{"id":47951,"date":"2025-08-26T20:36:59","date_gmt":"2025-08-26T20:36:59","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47951"},"modified":"2025-08-26T20:36:59","modified_gmt":"2025-08-26T20:36:59","slug":"u-splitu-odrzano-predavanje-dr-sc-tihomira-rajcica-totalitarizmi-20-stoljeca-i-velikosrpski-projekt-povijesni-pregled-i-suvremeni-izazov","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47951","title":{"rendered":"U Splitu odr\u017eano predavanje dr. sc. Tihomira Raj\u010di\u0107a: \u201eTotalitarizmi 20. stolje\u0107a i velikosrpski projekt: povijesni pregled i suvremeni izazov\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>Povodom Europskog dana sje\u0107anja na \u017ertve svih totalitarnih i autoritarnih re\u017eima, u organizaciji Muzeja Domovinskog rata u Splitu i Hrvatske udruge Benedikt u ponedjeljak, 25. kolovoza 2025. povjesni\u010dar i vanjskopoliti\u010dki analiti\u010dar dr. sc. Tihomir Raj\u010di\u0107 odr\u017eao je predavanje pod naslovom: \u201eTotalitarizmi 20. stolje\u0107a i velikosrpski projekt: povijesni pregled i suvremeni izazov\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Predavanje je s nekoliko uvodnih rije\u010di otvorio predsjednik Hrvatske udruge Benedikt, Radoslav Zaradi\u0107. U svom obra\u0107anju naglasio je da je vladavina Slobodana Milo\u0161evi\u0107a tijekom 1980-ih i po\u010detkom 1990-ih bila jezgra suvremenog velikosrpskog projekta. Milo\u0161evi\u0107 je Srbiju pretvorio u sredi\u0161te agresivnog autoritarnog re\u017eima. Vrhunac njegove politike bila je velikosrpska agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Domovinski rat Hrvatskoj je nanio goleme materijalne \u0161tete te ostavio duboke i trajne psiholo\u0161ke posljedice na dru\u0161tvo i generacije koje su ga pre\u017eivjele. Kontinuitet velikosrpskog politi\u010dkog narativa potvr\u0111uje i dana\u0161nji predsjednik Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107, koji je za vrijeme Domovinskog rata bio istaknuti \u010dlan Srpske radikalne stranke Vojislava \u0160e\u0161elja, optu\u017eenog ratnog zlo\u010dinca. Vu\u010di\u0107, svojom retorikom i politi\u010dkim djelovanjem, otvoreno zagovara ideju Velike Srbije, veli\u010danje osu\u0111enih ratnih zlo\u010dinaca, relativizaciju zlo\u010dina te negiranje srpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.<\/p>\n\n\n\n<p>Europski dan sje\u0107anja na \u017ertve svih totalitarnih i autoritarnih re\u017eima podsjetnik je da svaka ideologija \u2013 fa\u0161isti\u010dka, nacisti\u010dka, komunisti\u010dka ili velikosrpska, iza sebe ostavlja krvavi trag. Samo istina, priznanje \u017ertava i jasna osuda svih oblika totalitarizma mogu biti temelj budu\u0107nosti utemeljene na slobodi i ljudskom dostojanstvu.<\/p>\n\n\n\n<p>Okupljenima se zatim, u ime Splitsko-dalmatinske \u017eupanije, obratio i zamjenik \u017eupana Stipe \u010cogelja, koji je istaknuo va\u017enost ovakvih predavanja u dana\u0161njem vremenu te va\u017enost preno\u0161enja istine o hrvatskoj povijesti, osobito mladima.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon toga, predavanje je nastavio dr. sc. Tihomir Raj\u010di\u0107. Istaknuo je da je Ministarstvo branitelja donijelo rezoluciju kojom bi Hrvatska trebala provesti temeljitu istragu o zlo\u010dinima komunisti\u010dkog re\u017eima te sustavno informirati javnost o tim zlo\u010dinima, kojih je ona jo\u0161 uvijek nedovoljno svjesna. Iako rezolucija postoji, njezine odredbe se ne provode u djelo. Naprotiv, u televizijskim emisijama \u010desto gostuju govornici koji javno veli\u010daju Josipa Broza, \u0161to je protivno temeljnim hrvatskim i europskim vrijednostima.<\/p>\n\n\n\n<p>Crvena zvijezda i jugoslavenska zastava, uz pomo\u0107 \u010detnika, razorile su Vukovar te po\u010dinile velike zlo\u010dine u njemu i ostatku Hrvatske. Unato\u010d tomu, kori\u0161tenje crvene petokrake i drugih simbola totalitarizma i dalje se ne sankcionira. Tu\u017ena je i \u010dinjenica da Srbija ni danas ne priznaje zlo\u010dine koje je po\u010dinila tijekom Domovinskog rata.<\/p>\n\n\n\n<p>Ideja Velike Srbije se\u017ee sve do 17. stolje\u0107a, kada je postojala tzv. pe\u0107ka patrijar\u0161ija. Ona je svoj teritorij dobila milo\u0161\u0107u osmanskog sultana jer su srpski vojnici, tj. vjernici pe\u0107ke patrijar\u0161ije, ratovali u osmanskoj vojsci. Srpska pravoslavna crkva nasljednica je upravo te pe\u0107ke patrijar\u0161ije. Ideja Velike Srbije, kakvu danas poznajemo, obuhva\u0107ala je teritorij identi\u010dan prostoru koji je obuhva\u0107ala pe\u0107ka patrijar\u0161ija u 13. stolje\u0107u. SPC je, poput nje, dr\u017eavotvorna institucija. Ona nije Crkva u duhovnom smislu kakav poznajemo, nego dr\u017eavna struktura. Pe\u0107ka patrijar\u0161ija obuhva\u0107ala je prostor od Skoplja, dijela Bugarske, velikog dijela Ugarske, Bosne i Hrvatske sve do zloglasne granice Virovitica\u2013Karlovac\u2013Karlobag.<\/p>\n\n\n\n<p>Tijekom 1970-ih godina Socijalisti\u010dka Federativna Republika Jugoslavija je bilje\u017eila naizgled impresivan gospodarski rast od oko 5% godi\u0161nje. No taj je rast bio financiran kreditima i bliskoisto\u010dnim petrodolarima, zbog \u010dega je Josip Broz i odr\u017eavao dobre odnose s nesvrstanim zemljama. Me\u0111utim, 1982. vanjski dug Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije iznosio je 20 milijardi tada\u0161njih dolara (oko 70 milijardi dolara u dana\u0161njoj vrijednosti). Uz sve to, ogromni problem je bio i to \u0161to gospodarstvo u Jugoslaviji nije bilo funkcionalno. Tada je veleposlanik SAD-a osnovao \u201eklub neslu\u017ebenih prijatelja Jugoslavije\u201c, koji je preko Svjetske banke osigurao kredit za vra\u0107anje duga, uz obvezu \u0161tednje. To je, me\u0111utim, zna\u010dilo da je standard gra\u0111ana pao za \u010detvrtinu, \u0161to je prouzro\u010dilo visoku nezaposlenost i smanjenje investicija. Uz to, inflacija je dosezala i 2.500% godi\u0161nje. U beogradskim raspravama tada se tvrdilo da su za krizu krivi Slovenci i Hrvati jer \u201eekonomski iskori\u0161tavaju Srbiju\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Slobodan Milo\u0161evi\u0107 bio je komunisti\u010dki birokrat koji je \u017eivio u uvjetima daleko iznad prosjeka te nije imao jasnu predod\u017ebu o \u017eivotu obi\u010dnih ljudi. Zalagao se za titoisti\u010dki komunizam, a u njegovoj je politi\u010dkoj viziji Velika Srbija bila izjedna\u010dena s Jugoslavijom i komunizmom. Godine 1986. objavljen je Memorandum SANU, dokument pun neto\u010dnih tvrdnji o navodno lo\u0161em polo\u017eaju Srba u Jugoslaviji, \u0161to je postalo jednim od klju\u010dnih ideolo\u0161kih upori\u0161ta velikosrpske politike.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tu\u0111man sve je svoje poteze vukao promi\u0161ljeno i hladnokrvno. Bio je vrhunski poznavatelj politi\u010dkih prilika u Europi i svjestan da, jednom kada se isto\u010dna Europa oslobodi sovjetskog pritiska, jugoslavenska komunisti\u010dka federacija vi\u0161e nema smisla. Znao je i da oslobo\u0111enje Hrvatske ne\u0107e biti mogu\u0107e prije raspada Sovjetskog Saveza. \u010cak su i njegovi politi\u010dki protivnici priznali njegovu odlu\u010dnost i jasno\u0107u vizije, koje su proizlazile iz temeljitog poznavanja stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon predavanja dr. Raj\u010di\u0107 je odgovorio na nekoliko pitanja publike.<\/p>\n\n\n\n<p>Hrvatska udruga Benedikt<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hrvatska-udruga-benedikt wp-block-embed-hrvatska-udruga-benedikt\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"j1RsOXjhlB\"><a href=\"https:\/\/hu-benedikt.hr\/2025\/08\/u-splitu-odrzano-predavanje-dr-sc-tihomira-rajcica-totalitarizmi-20-stoljeca-i-velikosrpski-projekt-povijesni-pregled-i-suvremeni-izazov\/\">U Splitu odr\u017eano predavanje dr. sc. Tihomira Raj\u010di\u0107a: \u201eTotalitarizmi 20. stolje\u0107a i velikosrpski projekt: povijesni pregled i suvremeni izazov\u201c<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;U Splitu odr\u017eano predavanje dr. sc. Tihomira Raj\u010di\u0107a: \u201eTotalitarizmi 20. stolje\u0107a i velikosrpski projekt: povijesni pregled i suvremeni izazov\u201c&#8221; &#8212; Hrvatska udruga Benedikt\" src=\"https:\/\/hu-benedikt.hr\/2025\/08\/u-splitu-odrzano-predavanje-dr-sc-tihomira-rajcica-totalitarizmi-20-stoljeca-i-velikosrpski-projekt-povijesni-pregled-i-suvremeni-izazov\/embed\/#?secret=j1RsOXjhlB\" data-secret=\"j1RsOXjhlB\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47952,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-47951","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Rajcic-predavanje.jpg?fit=1601%2C1201&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47951","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47951"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47951\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47953,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47951\/revisions\/47953"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47952"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47951"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47951"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47951"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}