{"id":47702,"date":"2025-08-06T13:28:59","date_gmt":"2025-08-06T13:28:59","guid":{"rendered":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47702"},"modified":"2025-08-06T13:28:59","modified_gmt":"2025-08-06T13:28:59","slug":"izlozba-dijalog%c2%b2-zaboravljena-povijest-andrea-covic-ana-radovcic-i-luisa-ritosa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47702","title":{"rendered":"Izlo\u017eba \u201eDijalog\u00b2 \u2013 Zaboravljena povijest\u201c: Andrea \u010covi\u0107, Ana Radov\u010di\u0107 i Luisa Rito\u0161a"},"content":{"rendered":"\n<p>Hrvatsko dru\u0161tvo likovnih umjetnika Rijeka prire\u0111uje izlo\u017ebu iz ciklusa Dijalog\u00b2 pod nazivom <strong>Zaboravljena povijest<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Autorice: <strong>Andrea \u010covi\u0107, Ana Radov\u010di\u0107 i Luisa Rito\u0161a<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Otvorenje izlo\u017ebe, petak, 1. kolovoza 2025. u 20 sati<\/p>\n\n\n\n<p>Galerija Juraj Klovi\u0107, Rijeka, Verdijeva 19 b<br>Izlo\u017eba ostaje otvorena do 30. 08. 2025.<br>Radno vrijeme: od 10 do 13 i od 17 do 20 sati, subotom od 10 do 13 sati, nedjeljom zatvoreno.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zaboravljena povijest<\/strong><br>Izlo\u017eba Zaboravljena povijest dio je projekta rije\u010dkog Hrvatskog dru\u0161tva likovnih umjetnika naslovljenog \u201cDijalog na kvadrat\u201d i tom prilikom okuplja radove triju umjetnica \u2013 Luise Rito\u0161e, Andree \u010covi\u0107, Ane Radov\u010di\u0107.<br>Primjenjuju\u0107i razli\u010dite umjetni\u010dke medije, no s bliskim misaonim upori\u0161tima, istra\u017euju perspektive uspostavljene na memoriji i zaboravu, te njihov utjecaj na suvremeno dru\u0161tvo. Kako bi progovorile o temama pre\u0161u\u0107ene povijesti, kolektivne traume, revizionisti\u010dke politike i krhke veze izme\u0111u pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti, svaka od umjetnica razvija vlastiti vizualni jezik. Radovi im tvore suptilan ali \u010dvrsto isprepleten dijalog o prostorima koje povijest ostavlja i onima koje budu\u0107nost tek treba ispuniti.<br>Povezuje ih specifi\u010dna osjetljivost na tihe, potisnute ili pre\u0161u\u0107ene aspekte povijesti, a osobito ono \u0161to se prenosi iz generacije u generaciju ne nu\u017eno kroz slu\u017ebene narative ve\u0107 kroz obiteljske memorije, svakodnevne geste i mikro-povijesti koje \u010desto ostaju nevidljive. \u017denska perspektiva ovdje je prisutna ne kao ideolo\u0161ki manifest ve\u0107 kao iskustvena, naslije\u0111ena i tijelom utjelovljena veza s temama otpornosti, skrbi, ranjivosti i borbe.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Luisa Rito\u0161a<\/strong> u svojim prepoznatljivim kola\u017eiranim scenama vje\u0161to koristi sna\u017enu simboliku kako bi kontrastirala suvremenu svakodnevicu s naslje\u0111em nekada\u0161njih (\u017eenskih) borbi koje danas nedovoljno bivaju predmetom javnog diskursa. Pozadine njezinih radova nerijetko su kriti\u010dka okosnica konzumeristi\u010dke kulture koja ujedno oblikuje i suvremenu percepciju \u017eenskog identiteta. Kroz pa\u017eljivo birane fragmente, Rito\u0161a istra\u017euje odnos izme\u0111u pro\u0161losti i \u017eenskog iskustva, te svojim kola\u017enim tehnikama stvara likove \u017eena smje\u0161tenih u svakodnevne, naizgled banalne situacije. Njihova tijela ispunjena su prizorima iz pro\u0161losti podsje\u0107aju\u0107i kako su upravo davne borbe omogu\u0107ile dana\u0161nju slobodu tih radnji i \u017eivota op\u0107enito.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Andrea \u010covi\u0107<\/strong> kroz crte\u017ee i slike gradi atmosferske pejza\u017ee sje\u0107anja gdje se osobno i povijesno neprestano pro\u017eimaju. Njezine radove obilje\u017eava ekspresivan, intuitivan rukopis u kojem prirodni motivi i prostori postaju znakovi unutarnjih stanja, kolektivnih trauma i zatomljenih povijesti. \u010covi\u0107 ne rekonstruira konkretne doga\u0111aje ve\u0107 kroz slikarske geste i strukture bilje\u017ei tragove vremena i njegove slojevite u\u010dinke na psihu pojedinca i<br>zajednice. U njezinoj vizualnoj poetici, u odsutnosti figure, priroda \u010desto zauzima ulogu svjedoka propadanja ideala i uru\u0161avanja vrijednosti koje su neko\u0107 bile temelj dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>Umjetni\u010dka praksa <strong>Ane Radov\u010di\u0107<\/strong> izravno se nadovezuje na obiteljsku memoriju, naslje\u0111e partizanskog pokreta i \u017eenske figure koje su povijest \u017eivjele, a ne samo bilje\u017eile. Kroz radove u kojima koristi fragilne materijale poput borovih iglica, minijaturnih fotografija i predmeta svakodnevne upotrebe, Radov\u010di\u0107 stvara intimne prostore sje\u0107anja u kojima se isprepli\u0107u osobno i kolektivno, mikro i makro, unutarnje i vanjsko. Njezini radovi evociraju krhkost sje\u0107anja, ali istodobno ukazuju na otpornost unutarnje snage koja opstaje i kada dominantni narativi nestaju. Kroz tih, gotovo suzdr\u017ean vizualni jezik, umjetnica promi\u0161lja na koje na\u010dine osobna povijest mo\u017ee pre\u017eivjeti unato\u010d povijesnom revizionizmu, propituju\u0107i odnos izme\u0111u pojedinca i zajedni\u010dke pro\u0161losti, izme\u0111u \u017eenskog identiteta i naslije\u0111enih pri\u010da koje izmi\u010du zaboravu upravo kroz male, svakodnevne geste sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n<p>Premda ne polaze iz istog medija niti izravno isti\u010du istu vrstu narativa, njihove prakse povezuje zajedni\u010dki prostor gdje memorija i tijelo, prostor i povijest, priroda i krhkost postaju neraskidivo isprepleteni. Ispod slojeva svakog rada otkriva se tiha, ali prisutna svijest o \u017eenama koje su kroz povijest \u2014 ne nu\u017eno kao vojnice, ali kao \u010duvarice sje\u0107anja, nositeljice pri\u010da, skrbnice i svjedokinje \u2014 bile klju\u010dne u o\u010duvanju ideala koji su danas sve \u010de\u0161\u0107e izbrisani. Njihovi radovi ne nude nostalgi\u010dne rekonstrukcije ve\u0107 kriti\u010dki promatraju kako se ideali pro\u0161lih generacija gube u revizionisti\u010dkim interpretacijama, zaboravu i pre\u0161u\u0107ivanju.<\/p>\n\n\n\n<p>Zajedni\u010dki okvir izlo\u017ebe nije samo u tematskoj liniji memorije i zaborava ve\u0107 u na\u010dinu na koji umjetnice svjesno pristupaju povijesti kao procesu, ne\u010demu \u0161to je uvijek u tijeku. U tom smislu, \u017eenska perspektiva nije ideolo\u0161ki postulat ve\u0107 neizbrisiva komponenta kolektivnog pam\u0107enja koje se prenosi kroz svakodnevne geste, kroz tijela i prostore, kroz \u0161utnje i traume koje se ne mogu jednostavno arhivirati. Stoga se izlo\u017ebu Zaboravljena<br>povijest mo\u017ee razumjeti i kao tihu ali upornu obranu slo\u017eenosti, ranjivosti i nu\u017enosti sje\u0107anja u kojima \u017eene ostaju va\u017ene kao one koje su bile dio borbi, koje su ih pre\u017eivjele i koje ih i danas \u010duvaju.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Katerina Jovanovi\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p>Izvor i <strong>Katalog izlo\u017ebe<\/strong>:<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-hrvatsko-dru-tvo-likovnih-umjetnika-rijeka wp-block-embed-hrvatsko-dru-tvo-likovnih-umjetnika-rijeka\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<blockquote class=\"wp-embedded-content\" data-secret=\"25xCxMiai9\"><a href=\"https:\/\/hdlu-rijeka.hr\/2025\/07\/29\/dijalog%c2%b2-zaboravljena-povijest-autorice-andrea-covic-ana-radovcic-i-luisa-ritosa\/\">Dijalog\u00b2 &#8211; Zaboravljena povijest autorice: Andrea \u010covi\u0107, Ana Radov\u010di\u0107 i Luisa Rito\u0161a<\/a><\/blockquote><iframe loading=\"lazy\" class=\"wp-embedded-content\" sandbox=\"allow-scripts\" security=\"restricted\" style=\"position: absolute; visibility: hidden;\" title=\"&#8220;Dijalog\u00b2 &#8211; Zaboravljena povijest autorice: Andrea \u010covi\u0107, Ana Radov\u010di\u0107 i Luisa Rito\u0161a&#8221; &#8212; HRVATSKO DRU\u0160TVO LIKOVNIH UMJETNIKA RIJEKA\" src=\"https:\/\/hdlu-rijeka.hr\/2025\/07\/29\/dijalog%c2%b2-zaboravljena-povijest-autorice-andrea-covic-ana-radovcic-i-luisa-ritosa\/embed\/#?secret=4vxwwSGvCp#?secret=25xCxMiai9\" data-secret=\"25xCxMiai9\" width=\"600\" height=\"338\" frameborder=\"0\" marginwidth=\"0\" marginheight=\"0\" scrolling=\"no\"><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":47703,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[10,3],"tags":[],"class_list":["post-47702","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-izlozbe","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/08\/Dijalog_2.webp?fit=970%2C633&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":47702,"position":0},"title":"Znanstvena konferencija &#8220;Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52884,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52884","url_meta":{"origin":47702,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Dijalog s povodom \/ Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na predstavljanje knjige \"Dijalog s povodom \/ Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine\" koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 6. svibnja, s po\u010detkom u 19 sati, u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. Knjigu \u0107e, uz autora Dinu Stani\u010di\u0107a, predstaviti Ljiljana Dobrov\u0161ak i Filip Hamer\u0161ak. Vi\u0161e o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52924,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52924","url_meta":{"origin":47702,"position":2},"title":"Tribina \u201cAntifa\u0161izam &#8211; povijest i perspektiva\u201d i izlo\u017eba &#8220;Slobodarski grad&#8221; na Filozofskom fakultetu u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dan 81. obljetnice oslobo\u0111enja Zagreba od fa\u0161izma i uo\u010di proslave na Trnjanskim kresovima dan kasnije, Klub studenata Filozofskog fakulteta (KSFF) i Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti (KSFPZG) donose vam tribinu \u201cAntifa\u0161izam - povijest i perspektiva\u201d. Na tribini gostuju Zoran Pusi\u0107, aktivist i predsjednik Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske i Jovan\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF.jpg?fit=512%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52459,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52459","url_meta":{"origin":47702,"position":3},"title":"Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju FF Pressa i Centra za inovativne studije Filozofskoga\u00a0fakulteta u Zagrebu potkraj 2025. objavljena je knjiga Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine, koju je priredio Dino Stani\u010di\u0107. Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10 Priredio: Dino Stani\u010di\u0107 Razgovor i tekstove s engleskog preveli:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":47702,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53839,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53839","url_meta":{"origin":47702,"position":5},"title":"30 godina Podru\u017enice &#8211; Javno predavanje dr. sc. Marijana \u0160abi\u0107a: \u00bbGJURO PILAR I IVAN ZOCH U BOSNI 1879.\u00ab","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"1. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta.\u00a0Peto po redu je\u00a0predavanje\u00a0dr. sc. Marijana \u0160abi\u0107a \u2013\u201eGJURO PILAR I IVAN ZOCH U BOSNI 1879.\u201c. Predavanje\u00a0\u0107e se odr\u017eati\u00a0\u00a02. lipnja 2026.\u00a0(utorak)\u00a0u\u00a0Gradskoj knji\u017enici\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Plakat_3.png?fit=1000%2C792&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47702","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=47702"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47702\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":47704,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/47702\/revisions\/47704"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/47703"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=47702"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=47702"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=47702"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}