{"id":47844,"date":"2025-08-19T15:52:06","date_gmt":"2025-08-19T15:52:06","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47844"},"modified":"2025-08-19T15:52:06","modified_gmt":"2025-08-19T15:52:06","slug":"publikacija-devedesete-suocavanje-ili-poricanje-analiza-rezultata-istrazivanja-o-stavovima-gradana-ki-crne-gore-o-90-im","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47844","title":{"rendered":"Publikacija \u201eDevedesete \u2013 suo\u010davanje ili poricanje? Analiza rezultata istra\u017eivanja o stavovima gra\u0111ana\/ki Crne Gore o 90-im\u201c"},"content":{"rendered":"\n

Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) je objavio publikaciju \u201eDevedesete \u2013 suo\u010davanje ili poricanje?\u201c Autori publikacije su Ivana Matanovi\u0107, Marlena Ivanovi\u0107 i Damir Suljevi\u0107, a urednica Zvezdana Kova\u010d.<\/p>\n\n\n\n

Glavni izvori informacija o 90-im su porodica, mediji i neposredno okru\u017eenje, dok formalno obrazovanje, na \u017ealost, ima marginalnu ulogu. Ohrabruje \u0161to su mladi otvoreniji za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u i promjene u obrazovnom pristupu, dio je zaklju\u010daka iz publikacije Centra za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) \u201eDevedesete \u2013 suo\u010davanje ili poricanje?\u201c,<\/a> zasnovane na nalazima istra\u017eivanja javnog mnjenja<\/a> iz januara 2025. godine, uz komparativni osvrt na podatke iz 2020<\/a>. i 2021<\/a>, koji se odnose na op\u0161tu populaciju, i podatke iz 2024. godine<\/a>, fokusirane na mlade uzrasta od 18 do 25 godina. <\/p>\n\n\n\n

Publikacija analizira stavove gra\u0111ana i gra\u0111anki o ratnim zlo\u010dinima, odgovornosti, obrazovanju o tom periodu, memorijalizaciji i institucionalnom pristupu tranzicionoj pravdi, s ciljem da podstakne argumentovanu javnu debatu o tranzicionoj pravdi i motivi\u0161e donosioce odluka, kao i druge dru\u0161tvene aktere, na ja\u010danje institucionalnih kapaciteta i unaprje\u0111enje procesa suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

Vidljivi su trendovi koji osna\u017euju dru\u0161tvene podjele, politi\u010dku instrumentalizaciju pro\u0161losti i izostanak konsenzusa o \u010dinjenicama. Ve\u0107ina smatra da Crna Gora nije u dovoljnoj mjeri institucionalno adresirala ratne zlo\u010dine, a brine i \u0161to odre\u0111eni narativi negiranja ili relativizacije zlo\u010dina imaju zna\u010dajnu podr\u0161ku.<\/p>\n\n\n\n

Dominantno je uvjerenje (60%) da su devedesete godine zna\u010dajne za dana\u0161nje dru\u0161tvo, a ve\u0107ina ispitanih (54.7%) smatra i da su te ideologije i politike koje su dovele do sukoba i zlo\u010dina i dalje prisutne. Gotovo 72% prepoznaje u\u010de\u0161\u0107e Crne Gore u ratovima, ali manje od polovine (49.7%) vjeruje da su se ratni zlo\u010dini dogodili na njenoj teritoriji, uprkos pravosna\u017enim sudskim presudama.<\/p>\n\n\n\n

Podaci opominju i na duboko nepovjerenje gra\u0111anstva u institucije kada je rije\u010d o tranzicionoj pravdi \u2013 tu\u017eila\u0161tvo, sudstvo, policija, Vlada, Predsjednik i Skup\u0161tina ocijenjeni su kao najmanje posve\u0107eni, dok NVO sektor i mediji, iako ih se ovom temom bavi mali broj njih, u\u017eivaju najve\u0107e povjerenje. Vjerske i akademske zajednice dobijaju prosje\u010dne ocjene, a politi\u010dke partije se ne prepoznaju kao nosioci ovog procesa. Ovakav trend prijeti da suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u ostane na nivou parcijalnih i neformalnih inicijativa, \u0161to produbljuje podjele i politi\u010dku nestabilnost, ali i usporava evropske integracije, u kojima je tranziciona pravda jedan od klju\u010dnih kriterijuma.<\/p>\n\n\n\n

Nalazi iz 2025. godine ukazuju na ja\u010danje relativizacije i selektivnog sje\u0107anja. Naime, iako opada saglasnost da su sve strane jednako odgovorne ili po\u010dinile podjednako te\u0161ke zlo\u010dine, paralelno preovla\u0111uje odbacivanje ideje da je sopstvena nacija \u010dinila najte\u017ee zlo\u010dine. Raste i podijeljenost u percepciji stradanja, a opada saglasnost da su odgovorni pojedinci, a ne nacije. CGO ukazuje da su to znaci ja\u010danja kolektivne odbrane kroz prizmu nacionalne pripadnosti i smanjenje spremnosti za kriti\u010dko sagledavanje uloge sopstvene zajednice u sukobima.<\/p>\n\n\n\n

Svijetla ta\u010dka tog mra\u010dnog perioda bili su antiratni pokreti i pojedinci koji su ratnohu\u0161ka\u010dkoj politici pru\u017eali sna\u017ean i hrabar otpor. Uprkos njima, crnogorsko dru\u0161tvo jo\u0161 pokazuje znake kolektivne amnezije uz slab i povr\u0161an institucionalni odgovor. Nepostojanje \u0161ire politi\u010dke, ali i dru\u0161tvene volje, te izostanak sveobuhvatnih obrazovnih i memorijalnih politika, kao i vrlo ograni\u010den napredak u procesuiranju ratnih zlo\u010dina, doprinijeli su tome da ni vi\u0161e od tri decenije kasnije nemamo konsenzus u vezi sa pitanjima civilizacijskog karaktera.<\/p>\n\n\n\n

Publikacija se mo\u017ee preuzeti ovdje<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

Izvor i dodatne informacije – CGO<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Preneseno s portala Historiografija.ba<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n

https:\/\/historiografija.ba\/knjige\/jugoistocna-evropa\/devedesete-suocavanje-ili-poricanje<\/a><\/p>\n\n\n\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47845,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[19,8,3],"tags":[],"class_list":["post-47844","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-e-knjige","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/90e-suocavanje-ili-poricanje-naslovnica.jpg?fit=350%2C438&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":47844,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":47844,"position":1},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53317,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53317","url_meta":{"origin":47844,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Pod okupacijom. Odgovor ukrajinskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine” u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na otvorenje izlo\u017ebe Pod okupacijom. Odgovor ukrajninskih umjetnika na traumu i uni\u0161tavanje kulturne ba\u0161tine koje \u0107e se odr\u017eati 16. svibnja 2026. u 14 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Izlo\u017eba je posve\u0107ena onima koji su pre\u017eivjeli, pobjegli, ili ostali pod okupacijom, kao i onima koji\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Pod-okupacijom.jpg?fit=724%2C1024&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52768,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52768","url_meta":{"origin":47844,"position":3},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp za mlade \u201cYouth in Cold-War Europe\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvoren je poziv za prijavu na me\u0111unarodni ljetni kamp \"Youth in Cold-War Europe\", koji se odr\u017eava od 28.08. do 06.09. 2026. godine u Weimaru (Njema\u010dka). Kamp se odr\u017eava u organizaciji Europskog centra za obrazovanje mladih (EJBW) iz Weimara i njegovih me\u0111unarodnih partnera, te uz financijsku podr\u0161ku Europske unije i Savezne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/LJETNI-KAMP-ZA-MLADE-YOUTH-IN-COLD-WAR-EUROPE.jpg?fit=667%2C375&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54528","url_meta":{"origin":47844,"position":4},"title":"Amerika u 50 pojmova","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"8. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Projekat koji je rezultirao objavljivanjem knjige \u201eAmerika u 50 pojmova\u201c pokrenut je u januru 2026. godine, pod pokroviteljskom Ameri\u010dke ambasade u Beogradu, s ciljem obele\u017eavanja 250. godi\u0161njice Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Dva i po veka od progla\u0161enja Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava pru\u017eila su idealan povod da se mnogobrojne teme o\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Pojmovi.jpg?fit=773%2C578&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54456,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54456","url_meta":{"origin":47844,"position":5},"title":"Promocija knjige “Dotr\u0161\u010dina”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"3. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Promocija knjige Dotr\u0161\u010dina odr\u017eat \u0107e se utorak, 7. 7. 2026. u 19 sati u dvorani KIC-a u Zagrebu (Preradovi\u0107eva 5). Spomen-park Dotr\u0161\u010dina najva\u017eniji je zagreba\u010dki memorijalni prostor, mjesto najve\u0107eg masovnog zlo\u010dina u povijesti glavnoga grada, najva\u017enija lokacija Holokausta u Zagrebu i jedno od namasovnijih strati\u0161ta II. svjetskog rata u Hrvatskoj.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/sanjin-kastelan.webp?fit=1170%2C662&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47844","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47844"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47844\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47846,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47844\/revisions\/47846"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47845"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47844"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47844"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47844"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}