{"id":47890,"date":"2025-08-21T19:04:36","date_gmt":"2025-08-21T19:04:36","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47890"},"modified":"2025-08-21T19:04:36","modified_gmt":"2025-08-21T19:04:36","slug":"helena-tomas-pocetci-pismenosti-u-europi-prapovijesna-pisma-grcke-i-cipra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47890","title":{"rendered":"Helena Tomas, \u201ePo\u010detci pismenosti u Europi \u2013 prapovijesna pisma Gr\u010dke i Cipra\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Knjiga <em>Po\u010detci pismenosti u Europi \u2013 Prapovijesna pisma Gr\u010dke i Cipra <\/em>govori o prvim pismima nastalima u egejskoj civilizaciji koja je temelj svake kasnije europske civilizacije. Njihovi pisani tragovi govore o njihovoj kulturi i na\u010dinu \u017eivota, ali i o po\u010detku onoga \u0161to \u0107emo poslije shva\u0107ati kao europsku kulturu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prof. dr. sc. Helena Tomas vode\u0107a je stru\u010dnjakinja u Hrvatskoj za egejska pitanja, a jedna je i od vode\u0107ih stru\u010dnjakinja u svijetu za bron\u010danodobna pisma linear A i linear B. U ovoj se knjizi na temelju pregleda najnovije znanstvene literature, ali i autori\u010dinih istra\u017eivanja, donosi sustavan pregled najranijih europskih pisama i na\u010dina njihove uporabe, iznose se najnovija tuma\u010denja lineara A i B te ciprominojskog pisma i ciparskog silabi\u010dkog pisma.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>O autorici<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Helena Tomas<\/strong>&nbsp;ro\u0111ena je u Livnu 1971. godine. Diplomu dvopredmetnoga studija arheologije i gr\u010dkoga jezika i knji\u017eevnosti stekla je 1997. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, obraniv\u0161i diplomski rad iz klasi\u010dne arheologije (na temu pisma linear A). Godine 1998. upisala je doktorski studij arheologije na Sveu\u010dili\u0161tu u Oxfordu, Velika Britanija, gdje je i doktorirala 2004. godine s disertacijom&nbsp;<em>\u201eUnderstanding the transition between Linear A and Linear B script\u201d<\/em>&nbsp;(pod mentorstvom prof. dr. sc. Johna Benneta).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Unaprije\u0111ena je u zvanje redovitog profesora u trajnom izboru 2024. na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje dr\u017ei redovitu nastavu iz kolegija egejske i klasi\u010dne arheologije, mikenske epigrafije te gr\u010dkog jezika za arheologe. Uklju\u010dena je i u izvo\u0111enje nastave na Poslijediplomskome doktorskom studiju arheologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U dva mandata bila je pro\u010delnica Odsjeka za arheologiju, a od 2015. voditeljica je Poslijediplomskoga doktorskog studija arheologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2022. predstojnica je Katedre za klasi\u010dnu arheologiju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Od stjecanja doktorata vi\u0161e se puta usavr\u0161avala u inozemstvu. U tu joj je svrhu dva puta dodijeljena jednogodi\u0161nja stipendija fundacije Alexander F. Onassis u Ateni te jednogodi\u0161nja stipendija fundacije A. G. Leventis u Nikosiji na Cipru. Obje te stipendije pridonijele su usvajanju znanja i kompetencija potrebnih za pisanje ove knjige. Dodijeljena joj je nagrada Michael Ventris Memorial Award Instituta za klasi\u010dne studije Sveu\u010dili\u0161ta u Londonu 2007. godine, namijenjena mladim istra\u017eiva\u010dima pisma linear B. Jedan je semestar 2018. godine provela kao gostuju\u0107a profesorica na Institutu PASP (Program in Aegean Scripts and Prehistory) Odjela za klasi\u010dne studije Sveu\u010dili\u0161ta u Austinu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Helena Tomas sudjelovala je na vi\u0161e od \u0161ezdeset znanstvenih skupova, uglavnom u inozemstvu, te odr\u017eala mnoga predavanja diljem Europe, u Australiji, Kanadi i Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Nakladnik<\/strong>: \u0160kolska knjiga<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Broj stranica<\/strong>: 356<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Izvor:<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/prapovijesna-pisma-grcke-i-cipra-pocetci-pismenosti-u-europi\">https:\/\/shop.skolskaknjiga.hr\/prapovijesna-pisma-grcke-i-cipra-pocetci-pismenosti-u-europi<\/a><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47891,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-47890","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Helena-Tomas.jpg?fit=904%2C1280&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55276,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55276","url_meta":{"origin":47890,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige prof. dr. sc. Vinka Grubi\u0161i\u0107a \u201eEmigrantska pisma\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska matica iseljenika i Ogranak Matice hrvatske iz Skradina imaju \u010dast pozvati Vas na sve\u010dano predstavljanje knjige autora prof. dr. sc. Vinka Grubi\u0161i\u0107a pod naslovom \u201eEmigrantska pisma\u201c. Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 16. rujna 2026., s po\u010detkom u 12 sati, u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, Trg Stjepana Radi\u0107a\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Emigrantska-pisma.png?fit=860%2C503&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":47890,"position":1},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54976,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54976","url_meta":{"origin":47890,"position":2},"title":"Hadrijan Franjo Borak &#8211; Tomislav Janko \u0160agi-Buni\u0107. Korespondencija 1947. \u2013 1979.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Uredili: Andrea Fili\u0107 i Anto Bari\u0161i\u0107 Broj stranica: 648Godina izdanja: 2026.Izdava\u010d: Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandi\u0107a, Kr\u0161\u0107anska sada\u0161njost d.o.o. Ova iznimna knjiga donosi vi\u0161e od trideset godina korespondencije dvojice istaknutih hrvatskih kapucina, profesora i teologa \u2013 Hadrijana Franje Boraka i Tomislava Janka \u0160agi-Buni\u0107a. U razdoblju od 1947. do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/slika-5.png?fit=705%2C1000&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53957,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53957","url_meta":{"origin":47890,"position":3},"title":"Znanost u \u017eari\u0161tu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-\u017divkovi\u0107 &#8220;Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna vrela kao izvor za prou\u010davanje povijesti zadarskoga podru\u010dja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u \u017eari\u0161tu kojima je cilj na zanimljiv i pristupa\u010dan na\u010din predstaviti rezultate istra\u017eivanja njenih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a koji su jedinstveni u Hrvatskoj. U\u00a0srijedu 10. lipnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU u Zagrebu, Strossmayerov trg 14,\u00a0predavanje\u00a0Glagoljska i hrvatsko\u0107irili\u010dna\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sicu_zadar_pasmanski_brevijar15st.jpg?fit=800%2C449&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55263,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55263","url_meta":{"origin":47890,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige \u201eVrijeme, prostor i duhovnost: benediktinsko mona\u0161tvo i njegovo naslje\u0111e\u201d u Biogradu na Moru","author":"Filip \u0160imunjak","date":"10. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Sa\u017eetakZbornik radova Me\u0111unarodnog znanstvenog skupa povodom 11 stolje\u0107a prisutnosti benediktinki S. Marije u Zadru... iz recenzije S obzirom da je knjiga zbornik radova koji su plod organiziranog me\u0111unarodnog znanstvenog simpozija u povodu 11 stolje\u0107a prisutnosti benediktinki svete Marije u Zadru knjiga koju preporu\u010damo za objaviti ima nemjerljivu povijesnu vrijednost. Tu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/1000158884.jpg?fit=808%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54649,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54649","url_meta":{"origin":47890,"position":5},"title":"Objavljen je 24. broj \u010dasopisa &#8220;Historijska traganja&#8221; (2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za \u00a0historiju Univerziteta u Sarajevu objavio je 24. broj \u010dasopisa Historijska traganja. U ovom broju je objavljeno ukupno deset \u010dlanaka (od toga sedam u tematskom bloku Znanje pod nadzorom: ideologije, dru\u0161tvo i mo\u0107). Tu je i rubrika Gra\u0111a u kojoj su objavljena pisma \u0161to ih je Vejsil \u0106ur\u010di\u0107 pisao\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/historijska-traganja-24-2025.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47890","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47890"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47890\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47892,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47890\/revisions\/47892"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47891"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47890"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47890"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47890"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}