U ponedjeljak, 12. lipnja 2017. u 12 sati u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu.<\/p>\n
<\/p>\n
—<\/p>\n
<\/p>\n
HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI<\/p>\n
RAZRED ZA FILOLO\u0160KE ZNANOSTI<\/p>\n
<\/p>\n
organizira i poziva Vas na<\/p>\n
obilje\u017eavanje 10. obljetnice smrti akademika Vojmira Vinje i<\/p>\n
predstavljanje izdanja njegova prijevoda Montaigneovih “Eseja”<\/p>\n
<\/p>\n
u ponedjeljak, 12. lipnja s po\u010detkom u 12 sati<\/p>\n
u velikoj dvorani pala\u010de Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti<\/p>\n
Trg Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog 11, Zagreb<\/p>\n
<\/p>\n
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti \u0107e u ponedjeljak, 12. lipnja s po\u010detkom u 12 sati u velikoj dvorani pala\u010de na Trgu Nikole \u0160ubi\u0107a Zrinskog 11 u Zagreb obilje\u017eiti 10. obljetnicu smrti akademika Vojmira Vinje, prilikom \u010dega \u0107e biti predstavljeno drugo izdanja njegova prijevoda Montaigneovih “Eseja”.<\/p>\n
<\/p>\n
Na sve\u010danosti \u0107e govoriti akademik August Kova\u010dec o Vojmiru Vinji kao romanistu, prof. dr. Nikola Vuleti\u0107 (Centar za jadranska onomasti\u010dka istra\u017eivanja Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru) o Vinjinim jadranskim etimologijama i morskom jezi\u010dnom znaku, akademik Darko Novakovi\u0107 o Montaigneu i renesansi te urednik Josip Panduri\u0107 o drugom izdanje Montaigneovih “Eseja”.<\/p>\n
<\/p>\n
Izdava\u010dka ku\u0107a Disput upravo je objavila drugo izdanje “Eseja” Michela de Montaignea u prijevodu pok. akademika Vojmira Vinje. To troknji\u017eje objavljuje se deset godina nakon njegova prvotnog hrvatskog izdanja u sklopu “Sabranih djela Michela de Montaignea” (Disput, 2007) i deset godina od smrti prevoditelja Vojmira Vinje (Dubrovnik, 12. studenoga 1921. \u2013 Zagreb, 15. lipnja 2007), istaknutoga hrvatskog lingvista, romanista i prevoditelja. Izdava\u010d je za to izdanje dobio “Nagradu Josip Juraj Strossmayer” za najuspje\u0161niji izdava\u010dki pothvat 2007. godine s podru\u010dja humanisti\u010dkih znanosti.<\/p>\n
<\/p>\n
U riznici svjetske knji\u017eevnosti, posebice u grani\u010dnom podru\u010dju koje ona dijeli s tradicijom filozofskog mi\u0161ljenja, djelo Michela de Montaignea (1533-1592) zauzima prijelomno i stoga nezaobilazno mjesto. Svojim Esejima (prvo izdanje: Bordeaux 1580), koje je kasnija kriti\u010dka recepcija atribuirala djelom epohe, Montaigne je utemeljio odnosno kanonizirao novi knji\u017eevni oblik: po naslovu njegovih lucidnih razmatranja kasnije je nazvan cijeli jedan knji\u017eevni \u017eanr. Svojim na\u010dinom pisanja Montaigne se svrstava me\u0111u klju\u010dne pionire epohalnog zaokreta u zapadnoj kulturi, koji je donio nov na\u010din promi\u0161ljanja subjektivnoga, i koji se danas op\u0107enito smatra jednom od najva\u017enijih zna\u010dajki moderne \u0161to je nicala u renesansi. Danas ga analiti\u010dari stavljaju uz bok W. Shakespeareu i N. Machiavelliju, u red velikana renesanse koji su izvr\u0161ili najzna\u010dajniji utjecaj na razvoj modernog mi\u0161ljenja.<\/p>\n
<\/p>\n
Akad. Vojmir VINJA (Dubrovnik, 12.XI.1921.-Zagreb, 15.VI.2007.). Od 1947., nakon diplome, pa do umirovljenja 1989. predavao je na Filozofskom fakultetu na Katedri za francuski jezik i na Katedri za romansku lingvistiku. Nakon umirovljenja svojega u\u010ditelja Petra Skoka (g. 1951.), osim pomnog i dugoro\u010dno planiranoga predavanja lingvisti\u010dkih kolegija (prvenstveno iz romanske lingvistike i iz povijesti francuskoga jezika), posebno se posvetio prou\u010davanju romansko-slavenskih (ponajprije romansko-hrvatskih) jezi\u010dnih dodira. No za razliku od svojega u\u010ditelja koji je romansko-slavenske jezi\u010dne kontakte prou\u010davao na podru\u010dju cijele jugoisto\u010dne Europe i Balkanskoga poluotoka, akad. Vinja usredoto\u010dio se na prou\u010davanje romanizama na Jadranskoj obali i otocima, ali s ciljem da ta prou\u010davanja produbi i metodolo\u0161ki obnovi. Akad. Vinja jedan je od prvih na\u0161ih lingvista koji je uo\u010dio va\u017enost pouzdane teoretske podloge i metodologije u lingvisti\u010dkom prou\u010davanju pa je za studente romanistike ve\u0107 po\u010detkom 1950-ih godina uveo u nastavu teme iz op\u0107e lingvistike, lingvisti\u010dke geografije, semantike, posebice Saussureove jezi\u010dne teorija i strukturalizma. Kolegije iz op\u0107e lingvistike predavao je i na poslijediplomskim studijima lingvistike u Zagrebu (bio je i jedan od njihovih osniva\u010da) i u Dubrovniku. U prikupljanju i tuma\u010denju jezi\u010dne gra\u0111e s obala Jadrana slu\u017eio se metodologijom lingvisti\u010dke geografije, a u tuma\u010denju razvitka rije\u010di posebno vodio brigu o pomnoj i sustavnoj njihovoj semanti\u010dkoj analizi (usp. npr. Jadranska faune. Etimologija i struktura naziva, I-II, Zagreb-Split, 1986; Jadranske etimologije, I-IV, Zagreb, 1998.-2016.). Uz studij francuskoga i talijanskoga jezika i knji\u017eevnosti, utemeljio je i organizirao studij \u0161panjolskoga jezika i knji\u017eevnosti (te za nj pripremio i objavio temeljne priru\u010dnike), a poticao je i osnutak punog studija rumunjskoga i portugalskoga. Odgojio je niz nara\u0161taja romanista i lingvista koji djeluju ponajprije na sveu\u010dili\u0161tima u Zagrebu, u Zadru i u Puli nastavljaju\u0107i njegova istra\u017eivanja. Osim prijevoda kapitalnih djela iz op\u0107e lingvistike (F. De Saussure, E. Benveniste), ostvario je i nekoliko prvorazrednih prijevoda knji\u017eevnih djela s romanskih jezika i s latinskoga.<\/p>\n
Me\u0111u kapitalne prinose akad. V. Vinje spada i njegov majstorski prijevod sabranih Montaigneovih djela (objavljeno 2007.), od kojih se upravo ovih dana objavljuje i drugo izdanje Montaigneovih \u201eOgleda\/Eseja\u201c u tri knjige. Montaigneovi \u201eEseji\u201c obuhva\u0107aju 107 poglavlja, razdjela, tj. ogleda, koje je on pisao iz dana u dan (stalno ih dopunjuju\u0107i, ali ne i ispravljaju\u0107i) ra\u0161\u010dlanjuju\u0107i pojavnosti na koje je nailazio u svakodnevnom \u017eivotu i u lektirama, nastoje\u0107i ih rasvijetliti iz razli\u010ditih stajali\u0161ta. Njegovi ogledi prepuni su reminiscencija i citata iz klasi\u010dnih knji\u017eevnosti (klasi\u010dnu gr\u010dku i rimsku knji\u017eevnost, povijest i filozofiju izvrsno je poznavao i stalno \u010ditao djela iz tih razdoblja, osobito djela pjesnika, povjesni\u010dara i moralista). Iz djela klasi\u010dnih knji\u017eevnosti uzima mnogobrojne primjere kako bi mogao usporediti svoje iskustvo i potkrijepiti svoje misli. To je djelo koje se po svojoj strukturi opire analizi i sa\u017eimanju, koje oslikava njegova razmi\u0161ljanja o raznorodnim pojavama iz dana u dan, koje nije pisano ni prema kakvu unaprijed zadanom ili stvorenom planu, u kojem naslovi razdjela nerijetko samo hirovito navje\u0161\u0107uju sadr\u017eaj (jer, prema Montaigneu, ljudska misao jedva mo\u017ee okrznuti sadr\u017eaj, a istina je neuhvatljiva) postalo je vrhunski prauzorak za jednu knji\u017eevnu vrstu \u2013esej\/ogled \u2013 do danas. U svojim \u201eEsejima\/Ogledima\u201c Montaigne ne \u017eeli dijeliti lekcije \u010ditatelju, nego ga poziva da s njim pro\u017eivi zapa\u017eanja, poku\u0161aje i razmi\u0161ljanja. Oni su njegov unutarnji dnevnik i psiholo\u0161ke uspomene u tra\u017eenju mudrosti i istine.<\/p>\n
Srda\u010dno Vas pozdravljamo, zahvaljujemo na suradnji i o\u010dekujemo Va\u0161 dolazak.<\/p>\n
Ured za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU<\/p>\n
Gordana Poletto Ru\u017ei\u0107<\/p>\n
<\/p>\n