Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) je objavio publikaciju \u201eDevedesete \u2013 suo\u010davanje ili poricanje?\u201c Autori publikacije su Ivana Matanovi\u0107, Marlena Ivanovi\u0107 i Damir Suljevi\u0107, a urednica Zvezdana Kova\u010d.<\/p>\n\n\n\n
Glavni izvori informacija o 90-im su porodica, mediji i neposredno okru\u017eenje, dok formalno obrazovanje, na \u017ealost, ima marginalnu ulogu. Ohrabruje \u0161to su mladi otvoreniji za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i promjene u obrazovnom pristupu, dio je zaklju\u010daka iz publikacije Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) \u201eDevedesete \u2013 suo\u010davanje ili poricanje?\u201c,<\/a> zasnovane na nalazima istra\u017eivanja javnog mnjenja<\/a> iz januara 2025. godine, uz komparativni osvrt na podatke iz 2020<\/a>. i 2021<\/a>, koji se odnose na op\u0161tu populaciju, i podatke iz 2024. godine<\/a>, fokusirane na mlade uzrasta od 18 do 25 godina. <\/p>\n\n\n\n Publikacija analizira stavove gra\u0111ana i gra\u0111anki o ratnim zlo\u010dinima, odgovornosti, obrazovanju o tom periodu, memorijalizaciji i institucionalnom pristupu tranzicionoj pravdi, s ciljem da podstakne argumentovanu javnu debatu o tranzicionoj pravdi i motivi\u0161e donosioce odluka, kao i druge dru\u0161tvene aktere, na ja\u010danje institucionalnih kapaciteta i unaprje\u0111enje procesa suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Vidljivi su trendovi koji osna\u017euju dru\u0161tvene podjele, politi\u010dku instrumentalizaciju pro\u0161losti i izostanak konsenzusa o \u010dinjenicama. Ve\u0107ina smatra da Crna Gora nije u dovoljnoj mjeri institucionalno adresirala ratne zlo\u010dine, a brine i \u0161to odre\u0111eni narativi negiranja ili relativizacije zlo\u010dina imaju zna\u010dajnu podr\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n Dominantno je uvjerenje (60%) da su devedesete godine zna\u010dajne za dana\u0161nje dru\u0161tvo, a ve\u0107ina ispitanih (54.7%) smatra i da su te ideologije i politike koje su dovele do sukoba i zlo\u010dina i dalje prisutne. Gotovo 72% prepoznaje u\u010de\u0161\u0107e Crne Gore u ratovima, ali manje od polovine (49.7%) vjeruje da su se ratni zlo\u010dini dogodili na njenoj teritoriji, uprkos pravosna\u017enim sudskim presudama.<\/p>\n\n\n\n Podaci opominju i na duboko nepovjerenje gra\u0111anstva u institucije kada je rije\u010d o tranzicionoj pravdi \u2013 tu\u017eila\u0161tvo, sudstvo, policija, Vlada, Predsjednik i Skup\u0161tina ocijenjeni su kao najmanje posve\u0107eni, dok NVO sektor i mediji, iako ih se ovom temom bavi mali broj njih, u\u017eivaju najve\u0107e povjerenje. Vjerske i akademske zajednice dobijaju prosje\u010dne ocjene, a politi\u010dke partije se ne prepoznaju kao nosioci ovog procesa. Ovakav trend prijeti da suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u ostane na nivou parcijalnih i neformalnih inicijativa, \u0161to produbljuje podjele i politi\u010dku nestabilnost, ali i usporava evropske integracije, u kojima je tranziciona pravda jedan od klju\u010dnih kriterijuma.<\/p>\n\n\n\n Nalazi iz 2025. godine ukazuju na ja\u010danje relativizacije i selektivnog sje\u0107anja. Naime, iako opada saglasnost da su sve strane jednako odgovorne ili po\u010dinile podjednako te\u0161ke zlo\u010dine, paralelno preovla\u0111uje odbacivanje ideje da je sopstvena nacija \u010dinila najte\u017ee zlo\u010dine. Raste i podijeljenost u percepciji stradanja, a opada saglasnost da su odgovorni pojedinci, a ne nacije. CGO ukazuje da su to znaci ja\u010danja kolektivne odbrane kroz prizmu nacionalne pripadnosti i smanjenje spremnosti za kriti\u010dko sagledavanje uloge sopstvene zajednice u sukobima.<\/p>\n\n\n\n Svijetla ta\u010dka tog mra\u010dnog perioda bili su antiratni pokreti i pojedinci koji su ratnohu\u0161ka\u010dkoj politici pru\u017eali sna\u017ean i hrabar otpor. Uprkos njima, crnogorsko dru\u0161tvo jo\u0161 pokazuje znake kolektivne amnezije uz slab i povr\u0161an institucionalni odgovor. Nepostojanje \u0161ire politi\u010dke, ali i dru\u0161tvene volje, te izostanak sveobuhvatnih obrazovnih i memorijalnih politika, kao i vrlo ograni\u010den napredak u procesuiranju ratnih zlo\u010dina, doprinijeli su tome da ni vi\u0161e od tri decenije kasnije nemamo konsenzus u vezi sa pitanjima civilizacijskog karaktera.<\/p>\n\n\n\n Publikacija se mo\u017ee preuzeti ovdje<\/a>.<\/p>\n\n\n\n Izvor i dodatne informacije – CGO<\/a>.<\/p>\n\n\n\n
\n\n\n\n