikovanju odr\u017eive budu\u0107nosti, djeluju\u0107i kao mostovi preko kulturnih, dru\u0161tvenih i geopoliti\u010dkih podjela. Nositelj manifestacije je Muzejski dokumentacijski centar (MDC) na\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dan-muzeja.jpg?fit=540%2C360&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53440,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53440","url_meta":{"origin":47957,"position":3},"title":"Gis\u00e8le Sapiro, “Sociologija knji\u017eevnosti”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"S francuskog prevela: Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo Sociologija knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro nudi uvod u znanstvenu disciplinu u sna\u017enom zamahu, koja se u zna\u010dajnoj mjeri oslanja na radove francuskoga sociologa Pierrea Bourdieua. Autorica u prvom poglavlju predstavlja povijest discipline i njezina teorijska upori\u0161ta, a potom zasebna poglavlja posve\u0107uje pitanjima dru\u0161tvenih uvjeta proizvodnje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gisele-Sapiro-SOCIOLOGIJA-KNJIZEVNOSTI.jpg?fit=480%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53905,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53905","url_meta":{"origin":47957,"position":4},"title":"Arheolo\u0161ki muzej obilje\u017eava 180 godina postojanja projektom \u201ePredah u Lapidariju\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Premijerno izdanje novog projekta Arheolo\u0161kog Muzeja u Zagrebu poklon je svim gra\u0111anima, prilika za mir i trenutke opu\u0161tanja u strogom centru grada bez komercijalnih sadr\u017eaja u anti\u010dkom stilu Otkako je osnovan 1846. godine Arheolo\u0161ki muzej se prometnuo u jedno od najva\u017enijih regionalnih sredi\u0161ta prikupljanja, \u010duvanja i istra\u017eivanja arheolo\u0161ke ba\u0161tine. U\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Predah-u-Lapidariju.webp?fit=1200%2C661&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54132,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54132","url_meta":{"origin":47957,"position":5},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107: Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prilog javnoj raspravi o projektu \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Prije svega \u017eelim izraziti podr\u0161ku i pohvaliti pokretanje projekta \u201e\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201c Hrvatskog instituta za povijest. Rije\u010d je o jednom od najambicioznijih i najva\u017enijih historiografskih projekata pokrenutih u\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47957","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47957"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47957\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47959,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47957\/revisions\/47959"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47958"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47957"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47957"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47957"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}